Manuela Plohl prva je žena u Hrvatskoj s titulom vinskog akademika: 'Ovi uspjesi svakako su...'

Poznata zadarska vinska konzultantica, edukatorica i vinska kolumnistica Zadarskog lista Manuela Plohl odnedavno se pridružila elitnoj skupini vinskih stručnjaka koji su ostvarili jedno od najviših priznanja u svijetu vina. Nakon uspješno prezentiranog rada o osobitostima i mogućnostima predstavljanja zadarskih vina na međunarodnom tržištu, postala je članica Austrijske vinske akademije, pridruživši se tako malom krugu od tek tisuću stručnjaka u svijetu s tim prestižnim zvanjem.

Kako nam je otkrila, riječ je o tituli koja nadilazi i samu »DipWSET« diplomu, koju je također stekla na uglednoj britanskoj vinskoj školi WSET – važnoj stepenici na njezinom profesionalnom putu. Ulazak u krug vinskih akademika za nju predstavlja veliko priznanje, ali i dodatnu motivaciju za daljnje istraživanje, dijeljenje znanja i kontinuirani razvoj u fascinantnom svijetu vina.

Veliki iskorak

– Posebno me raduje što ovom titulom otvaram jedno novo poglavlje za hrvatsku vinsku scenu, a možda i vrata drugima jer sam zasad prva žena u Hrvatskoj s titulom akademika, ističe Plohl. Zasad, dodaje, jer vjeruje da će uskoro i nekolicina kolegica i kolega doći do te razine.

Dok je akademsku titulu zaslužila prezentacijom zadarskih vina, onu »DipWSET-a« dobila je nakon osobite obrade zadane teme – bezalkoholnih vina i šampanjaca, koji polako postaju sve popularniji na tržištu. Inače, WSET je najuglednija svjetska vinska škola, u kojoj Plohl već godinama djeluje i kao edukatorica.

Završni, četvrti stupanj – diplomu nedavno je stekla u Beču. Austrijska akademija licencirana je za izdavanje te najviše razine obrazovanja, ali ujedno jedina na svijetu dodjeljuje i vlastitu titulu vinskog akademika, korak više od londonske diplome.

– To je put koji je započeo još u vrijeme pandemije. Obveze sam usklađivala s poslovnim projektima i obiteljskim obvezama. Program okuplja prvenstveno profesionalce iz vinskog sektora, ali i strastvene ljubitelje vina koji se žele ozbiljno posvetiti toj materiji. Motivi su različiti – od čistog hedonizma do profesionalnog usavršavanja, kaže Plohl.

Titula vinskog akademika druga je najviša titula na svijetu, odmah ispod »Master od Wine«, koju u svijetu ima tek 400-tinjak osoba. Samo za usporedbu, manje ih je od astronauta. Pitali smo je li joj to logični idući korak.

– O tom, po tom. U Hrvatskoj mi se novac koji bih u to uložila, nažalost, ne može tako brzo vratiti, što svakako utječe na moje buduće planove. Vinski su stručnjaci u nas uvelike i dalje solo igrači koji ovise o vlastitim sredstvima, naspram stručnjaka iz inozemstva gdje je uobičajeno da poslodavac ili čak država takvim skupim edukacijama pomažu svojim stručnjacima. Ova mi titula, kad se sve zbroji i oduzme, na tržištu daje određenu dodatnu potvrdu mojih vještina, naglašava Plohl.

Vinski brend

– Hrvatsko je tržište jako malo, tako da su svi već znali tko sam i čim se bavim. Međutim, ako želim dalje napredovati, posebice s inozemnim klijentima, ovi uspjesi svakako su privlačni faktor klijentima iz industrije, kaže Plohl koja je za rad na Akademiji odlučila promovirati zadarsku vinsku regiju, budući da su radovi dostupni stručnjacima diljem svijeta i predstavljaju vrijedan oblik promocije.

