Matek: 'Uz izgradnju cjevovoda treba graditi i svijest o dragocjenom resursu vode'

Drugog dana proljeća, 22. ožujka, obilježava se Svjetski dan voda kako bi se svrnula pozornost šire javnosti na probleme i rizike vezane za vodu koja je okosnica života, temelj svih ekosustava, neophodna za opstanak svih živih bića. Budućnosti čovječanstva nema bez pitke vode, stoga je neminovno ulagati napore u njezino očuvanje, osobito u suvremenoj eri klimatskih promjena, zagađenja i prekomjerne potrošnje, kada čuvanje vode postaje odgovornost svakog pojedinca.

Svjesni ovog tekućeg pitanja i posvemašnih rizika, predstavnici UN-a već su pokrenuli ovogodišnju kampanju povodom Svjetskog dana voda čija je krilatica »Spasimo ledenjake«. Upravo zbog klimatskih promjena ledenjaci se tope neviđenom brzinom, što rezultira porastom razine mora, smanjenjem dostupnosti vode, poplavama, sušama i klizištima. Ubrzano nestajanje ovih ledenih rezervoara destabilizira hidrološki ciklus, prijeteći brojnim zajednicama i ekosustavima koji ovise o stabilnosti glečera. U kampanju su se uključile i Hrvatske vode koje građane pozivaju na očuvanje vode i ledenjaka kao neprocjenjive prirodne baštine.

Rekonstrukcije mreže

U povodu Svjetskog dana voda, o zaštiti ovog dragocjenog resursa te potrošnji vode na širem zadarskom području, razgovarali smo s Tomislavom Matekom, direktorom Vodovoda d.o.o. Zadar koji nam je predstavio nedavno provedene projekte.

– Među najvažnije projekte provedene u proteklih godinu spadaju rekonstrukcija vodocrpilišta,,Dolac« u Muškovcima, izgradnja-rekonstrukcija cjevovoda od Nina do vodospreme Straža u Ninskim Stanovima, rekonstrukcija magistralnog cjevovoda od Maslenice do Starigrada s izgradnjom vodospreme i crpne stanice, izgradnja vodoopskrbnog sustava naselja Kruševo, izgradnja crpne stanice Zubčići Donji u Pridrazi te izgradnja vodoopskrbnog sustava naselja Slivnica Gornja.

Uz navedeno, provedene su brojne rekonstrukcije vodovodne mreže na području grada Zadra, kazao je direktor matek te već najavio buduće zahvate.

– EU projekt Razvoja sustava vodoopskrbe na vodoopskrbnom području Vodovoda d.o.o. Zadar iznimno je značajan za stanovništvo i gospodarstvo Zadarske županije. U sklopu projekta planira se izgradnja 540 kilometara cjevovoda te 24 kilometra podmorskih cjevovoda, što će omogućiti povezivanje kopna s otocima.

U sklopu projekta planirana je izgradnja desalinizatora na Silbi, Olibu i Premudi te uređaja za kondicioniranje vode na crpilištu ,,Dolac«. Ovim zahvatom smanjit će se gubici vode i osigurati kontinuirana opskrba vodom tijekom cijele godine. Iznimno značajan projekt je zahvat ,,Podvelebitski pravac« koji se proteže kroz primorje podno Velebita.

Izgradnjom ovog podsustava stvorit će se uvjeti za poboljšanje vodoopskrbe naselja Starigrad, ali i omogućiti vodoopskrba naselja Tribanj na području općine Starigrad te Barić Drage i Lukovog Šugarja na području općine Karlobag.

Riječ je o naseljima u kojima do sada nije uspostavljena javna vodoopskrba, naglasio je Matek te otkrio kako je u Zadarskoj županiji voda dostupna velikoj većini stanovništva.

O gubitcima

– Na području vodoopskrbnog područja Vodovoda d.o.o. Zadar, javna vodoopskrba dostupna je za 95 % ukupnog stanovništva.

Vodoopskrba otoka Ugljana i otoka Vira odvija se putem podmorskih cjevovoda, dok je ostalim otocima opskrba vodom omogućena putem brodova vodonosaca, uz sufinanciranje prijevoza od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kazao je direktor zadarskog Vodovoda ističući kako tvrtka nastoji održivo upravljati dragocjenim vodenim resursima.

– Vodovod d.o.o. Zadar intenzivno radi na smanjenju gubitaka u vodoopskrbnoj mreži te je jedan od četiri javna isporučitelja vodne usluge na čijem će se vodoopskrbnom području provoditi projekt Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije i Hrvatskih voda »Potpora smanjenju gubitka vode u okviru reforme vodnog sektora u Republici Hrvatskoj – faza 2«.

Projekt financira Europska unija kroz Instrument za tehničku potporu, a provodi ga Svjetska banka u suradnji s Glavnom upravom za potporu strukturnim reformama (DG Reform) Europske komisije.

Dovršen je projekt rekonstrukcije glavnog vodocrpilišta »Dolac« u Muškovcima, ugrađeni su novi crpni agregati te je izmijenjena kompletna elektroenergetska oprema, što je dovelo do uštede električne energije te povećanja efikasnosti crpilišta.

Također, u pripremi je projekt postavljanja solarnih panela na crpilištima, vodospremama i crpnim stanicama, najavio je Matek, no unatoč uloženim naporima i dobro osmišljenim projektima, određeni su izazovi neizbježni.

Krađe vode

– Najveći izazov s kojim se susrećemo je veliki porast broja stanovnika tijekom ljetnih mjeseci, što stvara dodatni pritisak na vodovodnu mrežu i izaziva poteškoće u distribuciji vode. Veliki problem predstavljaju i protupravna spajanja na vodoopskrbni sustav, odnosno krađe vode koje ugrožavaju stabilnost vodoopskrbe čitavog vodoopskrbnog područja Vodovoda d.o.o. Zadar.

