Milanović na 400. rođendanu Državnog arhiva u Zadru: "Zapisi nisu samo prošlost, već i budućnost"

Državni arhiv u Zadru ubraja se među najstarije kulturne ustanove u Republici Hrvatskoj i slavi 400. rođendan. Utemeljio ga je generalni providur Dalmacije Francesco Molin, odlukom mletačkog Senata od 20. rujna davne 1624. godine. Državni arhiv u Zadru danas je ustanova koja skrbi za jedne od najznačajnijih arhivskih dokumentacijskih cjelina za našu nacionalnu povijest te se kao takva svrstava uz bok Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.

Značaj arhivskog gradiva koje je pohranjeno u Državnom arhivu u Zadru nemjerljiv je za povijesna i srodna istraživanja ne samo hrvatske prošlosti, nego i prošlosti okolnih prostora s kojim je tada naš kraj bio u različitim doticajima.

Osim svečane akademije, kojoj su prisustvovali brojni visoki uzvanici, predstavljena je i dvojezična monografija “DAZD 400 – 400 godina Državnog arhiva u Zadru 1624. – 2024.”, koju su predstavili recenzent dr. sc. Ivica Mataija, ravnatelj Državnog arhiva u Gospiću, prof. dr. sc. Ante Bralić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru i doc. dr. sc. Ante Gverić, urednik monografije.

Okupljenima se prvi obratio upravo Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru kazavši kako je smisao ove obljetnice pouka koju neki događaj ima za nas danas.

Poslanje uvijek isto

– Svjesni smo činjenice da smo jedni u nizu čuvara naše baštine i da ćemo tu čast jednog dana prepustiti nekom drugom. Upravo u Providurovoj palači, središtu gradske politike, utemeljen je i nalazio se providurski arhiv građanskih i kaznenih pismena iz 1624. godine. 1390. godina prva je kada se predak naše ustanove prvi put spominje.

Mletačke su vlasti do kraja svoje vladavine brojnim uredbama uredile rad arhiva, a potom je kratkotrajno prva austrijska uprava, a potom i francuska arhiv podebljala brojnim spisima. Procvat doživljava za vremena druge austrijske vlasti, podsjetio je Gverić, kazavši kako je Zadar bio arhivistički centar cijele Dalmacije i Boke Kotorske.

– 101 godinu, kroz tri generacije obitelj Bettner upravljala je arhivom – djed, otac i unuk. Arhiv je pratio sve turbulentne događaje koje su naš grad zadesile. Političke su okolnosti izravno utjecale.na sudbinu arhiva, pogotovo kada su Talijani organizirali transport najvrjednije mletačke građe u Italiju, a ista je 1949. godine nama i vraćena.

Promijenili smo brojne adrese i upravitelje, ali nikad poslanje, naglasio je Gverić, rekavši kako su od 1965. godine na istoj adresi u Foši.

Digitalizacija

– Upravno – politička povijest Dalmacije koju čuvamo od nemjerljive je važnosti za europsku i hrvatsku povijest, naročito za zemlje s kojima smo dijelili vlast. Digitalizacija nam je omogućila zaštitu građe od propadanja i još lakši pristup korisnicima. 200 tisuća snimaka već je dostupno, a taj će broj samo rasti. Usmjereni smo ne samo na povijest, već i sadašnjost, jer buduća se arhivska građa stvara svakog dana. Servis smo javne uprave i građanstva, upozorio je Gverić.

Upućeni su, kaže, na sve druge gradske obrazovne institucije, naročito Sveučilište.

– Upravo su ljudi kroz stoljeća zaslužni za sva naša postignuća i ovo je njihov dan, dodao je Gverić.

Ivan Šimunić, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Zadarske županije poručio je pak kako su već u antici narodi shvatili potrebu čuvanja važnih dokumenata i spisa.

Povijesni dragulji

– DAZD je jedan od najstarijih arhiva i čuva najvažnije povijesne dragulje iz vremena brojnih uprava i simbol je svih političkih previranja. Djelatnost arhiva itekako vidljiva. Neizostavan je dio akademske zajednice i mjesto susreta, znanja i mira, kazao je Šimunić, dodavši kako upravo mir arhiv čini mjestom ugode.

