Nekić: Školu u parku Žmirići pojeo je strah

Članak koji smo objavili prošlog tjedna, usmjeren na šumske škole kao odgovor na izazove suvremenog doba koje je neupitno obilježeno klimatskim promjenama, a posljedično ekstremno visokim temperaturama, izazvao je velik interes javnosti.

Podsjetimo, kako smo naglasili, klimatske promjene ugrožavaju ekosustave, gospodarstvo i najvažnije – kvalitetu ljudskog života. U skladu s tim, posebnu bismo pažnju trebali posvetiti obrazovnim i odgojnim institucijama, školama i vrtićima, koje oblikuju naše najmlađe, one na kojima svijet ostaje. Uz to, dužni smo im osigurati uvjete za kvalitetno i ugodno učenje.

Valja opet napomenuti kako su mnogi europski gradovi već prepoznali važnost prirodnog okruženja u odgoju i obrazovanju djece, pa je tako, primjerice, Barcelona uspostavila klimatska skloništa u školama, u Njemačkoj se šumska pedagogija koristi za razvoj djece kroz igru i učenje u prirodi, a slični projekti postoje i u Francuskoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Završena tema?

Međutim, po ovom pitanju, kada je riječ o lokaciji na Žmirićima, mišljenja građana su podijeljena; jedni se bune bojeći se da će doći do sječe stabala, drugi u toj mogućnosti vide olakšanje svakodnevnog života, posebno oni koji imaju djecu školskog uzrasta na tom području, ali i napominju kako bi upravo škola zaštitila park od potencijalne betonizacije u budućnosti.

Ipak, Društvo prijatelja parka Žmirići koncem je tjedna, u okviru priopćenja o rušenju stabala za potrebe rekonstrukcije cestovnog raskrižja provedene na Žmirićima, navelo kako ih je činjenica »o nepovratno izgubljenom zelenom pokrovu koji sada leži pod asfaltom i betonom«, natjerala da s dvostrukom energijom krenu u borbu za očuvanje okoliša i ne dopuste više nikakvo građevinsko zadiranje u zeleni pojas parka Žmirići.

– Niti pod krinkom izgradnje osnovne škole kao mogućom pripremom terena za gradnju budućih stambenih zgrada, naveli su iz Društva, a predsjednik Radenko Vrkljan, koji je najprije izrazio želju za reakcijom, kazao nam je jučer da, s obzirom na to da je iz Grada objavljeno da se odustalo od ovog nauma za koji je izrađen idejni projekt, ova tema za njih – završena.

Radenko Vrkljan/Foto: Luka Jeličić

No, o ovoj smo važnoj temi razgovarali i s Josom Nekićem, savjetnikom Upravnog odjela za odgoj i školstvo, dugogodišnjim pročelnikom koji je napomenuo da ovaj put govori i kao građanin.

– Kad je pitanju gradnja osnovne škole na Žmirićima vidljivo je da su svi za školu, ali se – boje. S adrese Društva prijatelja parka Žmirići i gospodina Vrkljana osobno više je puta navedeno kako oni nemaju ništa protiv škole u parku, dapače, jedino se boje da bi to mogao, (naglašavam – mogao) biti uvod u betonizaciju parka. Znači oni su u strahu. Kod druge strane vidljiv je strah od tog njihovog straha. Dakle, bez obzira na to što svi žele školu, što su deklarativno za dobrobit djece koja je u ovom slučaju neupitna, možemo zaključiti kako je školu u parku Žmirići pojeo strah. Ja se toplo nadam da će je strah i povratiti, kazao je Nekić.

Joso Nekić/Foto: Arhiva ZL

Glas roditelja

Svoja razmišljanja i potrebe podijelila je i majka Marina Šarlija Miočić koja živi na tom području, a koja je, osim toga, kao specijalistica pedagogije zaposlena u vrtiću, naglasila dobrobiti odgoja i učenja u prirodi.

Kako ističe Šarlija Miočić, pomisao o izgradnji nove škole na području Žmirići njoj, kao roditelju, izgleda kao san koji bi riješio mnoge probleme roditelja i djece koja trenutačno pohađaju Osnovnu školu Šimuna Kožičića Benje.

– Vjerujem kako su svi upoznati s prenapučenošću navedene škole, ali i s iznimno izazovnom i zahtjevnom organizacijom trosmjenske nastave. Toga smo ponajviše svjesni mi roditelji i naša djeca. Iako smo zadovoljni i zahvalni na svemu što nam trenutačna škola pruža, uzimajući u obzir sve navedeno, nova škola bi doprinijela kvaliteti odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi na ovom području grada i to u svim segmentima. U razgovoru s drugim roditeljima na temu potencijalne izgradnje nove škole nadamo da će fokus i najvažniji kriterij biti dobrobit krajnjih korisnika, a to su naša djeca, naglasila je Šarlija Miočić.

Digitalna platforma u koju su unesene adrese svih učenika/Foto: GRAD ZADAR

Međutim, osim roditeljskog, ali i osobnog stava, kao odgojno-obrazovni djelatnik, smatra da je potrebno ukazati na značaj odgoja i obrazovanja u prirodi što bi upravo lokacija planirane škole mogla pružiti.

– Odgoj u prirodi trebao bi postati imperativ s obzirom na to da se nalazimo u izazovnom vremenu gdje su djeca u sve većoj mjeri izložena ekranima i nezdravim životnim navikama. Odgoj u prirodi kao koncept temeljen na holističkom učenju i razvoju djece kroz izravnu interakciju s prirodnim okruženjem mogao bi poslužiti kao primjer u kojem bi djeca svakodnevnim, aktivnim boravkom u prirodi bolje razvijala sposobnosti za rješavanje problema, jačala vlastitu kreativnost te bi također bila manje sklona stresu i tjeskobi. Stoga se zaista nadam da će djeca doživjeti ovu hvalevrijednu privilegiju te zajedno s odgojno-obrazovnim djelatnicima, svojim roditeljima te svim ljubiteljima prirode, oživjeti ovo područje s aktivnom i sustavnom brigom o okolišu u svom neposrednom okruženju, objasnila je specijalistica pedagogije.

Botanički vrtovi

Na koncu, Ante Rubeša iz Akcije mladih koja je krajem 2023. godine predložila amandman koji se odnosi na gradnju škole u Žmirićima, a koji je prihvaćen, kaže da se amandman odnosio na drugu česticu i da su predložili područnu školu.

– Amandman se odnosio na česticu ispod ceste spojene na raskrižje (228/11 KO Zadar) (na toj je čestici i planirana škola op.a.) i tražili smo malu područnu školu kako bi se smanjilo opterećenje OŠ Šimuna Kožičića Benje, ne znam čija je ideja ovo o čemu se sad govori. Lokaciju smo odabrali u suradnji s Društvom prijatelja parka Žmirići. Logično je da su odustali, to mi je drago, od male područne škole došli su do mastodont zgrade od 25 učionica što je nepotrebno, kazao je Rubeša dodavši kako konačno rasterećenje vidi u premještanju Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole u centar grada, a da se u Ekonomsku smjeste djeca s područja Borika, Dikla, Žmirića koje je dosta nastanjeno.

Ante Rubeša/Foto: Luka Jeličić

Rubeša je podsjetio i na amandman koji se odnosi na to da Park Žmirići, kao i Maraska, postanu botanički vrtovi.

Također, kazao je kako smatra da se, nakon slučaja Vruljica, nitko neće usuditi dalje rušiti stabla bilo gdje.