Mjesni odbori i dalje djeluju - jer ne mogu ostaviti ljude na cjedilu

Mjesni odbori (MO) zamišljeni su kao prva i najvažnija točka neposredne komunikacije građana s lokalnom vlašću, poligon pomoću kojeg mogu izraziti svoje potrebe, predlagati rješenja za komunalne probleme te na taj način aktivno sudjelovati u donošenju odluka koje direktno utječu na kvalitetu života u njihovim kvartovima.

U skladu s tim, u idealnim bi uvjetima svih 37 mjesnih odbora u Zadru osiguralo napredak i ravnomjeran razvoj grada, no zadnji su izbori za mjesne odbore Grada Zadra održani 2018. godine, a 2022. redovni izbori nisu provedeni. Prijedlog prethodnog gradonačelnika Branka Dukića da se na dnevni red sjednice Gradskog vijeća uvrsti prijedlog o raspisivanju izbora za mjesne odbore odbijen je u više navrata u prošlom sazivu Vijeća, većinom glasova vijećnika iz redova SDP-a, Akcije mladih i Nezavisne liste Enija Meštrovića.

Na dnevnom redu

U međuvremenu se raspravljalo o značaju mjesnih odbora uopće. Naime, neki su vijećnici mišljenja kako mjesni odbori nemaju autonomiju te kako zbog nedostatka vlastitih proračuna nemaju mogućnost (dovoljno) djelovati. Premda prostora na napredak uvijek ima, činjenica je kako su mjesni odbori prijeko potrebni i da su zaista prva stepenica prema promjenama. Jasno, to hoće li postojanje MO-a ostati tek mrtvo slovo na papiru ili će zaista biti sredstvo za brzo i efikasno rješavanje komunalnih i drugih problema, u velikoj većini slučajeva ovisit će o angažmanu predsjednika odbora. Svjedoci smo koliko su određeni kvartovi napravili iskorake zahvaljujući njihovim zahtjevima, dok se kod drugih, slikovito rečeno, nije ofarbala ni klupica.

Teško je vjerovati da bi simbolična novčana naknada predsjednicima u iznosu od 66 eura, što je amandmanom prije dvije godine tražio vijećnik dr. Damir Biloglav, previše utjecala na stvarni doseg mjesnih odbora, no promatrajmo i to kao korak naprijed, kada je riječ o motivaciji izabranih.

A ovi izbori, već tradicionalno, bilježe iznimno nisku izlaznost, a osim mizernog broja glasača, problem je što s obzirom na broj lista koje se trebaju popuniti, stranke nerijetko imaju problema s okupljanjem dovoljnog broja kandidata u svim mjesnim odborima, odnosno malo je koja stranka u mogućnosti složiti liste za većinu od 37 mjesnih odbora Grada Zadra.

Podsjetimo, bilo je riječi o tome da se ovi izbori održe koncem studenog prošle godine, ali je oporbenim vijećnicima tada bio sporan iznos naknade za rad članova Izbornog povjerenstva te su tražili da se taj iznos smanji, ali su suci, koji čine članove ovog povjerenstva, odbili pristati na smanjenje naknada.

Nakon toga, ostala je ideja da se izbori za mjesne odbore održe kada i lokalni, što se opet nije dogodilo, a ova je tema opet u fokusu javnosti nakon što je gradski vijećnik Denis Barić (Za promjene) predložio da na dnevnom redu prve radne sjednice Gradskog vijeća, uz proračun za 2025. godinu, bude i odluka o izboru za mjesne odbore.

Zvonimir Rogić

Do novih izbora

– Izbori za mjesne odbore i njihovo konstituiranje za građane, posebno za otoke koji pripadaju Gradu, jednako su bitni kao i konstituiranje Gradskog vijeća. Mjesni odbori su poveznica između građana i izvršne vlasti. Danas imamo situaciju da mjesni odbori ne postoje jer su im istekli mandati i građani se nemaju kome obratiti. Predlažem također da se izbori za mjesne odbore ubuduće odvijaju u istom terminu kad i lokalni, kao i u drugim gradovima. Izmjenom i donošenjem takve odluke ne bismo više dolazili u ovakvu situaciju da nemamo zakonske predstavnike mjesnih odbora, naveo je Barić.