Branko Dukić, zadarski gradonačelnik istaknuo je ponajprije kako ovaj jubilej ne govori samo o prošlosti, već i o kontinuitetu Zadra kao središta znanja, politike i kulture kroz stoljeća.

– DAZD skrbi o jednoj od najvažnijih cjelina naše povijesti, pletući tako povijest Zadra i Europi. Nepresušan je izvor novih spoznajno našem društvu i stup je našeg grada. Otvoren svakoj suradnji i posjeti. Čini nas ponosnima na vlastitu prošlost i odgovornima prema budućnosti.

Svjesni njene moći za zajednicu, ta je odgovornost još veća. Budimo zato Zadrani kojima će se naši potomci ponositi, rekao je Dukić.

Važna ustanova

Rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić naglasio je kako je DAZD ustanova koja čuva povijesne primjerke starije puno više od 400 godina.

– Govoriti o ovoj ustanovi znači govoriti o timu koji pažljivo brine o toj građi. Strahopoštovanje prema povijesti, onima koji su ju stvarali i čuvali dokumente, odlike su dobrih arhivista. Kada govorimo o simbiozi između naše dvije institucije, Sveučilište bez Arhiva ne bi moglo normalno funkcionirati, rezimirao je Faričić, poručivši kako proučavati povijesno gradivo znači imati neposredan doticaj s argumentima, uranjati u prošlost i stvarati narativ koji se ne zasniva na interpretaciji mogućeg.

Ivica Poljičak, državni tajnik Ministarstva kulture i medija kazao je kako ova obljetnica upućuje na mnoge slojeve koji čine čovječanstvo.

– Arhivi su svijet tišine i šušnja papira. Oni su u korijenu identiteta budućih naraštaja. Arhiv živim čine oni koji čuvaju i proučavaju njegovu baštinu.

Dom povijesti

Napravili su iskorak u suvremenost i uključili se u projekte digitalizacije kulturne baštine. Znate što želite i kakve standarde svoje djelatnosti želite njegovati. Očekivanja od vas su zato velika, poručio je Poljičak, dodavši kako DAZD ima privilegiranu poziciju.

– Zvuk tišine pomalo mijenja rad za računalom. Današnji arhiv ima zvuk računala na kojem je izrađena i monumentalna monografija ove institucije, koja snažno govori o zadarskom identitetu, dodao je Poljičak.

Rade Šimičević u svojstvu izaslanika predsjednika Hrvatskog Sabora kratko je poručio kako je Arhiv stup zadarskog identiteta.

– DAZD je, kao dom naše povijesti, mjesto tišine, znanosti i stoljetne tradicije, kazao je Šimičević.

Predsjednik RH Zoran Milanović na kraju je naglasio kako je 90 – ih kao apsolvent prava u sinjskom franjevačkom samostanu pokušao pronaći korijene svoje obitelji. Isporučeno mi je težačko obiteljsko stablo do početka 20. stoljeća, a ostatak je bio upravo u zadarskom arhivu.

Bogata povijest

– Sretan sam što danas osjećam to mjesto, pa čak i njegovu povijesnu prašinu. Riječi lete u zrak, a dokumenti ostaju i za njih se uvijek možemo uhvatiti. Kompleksni i višeznačni. Dokazi ponašanja vlastodržaca. Zapisi nisu samo prošlost, već i budućnost.

Pismenost je zato potka razvoja društva. Bi li ovog arhiva bilo da su povijesne mijene bile drugačije, kazao je Milanović, dodavši kako je ovaj grad svoje slavenstvo živio i prije DAZD – a, kroz djela pisana našim jezikom.

– Sve je to Zadar stavio na svjetsku kartu povijesti i znanosti. Grad s idejom i ambicijom da, kao što niti jedno veliko djelo ne nastaje preko noći, dalje raste i razvija. Baš kao i Državni arhiv u Zadru.

Ovaj je grad velik u Hrvatskoj povijesti, grad na klackalici. Kompleksan, drugačiji obilježen hirovitom poviješću, zaključio je predsjednik Milanović.