Ništa od novih kioska, tržnica je ionako mrtva

Gradski vijećnici odbili su dati suglasnost i jamstvo koje je Tržnica tražila od Grada Zadra za podizanje 400 tisuća eura kredita za nove kioske i nadstrešnice sa zelenim krovovima. Iako nitko nije zadovoljan sadašnjim stanjem pijace na Poluotoku, svi su osim devetero vijećnika iz Kluba vijećnika HDZ-SU te nezavisne Adele Frank glasovali protiv suglasnosti i jamstva za dizanje kredita koji bi Tržnica Zadar otplaćivala do sredine 2040. godine.

Osim nedostatka vizije i strategije koji je s pijace otjerao i kupce i prodavače, kreditu se protive jer je Tržnica od iznajmljivanja adventskih kućica uprihodila skoro 240 tisuća eura.

Plan financiranja

Direktor Tržnice Tomislav Letinić istaknuo je da neugledne štandove i kioske želi izmijeniti otkako je postao direktor tržnice, u prosincu 2017. godine.

Dugo su, kaže, čekali na mogućnost financiranja, da bi na koncu dočekali novi program urbanog razvojnog fonda, koji se sastoji od sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj i novca HBOR-a, otprilike u omjeru pola-pola, a namijenjen je upravo investicijama u javnu infrastrukturu s javnim i komercijalnim sadržajima.

Zaduženje se trebalo odnositi na rok od 15 godina, a kamatna stopa iznosila bi 1,76 posto, pri čemu bi, kako je Letinić istaknuo, uključenost javnosti i zelene tehnologije koja će se implementirati postavljanjem zelenih krovova na nadstrešnice rezultirale otpisom glavnice u iznosu do 60 tisuća eura, pa bi se zapravo investicija s 400 smanjila na 340 tisuća eura.

– U procesu smo provođenja javne nabave i ako dobijemo suglasnost već bi do kraja ove godine mogli potpisati ugovore, a krajnji rok postavljanja novih kioska bio bi travanj 2025. godine. Naša je želja da to bude do 25. travnja, nadam se da će se realizirati, kazao je direktor Tržnice.

Kako je istaknuo SDP-ov Daniel Radeta, gradska uprava trgovcima koje je izmjestila obećala je povratak na prostor iza Turističko-informativnog centra, te kako je upravo to prostor na kojem se treba razvijati trgovina s novim i modernim štandovima.

– S druge strane, nastavio je Radeta, sada ste zaradili skoro 300 tisuća eura na zakupu od adventskih kućica, neka se ti novci investiraju u kontejnere! Mi smo za to da se taj prostor uredi, ali na onaj način kako je obećano.

Gradska uprava obećala je ljudima koje je izmjestila da će ih jednog dana vratiti na taj prostor. Vi o tome ništa niste rekli, kazao je Radeta Letiniću, pa zaključio da se to obećanje neće nikada realizirati.

»Nema smisla«

– Prevarili ste ljude i nikada ih nećete vratiti na pozicije na kojima su bili dok je još trgovina kao takva imala smisla. Ova je ideja došla iz nekakvog inkubatora gradskog poduzeća Tržnice, koje je bez ikakvih dogovora donijelo odluku da će tamo biti nešto. Vama dati na raspolaganje 400 tisuća eura u ovakvoj situaciji nema smisla, zaključio je Radeta.

Zaboravljeni projekti

Ante Rubeša iz Akcije mladih istaknuo je da bi Tržnica trebala biti polivalentan prostor koji će se koristiti i za ostale sadržaje.

– Stvarno mi nije jasno zašto ste Advent natrpali na Pet bunara, da ste odradili tu polivalentnu zadarsku tržnicu tu je popodne mogao biti Advent, nekakav koncert, tamo se mogu okupljati građani, kad ste već odlučili postaviti štekate ugostiteljskih objekata na Narodnom trgu.

Vaš je novi projekt u suprotnosti s arhitektonskim projektom koji je nagrađivan, i to radite iz godine u godinu, kazao je Ante Rubeša iz Akcije mladih, aludirajući pri tom na projekt koji je izabran 2016. godine na natječaju za preuređenje Gradske tržnice, koji se sastojao od dvije zone obuhvata. Prvi dio je onaj koji se odnosi na zelenu tržnicu, dok je drugi povišeni plato iza Turističko-informativnog centra.

