Kos o novom studiju: Imamo prostor za rast kultura i privatnih inicijativa

Hoće li »četvrta sreća« vrijediti za relativno nov studij Mediteranske poljoprivrede, znat će se po završetku drugog roka za upis na diplomske studije, krajem rujna. Diplomski studij Mediteranske poljoprivrede, jedini takav u državi, pokrenut je prije nekoliko godina. Pilot generacija uspješno je upisala i završila studijski program, nakon čega su uslijedile dvije godine tišine. Dvije godine zaredom nije bilo dovoljno zainteresiranih studenata kako bi studij bio ekonomski održiv.

Ipak, nakon dva propala pokušaja, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu pri zadarskom sveučilištu nada se kako ih ove akademske godine očekuje svjetliji scenarij. Po mnogočemu je ovaj studijski program jedinstven. Posebno je zanimljivo da se radi o združenom projektu Sveučilišta u Zadru i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Izv. prof. dr.sc. Tomislav Kos, voditelj studija na Sveučilištu u Zadru, inače znanstveni savjetnik izabran u znanstveno-nastavno zvanje i redovno zaposlen na Odsjeku za agroekologiju i zaštitu okoliša, govori kako je suradnja produkt nastojanja da se mladim agronomima ponude najoptimalniji uvjeti za stjecanje nužnih znanja i vještina.

Na dvije lokacije

– Studij se izvodi na dvije lokacije zato što nijedna lokacija nema potpuno zadovoljene sve kriterije kvalitete. Mi nemamo dovoljno kvalitetnog nastavnog kadra, a Zagreb nema dovoljno mediteranskih resursa koje imamo mi. Prve godine studij se provodi u Zagrebu, upravo zbog temeljnih teorijskih znanja koja studenti mogu tamo steći.

Oni sad imaju novoopremljeni laboratorij, što znači da će ova generacija imati priliku biti u najkvalitetnijem prostoru kojim trenutno agronomska struka u Hrvatskoj raspolaže. U drugoj godini se studenti sele u Zadar.

Druge godine veći je naglasak na terenima, stručnom radu s kolegama koji su vrhunski stručnjaci u maslinarstvu, ukrasnom bilju, ljekovitom bilju, rasadničarstvu. Obilazimo i pozitivne primjere uzgoja u Zadarskoj županiji. Želimo ponuditi maksimum koji se može trenutno postići u RH za jedan ovako važan studij.

Uspjeli smo okupiti najbolji kadar koji se bavi problematikom uzgoja, održivog gospodarenja, i agroekologijom u mediteranskom prostoru koji u Hrvatskoj postoji, izjavio je Kos te ukazao na gorući problem s kojim se susreće biotehničko područje agronomija, a na koji bi odgovor mogao ponuditi upravo ovakav studijski program.

– Imamo preširoku proizvodnju hrane zbog čega se stvaraju viškovi. Kad gledamo EU, proizvodi se više nego što ljudi mogu konzumirati, što postaje ekološki problem. Druga stvar, kada govorimo o kvaliteti, imamo deficit. Imamo nedovoljno dobro raspoređenu proizvodnju kvalitetne hrane u EU.

S jedne strane imate viškove koji su nekvalitetni, a s druge strane, potražnju za visokokvalitetnom hranom koje nema dovoljno. Mediteranska poljoprivreda tu ima svoje mjesto zato što mediteranske hrane, koja je pri UN-u zaštićena kao posebna baština i funkcionalna hrana, nema dovoljno.

Smatramo da je racionalno očekivati da će stručnjak koji će biti upoznat s proizvodnjom hrane na Mediteranu, u okviru EU, biti sutra u prednosti na tržištu rada u odnosu na druge stručnjake koji su završili slične studijske programe u Zagrebu ili Osijeku.

Ovakvih studijskih programa u Hrvatskoj, na diplomskoj razini, nema. Ljudi koji promišljaju o hrani, o gastro ili enoturizmu, trebali bi biti upoznati s činjenicom kako se ta hrana proizvodi i kako se do nje dolazi. U tome vidimo priliku da ljudi krenu u nekakve privatne inicijative, a ovaj studijski program daje podršku za to.