– Fokusirala sam se na razvoj vinskog brenda regije, naše autohtone sorte, potencijale terroira i dobre primjere iz prakse. Ako govorimo o našoj regiji, na dobrom smo putu što se tiče proizvodnje, dok za razvoj brenda i promociju u struci predstoji puno rada i truda. Konkretno, ako u globalu gledamo Dalmaciju, nama na sjeveru globalno zatopljenje više ide na ruku nego vinogradarima na jugu. Posebice u Bukovici i Ravnim kotarima, gdje su dnevno – noćne oscilacije u temperaturi velike, što je poželjno u vinogradarstvu, naglašava Plohl te dodaje kao je svrdlovina očarala tržište i postala veliki hit, zbog čega bi se površine pod tom sortom trebale povećati.

Ulaganja u marketing

– Vinogorje Benkovac – Stankovci, zadarsko i biogradsko područje također su poznati po introduciranim sortama. Tu je i maraština, mada to nije autohtona sorta. Kao takva je prihvaćena, ali riječ je o talijanskoj sorti s toskanskog područja. Zajedno s našim teroarom te u kontekstu našeg podneblja, postala je vrlo prepoznatljiva. No, ne smijemo ju svojatati, iako je upravo na našem i šibenskom području po tom pitanju učinjen najveći iskorak, smatra Plohl. Tu je, naglašava, svrdlovina, koja se više ne smatra nekvalitetnom sortom.

Pregršt je savjeta, dodaje, koje vinari mogu primijeniti u svom poslovanju, posebice jer se ekstremno malo ulaže u vinski marketing.

– To je ogroman problem. U jednoj Champagnei na svaku bocu pjenušca otpada 30 posto ulaganja u jednu butelju. U nas se marketing izjednačava s reklamiranjem na društvenim mrežama. Rad sa stručnjacima te suradnja sa specijaliziranim časopisima u tom je polju osobito važna. Vidi se to iz primjera Novog Zelanda. Nevjerojatno su poznatiji u svjetskim uvjetima, iako imaju loše uvijete za uzgoj, ali proslavili su se upravo zbog marketinga, navodi Plohl. Pomnija klasifikacija vina, dodaje, olakšala bi poziciju malim vinarima i doprinijela ujednačenijoj kvaliteti.

– Sommelieri i edukatori nastoje ujednačiti priču, dok pojedini vinari komuniciraju isključivo vlastite interese. Takva neusklađenost dugoročno šteti brendu cijele regije. Zadrugarstvo kod nas ima negativne konotacije, no zapravo je visoko kvalitetno. Iz vlastitih sredstava dijeliti troškove do izlaska na tržište osigurava brži povratak uloženih sredstava, poručuje Plohl.

Moderni trendovi

Što se tiče rada za WSET, s kolegama je dijelila temu, ali ne i pristup njoj.

– Priznajem, o njoj sam jako malo znala, tako da sam se morala dodatno obrazovati prije nego sam počela pisati rad. Njemačka je centar proizvodnje bezalkoholnih vina u svijetu. Trend je to koji ide u prilog tomu da vino bude piće dostupno svima, pa i onima koji zbog osobnih, vjerskih ili zdravstvenih razloga ne konzumiraju alkohol, kaže Plohl i dodaje kako se na hrvatskom tržištu nalaze iznimno male količine takvih pića.

– Postoji više metoda uklanjanja alkohola iz vina, u čemu su se Nijemci posebice izvještili, navodi Plohl te naglašava ipak kako taj postupak uvelike mijenja karakter vina – posebice kod crnih vina.

– U pravilu se gubitak svojstava ničim ne smije nadoknađivati. Alkohol nevjerojatno utječe na percepciju okusa, tako da neposredno utječe i na aromatiku vina. Bezalkoholna su bijela vina tako jako slična onim uobičajenima, dok se crna gotovo niti ne mogu uspoređivati. Upravo iz tog razloga, potrošači preferiraju bijela bezalkoholna vina. Najsličnija karakterom bit će pjenušava vina, prvenstveno zbog mjehurića, koja zbog osjećaja peckanja na jeziku nadoknađuju nedostatak alkohola, objašnjava Plohl.

Tržište takvih vina zauzima tek neznatan postotak ukupne svjetske potrošnje, no vinari se nadaju daljnjem rastu i popularizaciji tog trenda.

Nakon ovih uspjeha, Plohl je trenutačno fokusirana na vinski marketing, konzultacije i edukacije. U ovom trenutku piše o hrvatskim vinima i zadarskom vinskom području, s fokusom na sljubljivanju hrane i vina.