Tog se natječaja prisjetila i Drita Dunatov (NL), pa kazala da je Grad Zadar tada čak i nagradio pet projekata nove tržnice, na što je utrošeno 200 tisuća kuna.

Drita Dunatov, vijećnica s nezavisne Meštrovićeve liste, inače vlasnica OPG-a i jedna od korisnica Tržnice Zadar, iz prve je ruke upoznata s problemima na Poluotoku i u gradu.

– Tržnica se treba oživjeti, ali ne znam kako oživjeti mrtvaca koji je već godinama mrtav. Kad sam krenula 2013. godine raditi na tržnici, to je bilo kao osinje gnijezdo, gledali ste horde ljudi kako ulaze i izlaze na pijacu, do 11 sati niste mogli vidjeti jednu pločicu slobodnu od koraka, prisjetila se Dunatov.

– Za koga ćete obnavljati tržnicu? Za one ljude koji su otišli iz grada? Ili za one s kruzera koji dođu i prošetaju i slikaju onih pet štandova što su ostali?

U gradu parkinga nema i građani nemaju mogućnost dolaska u grad. Ostalo je još deset štandova koji rade, kraj ribarnice je sve prazno osim jednog obrtnika.

Bila sam ovaj tjedan dva puta i nema nikoga, ne samo prodavača, nema ni kupaca. Tržnica se pretvara u muzej, kazala je Dunatov, koja je kao i Radeta, istakla da je Tržnica od najma adventskih kućica uprihodila skoro 250 tisuća eura.

Direktor Letinić odgovorio je na to da cijena zakupa kioska nije narasla posljednjih šest godina, a razlika koja bi se plaćala u budućnosti odnosila bi se na javnu površinu za dodatnu nadstrešnicu ispod koje će se moći prodavati proizvodi.

Nitko nije prevaren

– Sa svim korisnicima kioska smo pričali o svemu, o izgledu, boji, njihovim potrebama i nitko od njih nije negativno reagirao na plaćanje tog dodatka koji se odnosi na nadstrešnicu jer su vidjeli da će konačno taj dio grada na nešto ličiti. Nije istina da su korisnici ovih kioska prevareni, sudjeluju u ovom projektu od početka, kazao je Letinić.

Osvrnuo se i na odljev prodavača s pijace na Poluotoku. Nakon što je istaknuo da cijene nisu dizane šest godina, a u međuvremenu su proizvodi koji se prodaju poskupili do 100 ili 200 posto, Letinić je zaključio da on ne može utjecati na to da na tržnici bude 100 prodavača kad ih nema.

– Nestali su, ne bave se više time, izgradili su vile, iznajmljuju gostima i ne bave se više poljoprivredom.

Zato idemo u smjeru novih investicija, da tržnica ne bude samo mjesto gdje ćeš moći kupiti nešto, nego gdje ćeš moći doživjeti nešto, kazao je Letinić, pa pojasnio da se zbog toga ide u obnovu ribarnice, što će Tržnicu koštati nula eura, a investicija može biti vrijedna do milijun eura.

Letinić je o povratku prodavača na prostor iza TIC-a kazao da je, kada je postao direktorom, dobio informaciju da će se kioske zaista ondje prebacivati.

– Znam da je na tom mjestu predviđen novi projekt koji je zapeo zbog problema s konzervatorima i arhitektima koji ne mogu naći zajedničko rješenje da bi se taj projekt realizirao do kraja. Imamo ideja i za taj prostor, ali treba prije naći realna financijska sredstva, kazao je Letinić.

Investicija ih ne bi oživjela

Sve nas muči i prostor tržnica i općenito javni prostor u gradu, koji je pao na doslovno dva slova. Tih nekoliko štandova koji rade jedva preživljavaju i krpaju kraj s krajem i ne vjerujem da bi ih ova investicija od 400 tisuća eura u nove i moderne kontejnere oživjela.

Jer iza ove odluke stoji poskupljenje, ta investicija neće potaknuti bolju prodaju, nego će se sve svesti na nikakav povrat investicije. Nažalost, od trgovine na Poluotoku više se u ovom smislu živjeti ne može i ti ljudi koji se sada tamo nalaze sigurno po tim uvjetima neće ostati raditi.

Drugi problem Grada je činjenica da se radi o jednoj mrtvoj ulici koja više služi kao javni WC nego kao prostor gdje se može otići u trgovinu, tamo je mrak zadnjih pet godina, kazao je SDP-ov Daniel Radeta.