A da su mjesni odbori prijeko potrebni, naglašava i Frane Brajković, posljednji predsjednik MO-a Poluotok, objašnjavajući kako su upravo mjesni odbori način komunikacije građana s vlašću.

– Mjesni odbor je, najjednostavnije rečeno, sve u jednom; obuhvaća komunalne probleme, ali i imovinskopravne, strateška pitanja… Budući da smo u stalnoj komunikaciji s građanima, možemo predlagati konstruktivna rješenja za mnoge probleme. Međutim, mogućnost djelovanja, odnosno ovlast – jest problem. Stoga, molimo i gradonačelnika i predsjednika Gradskog vijeća da nađu načina da barem jednom okupe mjesne odbore i održe barem tematske sjednice, kako bismo zajedno mogli proći važne teme, to je u interesu grada, govori Brajković te napominje kako novi gradonačelnik pokazuje veću otvorenost nego što je to bilo prethodno.

A u međuvremenu, premda izbori nisu održani, kako kaže Brajković, bez obzira na sve obveze, nisu mogli sebi dopustiti da sezona prolazi bez intervencija…

– Ljudi nam se javljaju konstantno, s raznim problemima. Navikli su da im pomažemo. Vijeća su raspuštena, ali ja sam javno napisao da ću kao predsjednik MO-a, do novih izbora, obavljati taj posao. Naprosto, ne mogu i ne želim ostaviti ljude na cjedilu, ističe Brajković.

Denis Barić

Fontana, trg, Karma…

Aktivnosti i djelovanje nastavio je i Zvonimir Rogić, posljednji predsjednik MO-a Arbanasi. Primjerice, prošle je godine ukazivao na to da je fontana meta vandala zbog čega će doći do urušavanja, kao i na to da je oštećen mul pokraj nje. Isto tako, uključio se u raspravu oko preuređenja Trga Gospe Loretske koja je izazvala velik interes javnosti.

Ovom je prilikom podsjetio na to kako je MO Arbanasi još 2019. godine predložio Gradu, kao dugoročni program mjera uređenja prometa, da se pristupi izradi programa i dokumentacije uređenja Trga Gospe Loretske uz aktivno sudjelovanje mještana i MO-a, kao i da se pristupi planu uređenja šetnice Karma i Kolovare gdje bi se također, pored uređenja obale, pristupilo uređenju pješačkih zona, regulaciji prometa te odredile zone za parkiranje automobila posebno za kupače tijekom ljeta. Predlagali su i brojna druga, konkretna rješenja za prometno uređenje, od postavljanja dodatnih semafora pa do formiranja tzv. privremenih parkirališta dok se ne izradi Prometna studija.

Sve navedeno, a tek je djelić djelovanja MO-a, pokazuje njihovu važnost za svakodnevni život građana, a Rogić sva postignuća ističe isključivo kao zajednički uspjeh.

Frane Brajković

Zajedno do promjena

– Volonterski duh koji se iskazuje u MO-u ne može se procijeniti. To je rad koji obavljamo sa srcem, bez očekivanja osobne koristi. To je naš način da pokažemo ljubav i poniznost prema našim sugrađanima. Nismo uvijek u mogućnosti riješiti sve probleme, ali možemo uvijek biti dostupni za razgovor, slušanje i traženje rješenja zajedno. Ponekad će to zahtijevati energiju i trud čak i kad nismo u najboljem raspoloženju. No, sutra je novi dan i svaki napor koji uložimo danas nagrađen je osjećajem zajedničkog uspjeha, kazuje Rogić i dodaje kako optimizam osvjetljava put prema boljoj budućnosti, bez obzira na to da se ponekad obećanja gradske vlasti iz raznih razloga ne realiziraju.

Na koncu, ističe kako sve kreće iz MO-a, pozivaju mještane da rade zajedno s ljubavlju, poniznošću i optimizmom.

– Zajedno ćemo ostvariti promjene koje želimo vidjeti, poručuje Rogić.

A s obzirom na to da su posljednji predsjednici MO-a i dalje silno aktivni, ali i puni planova za budućnost, bez obzira na nedostatnost ovlasti ili mogućnosti, postaje suvišno pitati se, kao što to čine neki oporbeni vijećnici, jesu li mjesni odbori uopće potrebni.