MKD »BILJANA« Poetsko druženje zanimljivim je programom okupilo desetak pjesnika

Makedonsko kulturno društvo »Biljana« iz Zadra organiziralo je poetsko druženje »Poezija bez granica« u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar. Okupilo se desetak pjesnika, od kojih su svi čitali na svom jeziku, dijalektu ili govoru. Program je započeo izvedbom pjesme »Lihinda kajče veslaše«, nakon čega su poeziju čitali Melika Popović, Jovan Nikolovski i Jasenka Medvedec. Potom su izveli pjesmu na hrvatskom »Puste su kale«, a uslijedila su čitanja poezije Emilije Mijatović, Marije Ivoš i Ilije Balte. Nakon pjesme »Otvori mi belo lenče«, poeziju su čitale Nadica Žampera, Anka Zekanović i Veronika Tomić. Pjesmom »Ja sam majko cura fina« nastavili su glazbeni dio programa, dok je poeziju potom čitala Zorica Buljanović. Večer su zaokružili pjesmom »Nazad, nazad kalino mome«.

Tradicionalna glazba

Voditeljica pjevačke sekcije, Melika Popović, kazala je kako je oduvijek imala interes prema makedonskoj tradicionalnoj glazbi, što su prepoznali iz društva, pa su je pozvali da im se priključi.

– Pridružila sam se jer su primijetili da dobro pjevam, bez lažne skromnosti, pa su me predložili za voditeljicu pjevačke sekcije. Broj članova varira – ponekad nas je samo dvoje, a nekad i do pet. Na svakom događanju dodamo i poneku novu pjesmu, rekla nam je Popović, dok je predsjednica MKD »Biljana« Mirjana Majić kazala više o tome kako su zamislili program.

– Sudjelovalo je desetak pjesnika, a svatko je čitao dvije pjesme na svom jeziku ili govoru. Primjerice, Emilija je čitala svoju poeziju na vranjskom (srpski govor), Melika na neviđanskom (čakavski govor), a Jasenka Medvedec također na čakavskom. Uz mene su na makedonskom čitali gospođa Žampera, ali i Jovan. Trebali su doći još neki pjesnici, ali zbog nepredvidljivih okolnosti nisu uspjeli. Između čitanja, Melika Popović i ja pjevale smo pjesme. Nakon toga je uslijedio i prigodni domjenak, započela je Majić, dodajući kako ovo pjesničko okupljanje održavaju već dugi niz godina.

– Prošle godine smo imali okupljanje u dvorištu Gradske knjižnice Zadar, ali bilo je sunčano, pa smo se ovaj put odlučili za Multimedijalnu dvoranu kako bismo izbjegli eventualnu kišu. Osim toga, osvjetljenje je bolje, pa pjesnici mogu lakše čitati, kazala je Majić, prisjećajući se kako su davnije održali ovakvo poetsko druženje u Kneževoj palači, gdje je odaziv bio odličan.

Prilika za okupljanje

Društvo je krajem srpnja imalo druženje u Gorskom kotaru, gdje su obilježili Nacionalni praznik Ilinden. Tom prigodom pjevali su makedonske pjesme, plesali i družili se. U studenom planiraju okupljanje u Splitu kako bi proslavili Dan zajednice i iskoristili priliku za novo okupljanje.

– Planiramo uskoro organizirati Dane makedonskog filma. Naime, dobila sam nekoliko kratkometražnih filmova do jedan sat koji datiraju iz 1950-ih pa nadalje. Nisam sigurna imaju li prijevod. Također, prikazat ćemo i video koji je snimila naša pjevačica Olga Barbir iz Splita, koja nas je zabavljala za 20. obljetnicu društva. Prisjetit ćemo se kako iz godine u godinu napredovali, istaknula je Majić, dodajući kako su imali u planu organizirati Makedonske večeri u suradnji s gospođom Barbir, ali je spriječena zbog obaveza; a oni si, kako kaže, ne mogu prištiti zvati nekoga drugoga s obzirom na ograničen budžet.

S obzirom na to da piše poeziju na hrvatskom i makedonskom jeziku, Majić nam je kazala više o tome, otkrivajući koji joj je jezik bliži.

Dijalektalni izrazi

– Kada pišem na hrvatskom onda i razmišljam na hrvatskom, pa mi je draže čitati pjesme u originalu. Međutim, iako ih mogu lako prevesti na makedonski, ipak izbjegavam turcizme u makedonskom jeziku jer sam školovana na čistom književnom makedonskom jeziku, bez dijalekta. Iako je ponekad lijepo uključiti dijalektalne izraze u makedonskom jeziku, teško ih je prevesti doslovce na hrvatski jezik, objašnjava nam Majić, dodajući kako u Hrvatskoj živi već 46 godina, pa razmišlja na oba jezika.

– Nekako mi je bliži hrvatski jer ga koristim svakodnevno. Makedonski govorim samo u udruzi ili kada sam s nekim tko je također Makedonac. Kod kuće ga ne koristim jer ni suprug ni sin ne govore makedonski. Sin ga uopće ne zna, pa bi se vjerojatno pitali odakle je došao kad bi počeo pričati, nasmijala se predsjednica MKD »Biljana«.

Do sada je objavila tri dvojezične zbirke poezije – »Pjesme iz duše«, »Nostalgije i ljubav« i »U zagrljaju ljubavi« uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine, jer, kako kaže, sama ih ne bi mogla financirati. Ispričala nam je više o inspiraciji koja stoji iza njezine poezije.

– Prva zbirka je bila više posvećena domovini, a zatim me zaokupila posve drugačija tema. Primjerice, treća zbirka sadrži pjesme ljubavne tematike, budući da sam je posvetila svom suprugu povodom naše 50. obljetnice braka, dok danas brojimo 56 godina, istaknula je Majić.