Narodni muzej Zadar poziva na radionice izrade jezerske ogrice, evo kako se prijaviti

Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar poziva sve zainteresirane na radionice izrade jezerske ogrice, koje će se održati u Gradskoj straži na Narodnom trgu od 26. rujna do 30. listopada. Namijenjene su građanstvu svih dobnih skupina – od djece do starijih osoba. Sudjelovanje je potpuno besplatno, ali je broj mjesta ograničen na deset sudionika po radionici.

Zainteresirani se trebaju prijaviti putem e-maila na [email protected] ili telefonom na 023/211-198, radnim danom od 9 do 15 sati. U prijavi je potrebno navesti ime i prezime, broj telefona i e-mail adresu kako bi se mogle primiti obavijesti o terminu radionice, koji će biti naknadno utvrđen i obaviješten prijavljenim sudionicima.

Koordinatorica i voditeljica Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar, kustosica dr. sc. Marija Šarić-Ban, objasnila je značaj jezerske ogrice.

Kulturno dobro

– Vez jezerske ogrice predstavlja izuzetno značajno kulturno dobro, čija je važnost visoko prepoznata u suvremenom hrvatskom društvu, osobito u Jezerima na otoku Murteru. Ova tradicija pažljivo se čuva, ne samo u Etnološkom odjelu Narodnog muzeja Zadar, već i unutar samih Jezera, gdje se ukrašavanje staklenim perlicama naziva vezom staklenim perlicama. Ogrice su bile karakteristične za otok Murter, dok je u ostatku Sjeverne Dalmacije sačuvan samo jedan primjerak, i to iz Novigrada kod Zadra. Taj primjerak košulje s vezom ogrice čuva se u Etnološkom odjelu Narodnog muzeja Zadar, ističe Šarić-Ban.

Također, objašnjava kako jezerske ogrice predstavljaju vez na traci s perlicama, različitim ukrasima i motivima, koji ne čini zasebnu ogrlicu, već je prvenstveno namijenjen za ugradnju oko vratnog izreza košulje. No, takav vez je prijenosan, pa se sa stare pohabane košulje može prebaciti na novu.

Na pitanje o utjecaju, Šarić-Ban pojašnjava da je riječ o utjecaju iz talijanskog podneblja, koji je prihvaćen u Sjevernoj Dalmaciji, posebno u Jezerima na otoku Murteru.

– U Jezerima se pleše jezerski bal, koji je tradicijski zaštićena vrsta mornarskog plesa. Budući da su ljudi iz tog kraja bili pomorci, dolazili su utjecaji iz drugih zemalja, prvenstveno iz Italije. Tako su se prenosile ideje o odijevanju toga doba, pa su naši ljudi, inspirirani tim utjecajima, kreirali nošnje koje su postale dio naše tradicije. Iako su prihvatili neke motive, poput veza ogrice, radili su to na svoj osebujan način – primjerice, upisivali su riječi na glagoljici i ukrašavali florealnim motivima, čime su kreirali autentične odjevne predmete tog područja koji su postali primjerci tradicionalne nošnje, govori Šarić-Ban dodajući kako se u prizemlju Etnološkog odjela, u jednoj niši, čuva primjerak vjenčanice na kojoj se mogu prepoznati različiti utjecaji razvoja nošnje kroz vrijeme, od tekstila do ostalih elemenata.

Živa tradicija

Umijeće izrade veza jezerske ogrice opstaje kao živa i neprekinuta tradicija od svog nastanka do današnjih dana. Štoviše, u sklopu Kulturno-umjetničkog društva Koledišće u Jezerima već više od pedeset godina postoji radionica za izradu ogrica koja prenosi ovo znanje na mlađe generacije, temeljeći se na originalnim sačuvanim primjercima ili na sjećanjima.

– Za to je posebno zaslužan Nenad Milin, koji je osvijestio značaj ove tradicije i ujedno je glavni voditelj radionice. Kao voditelj KUD-a Koledišće, tijekom više od pedeset godina svog djelovanja poticao je sve oblike tradicijskog stvaralaštva karakterističnog za Jezera, čineći da neki elementi, poput veza ogrica, postanu dio suvremene svakodnevnice, ističe Šarić-Ban.

Nenad Milin predstavit će polaznicima izgled ogrice i način na koji se ona uklapa u nošnju. U kratkom uvodnom dijelu, polaznici će saznati više o povijesti ogrica, njihovoj upotrebi te o njihovoj današnjoj ulozi u folkloru i očuvanju tradicije jezerskog kraja. Nakon uvodnog dijela, polaznici će, slijedeći upute voditelja Milina, započeti s izradom vlastite ogrice.

– Ogrica se veze na pamučnoj traci uz upotrebu svilenog konca i staklenih perlica. Perlice se nižu na iglu i jedna po jedna ušivaju prema odabranom motivu. Međutim, tijekom izrade važno je paziti na precizan broj i boju perlica kako bi motiv bio pravilno i vjerno izrađen, objašnjava Šarić-Ban, dodajući kako su s ciklusom radionica započeli još na proljeće, dok u rujanskom ciklusu, uz ovu radionicu, nastavljaju i dalje održavati ostale, kao što je radionica izrade paške čipke pod vodstvom Nede Oroš iz Udruge paških čipkarica, samoborskog kraluša pod vodstvom Jelice Roćenović iz Samobora te četverokuke pod vodstvom Nade Šarlije.

PRIJAVE

Zainteresirani se trebaju prijaviti putem e-maila na [email protected] ili telefonom na 023/211-198, radnim danom od 9 do 15 sati. U prijavi je potrebno navesti ime i prezime, broj telefona i e-mail adresu kako bi se mogle primiti obavijesti o terminu radionice, koji će biti naknadno utvrđen i obaviješten prijavljenim sudionicima