Iako postoje EU fondovi i državna sredstva, jedinice lokalne samouprave često nemaju dovoljno sredstava za ulaganje u modernizaciju vodoopskrbne infrastrukture, što čini vodoopskrbu manje efikasnom i održivom, istaknuo je Matek.

Također, vodovodnoj mreži u prilog ne ide ni trend globalnih klimatskih promjena, praćen toplinskim valovima i sušnim ljetnim razdobljima.

– Klimatske promjene utječu na vodoopskrbu Zadarske županije na način da sve dugotrajnija sušna razdoblja utječu na izdašnost pojedinih podzemnih vodocrpilišta u sustavu Vodovoda d.o.o. Zadar. Dugi toplinski valovi izazivaju ekstremnu potrošnju vode u ljetnim mjesecima što utječe na tlak u vodoopskrbnom sustavu i dovodi do ubrzanog pražnjenja vodosprema.

Prijetnju stabilnosti vodoopskrbnog sustava predstavljaju i sve češći ekstremni vremenski uvjeti, poput poplave glavnog vodocrpilišta, »Dolac« u Muškovcima 2023. godine, kazao je Matek. Ipak, bez obzira na poteškoće, Hrvatska se može pohvaliti izuzetno visokom kvalitetom vodom iz javnog vodoopskrbnog sustava.

(Ne)odgovornost potrošača

– Voda koja se distribuira putem vodovoda u Hrvatskoj općenito je vrlo visoke kvalitete, a voda iz javnog vodoopskrbnog sustava zadovoljava stroge standarde Europske unije iz Direktive EU o kvaliteti vode za ljudsku potrošnju koja regulira parametre poput mikrobioloških pokazatelja i kemijske kvalitete vode.

Kako bi potrošačima osigurali kvalitetnu i zdravstveno ispravnu vodu, laboratorij Vodovoda d.o.o. Zadar godišnje analizira oko 4.300 uzoraka vode na fizikalno-kemijske, kemijske i mikrobiološke parametre.

Analize se provode svakodnevno, prema planu uzorkovanja, na lokacijama u čitavom vodoopskrbnom sustavu Vodovoda d.o.o. Zadar, što uključuje vodozahvate, vodospreme i distributivnu mrežu, otkriva Matek.

I dok kvalitetnu vodu uživamo, nužno je njegovati svijest o njenom očuvanju kako bi ona mogla napajati kućanstva i u desetljećima koji dolaze. Nažalost, upravo razina svijesti potrošača bilježi fluktuacije, dok su poneki pojedinici fokusirani isključivo na vlastite potrebe, ignorirajući širu sliku.

– Svijest potrošača o potrebi očuvanja vode kao vrijednog resursa varira. Mnogi ljudi počinju shvaćati važnost očuvanja voda, ali postoje i područja gdje svijest nije dovoljno razvijena. U tom kontekstu najveći problem predstavljaju protupravni upadi u vodoopskrbni sustav, poput krađe vode s hidranata, kojim neodgovorni građani ugrožavaju stabilnost vodoopskrbnog sustava u cjelini.

Institucije mogu utjecati na podizanje svijesti o važnosti očuvanja voda prvenstveno kroz obrazovanje i informiranje građana o važnosti potrebe za racionalnim korištenjem vode te razvojem politika koje potiču održivo korištenje vode.

Tehnološki napredak, poput upotrebe pametnih vodovodnih sistema i ekoloških uređaja za štednju vode, također može pomoći u podizanju svijesti i ojačati odgovornost potrošača prema očuvanju voda, istaknuo je Matek navodeći određene korake koje pojedinci mogu poduzeti kako bi doprinijeli odgovornom i održivom gospodarenju vodom.

Racionalno trošenje

– Prvenstveno, potrebno je racionalno korištenje vode, poput štednje vode pri tuširanju i pranju ruku te otvaranje iste kad je stvarno potrebna; brzi popravak slavina, vodokotlića i internih vodovodnih instalacija, jer i mala curenja mogu utjecati na ukupnu potrošnju te korištenje štednih uređaja u što većoj mjeri.

Nadalje, da bi se izbjeglo zagađivanje izvora pitke vode, potrošači moraju zbrinjavati otpad na propisani način, racionalno koristiti pesticide i gnojiva, održavati septičke jame te izbjegavati bacanje kemikalija poput boja, otapala, pesticida ili lijekova u odvodne sustave, naglasio je Matek te podsjetio kako je nužna sinergija između korisnika i institucija kako bi se zajedničkim naporima ostvarili dugoročni ciljevi.

– Za očuvanje i zaštitu pitke vode ključno je zajedničko djelovanje potrošača i opskrbljivača. Opskrbljivači moraju raditi na edukaciji i podizanju svijesti o očuvanju i zaštiti pitke vode, ulagati u obnovu infrastrukture, uvoditi napredne sustave za praćenje potrošnje vode te svakodnevno kontrolirati sigurnost i zdravstvenu ispravnost vode u vodoopskrbnom sustavu.

Potrošači prvenstveno moraju pravilno zbrinjavati otpadne tvari kako bi se spriječilo zagađivanje izvora pitke vode te racionalno koristiti pitku vodu (korištenje štednih uređaja, isključivanje slavine dok se ne koristi voda, poštivanje smjernica za racionalnu potrošnju u sušnim razdobljima kao što su ograničavanje zalijevanja vrtova ili pranja automobila), zaključio je Matek.

Sadržaj nastao u suradnji s Vodovodom Zadar