Lovci će provesti hajku na divlje svinje koje lutaju zadarskim ulicama: 'Širenjem grada ljudi su ušli u njihova staništa'

Nakon što su ih isprva viđali u šumarcima i šumama na prigradskom području Zadra, kao što je park šuma Musapstan, odnedavno građani na društvenim mrežama sve češće objavljuju videosnimke više jedinki divljih svinja kako, obično u noćnim satima, bez straha lutaju i gradskim ulicama. Zadnja od takvih videosnimki, objavljena u nedjelju 25. siječnja u jednoj poznatoj gradskoj Facebook grupi, među Zadranima je izazvala zabrinutost, pa i strah smije li se u predjelima grada koje su najbliže šumovitim predjelima u okolici, od Dikla, preko Mocira i Novog Bokanjca do Bilog briga, uopće noću kretati, s obzirom na mogući susret s divljim svinjama.

Na ovakve pojave reagirali su i lovci, pa su se u ponedjeljak sastali predsjednik Lovačkog društva (LD) Diana iz Zadra, Ervin Mrkić – Pestić i predsjednik Lovačkog saveza Zadarske županije, Damir Perić. Mrkić – Pestić nam kaže kako su dogovorili provedbu više aktivnosti s ciljem smanjenja pojavnosti divljih svinja na području grada Zadra.

Kao kod kuće

– Dogovorili smo kako ćemo u nedjelju, 1. veljače provesti hajku na divlje svinje na području od Novog naselja Bokanjac do Žmirića i dalje u smjeru Dikla, području za koje procjenjujemo da je stanje s divljim svinjama kritičnije. Razmišljali smo i o korištenju lovačkih pasa kako bi ovu divljač otjerali od naselja, no od toga smo odustali zato što se moglo dogoditi da divlje svinje masovnije izađu na gradske ceste. Teško mi je dati precizniju procjenu koliko bi lovaca moglo sudjelovati na nedjeljnoj hajci, bit će u svakom slučaju 50-ak, napominje predsjednik LD-a Diana te dodaje kako bi htio podsjetiti da je prošle nedjelje zaključena lovna sezona te lovačka društva sada provode druge aktivnosti, čišćenje lovišta, hajke, lov na predatore, pa tako i na svinje, čagljeve.

To im je u planu bez obzira na ova događanja. Treba reći i kako lovci, prema zakonu, na divljač, pa tako i na divlje svinje, mogu pucati tek na udaljenosti od 300 metara od naselja.

Snimka divljih svinja na ulicama u zadarskim Mocirama

– Već su u ponedjeljak lovočuvari iz Diane trebali izaći vani u Novo naselje Bokanjac, da i građani vide da nešto poduzimamo, da ne misle da samo mašemo repom, kazuje Mrkić – Pestić koji je napomenuo i kako su za danas dogovorili sastanak s predstavnicima svih županijskih lovačkih društava.

– Što se tiče sve češće pojave divljih svinja u naseljima, predsjednik Saveza Perić smatra kako smo mi, ljudi ušli u njihova staništa, one su se pojavile tek negdje 1980-ih. Kako se grad širi, na predjelima gdje su nekad obitavale divlje svinje, od Novog naselja Bokanjac, preko Varoškog polja, dakle sjeverno od Bilog briga, sad se osjećaju kao kod svoje kuće, a mi smo došli k njima. Bitno je i što im populacija rapidno raste, budući da nemaju prirodnog neprijatelja i reproduktivno su sposobne, ističe ovaj lovac.

SAVJET STRUČNJAKA

Stručnjaci preporučuju građanima, ako zamijete divlje svinje, da im ne prilaze te da ih ni u kojem slučaju ne tjeraju, da ostanu staloženi, a ako su s kućnim ljubimcima da ih stave na povodac te da se smireno udalje s mjesta viđenja ili susreta s ovom divljači

Rabijatne životinje

Stručnjaci za divlje zvijeri, pak, smatraju kako divlje svinje sve češće ulaze u naselja zbog obilja hrane kao što su otpad i usjevi te smanjenog prirodnog plijena uslijed suše ili bolesti. Profesor na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu Dean Konjević je tako svojedobno u medijima ocijenio kako su uvjeti života u gradu za divlje svinje očigledno vrlo dobri, primarno zahvaljujući zapuštenim površinama, primjerice voćnjacima koji nude zaklon i izvor hrane.

Iako stručnjaci za divlje zvijeri naglašavaju kako divlje svinje nisu opasne i neće napasti ljude, osim ako ugrozimo njih ili njihovu mladunčad, predsjednik Lovačkog društva Diana kaže kako se on ne bi usudio građanima tako nešto sugerirati. Ne bi, kaže, htio nešto preporučiti, pa da tako postupe i onda se nekom nešto neželjeno dogodi.

– Divlje svinje mogu biti relativno rabijatne, osobito kad imaju mlade koje onda štite. Divlje svinje i druge slične životinje bježe od čovjeka. Teško ih je izlovljavati, budući da su tereni uokolo naseljenog dijela Zada jako zarasli, neprohodni su. Ako tko uspije prohodati od Novog naselja Bokanjac do Odlagališta Diklo, svaka mu čast. Velike su površine pod makijom i dračom, a divlje svinje se na takvim površinama osjećaju sigurno. Jako im je razvijen sluh, njuh i miris, može se reći da su inteligentne, objašnjava Mrkić – Pestić.

Stručnjaci preporučuju građanima, ako zamijete divlje svinje, da im ne prilaze te da ih ni u kojem slučaju ne tjeraju, da ostanu staloženi, a ako su s kućnim ljubimcima da ih stave na povodac te da se smireno udalje s mjesta viđenja ili susreta s ovom divljači. Ističu i kako postoje i drugi načini da se divlje svinje drže podalje od naselja, jedan od njih je osiguravati im dovoljno hrane i vode na mjestima koja su udaljena od ljudi.

Grad Zagreb ima poseban program

Grad Zagreb je, sukladno zakonskim obvezama, prije više godina naručio od dvaju fakulteta izradu Programa zaštite divljači (PZD) na temelju kojega se gospodari s divljači na njihovu području, a koja nisu unutar lovišta, kao niti u zaštitnom pojasu oko naselja. Taj program, kazao je prof. Konjević, obuhvaća praćenje i smanjivanje brojnosti divljih svinja, praćenje kretanja divljih svinja i vrana te praćenje eventualne prisutnosti određenih uzročnika bolesti u ovih vrsta, a koji se mogu prenijeti na ljude. Uz navedene institucije uključen je i Lovački savez grada Zagreba koji na lokacijama usuglašenima s Gradom provodi izlučivanje divljih svinja. U lovnom i zaštitnom kontekstu izlučivanje podrazumijeva odstrel, hvatanje ili premještanje divljih svinja iz naselja i površina izvan lovišta kako bi se spriječile štete, širenje bolesti poput afričke svinjske kuge ili ulazak u urbana područja.