Ako se netko želi primarno baviti proizvodnjom mediteranskih kultura, a sve su visokovrijedne, potrebne i visokodohodovne, na maloj površini može ostvariti svoju egzistenciju, ispričao je profesor Kos istaknuvši tako kako imamo prostor za rast mediteranskih kultura i privatnih inicijativa.

Zapošljavanje

Što se administrativnog aspekta tiče, zainteresirani studenti program upisuju pri Sveučilištu u Zagrebu. Valja istaknuti kako je studij isključivo redovit, a upisna kvota dozvoljava dvadesetoro studenata. S obzirom da se radi o manjoj grupi, profesor naglašava da je pristup studentima individualiziran.

– Odnos profesor – student je personaliziran. Studente potičemo da unesu i sebe u ovo. Oni mogu doći s idejama, a mi u okvirima naših mogućnosti ćemo im izaći u susret. Može se komotnije raditi jer nije gužva na studiju i puno je toga na dogovor. Nastavna je turnusna.

Dakle, imate nastavu iz jednog predmeta, a nakon predmeta ide učenje i polaganje ispita. Studenti su jako dobro reagirali na to. Puno je susretljivosti prilikom učenja i polaganja ispita i puno kvalitetnog praktičnog rada, govori naš sugovornik te ističe kako se, na osnovu projekata u koje su se studenti uključivali tijekom studija, nastoji novim magistrima inženjerima mediteranske poljoprivrede dati preporuke za posao.

– Idemo u tom smjeru da nitko tko želi ovo raditi ne može ostati bez posla. Možda u prvoj godini svoje karijere neće dobiti neki posao koji je zamislio, ali prostora sigurno ima. Svi naši alumniji, dakle, osobe koje su završile ovaj studij, razvili su uspješne karijere. Imamo puno svijetlih primjera.

Perspektive su jako velike. Imamo jako dobrih primjera startupova, kolega koji su se zaposlili u administraciji, kolega koji rade u lokalnim akcijskim grupama, kolega koji rade u tehnologiji i ljudi koji su se odlučili na razvoj karijera u znanosti.

Nitko od naših studenata nema problema sa zapošljavanjem, naglašava Kos, no unatoč širini karijernih mogućnosti, studijski program ne uživa popularnost među studentima.

– Dvije godine nije prijeđen donji prag od pet studenata, koliko ih je potrebno da bi se program izvodio. Riječ je o relativno skupom studiju, budući da materijali neophodni za izvođenje praktične nastave koštaju. Ukoliko je malo upisanih, Mediteranska poljoprivreda ne može biti ekonomski održiva.

Unatoč izazovima, Kos vjeruje kako je došlo vrijeme da ponovno prijeđu magičan broj pet, a nabrojio je i faktore za koje vjeruje da igraju ulogu u smanjenom interesu mladeži za ovakve programe.

Prilagodba klimatskim promjenama

– Prilika je jako puno, no ljudi te prilike često ne znaju prepoznati. Vidim da postoji nedostatak interesa za strukom, u okruženju drugih mogućnosti za zaposlenje koje trenutno društvo pruža. Na agronomiju se danas gleda na struku koja nije atraktivna i u koju treba puno vremena uložiti da biste došli do kvalitete.

Istina je da izazovno proizvoditi kvalitetno i opstati na tržištu. Mi kao potrošači nedovoljno honoriramo kvalitetu, već honoriramo loše prakse. Zato je struka dosta pod stresom. Nije atraktivno probijati se na tržištu gdje imate potrošače koji ne razumiju što je kvaliteta hrane.

Kada bi mi kao potrošači bili više educirani, kada bismo više znali o načinu proizvodnje hrane, što sve na to utječe i koji je napor potrebno uložiti da bi se kvalitetna hrana proizvela, onda bi se i struka više cijenila. Onda bi i interes za tu struku bio veći. Drugi je razlog to što ljudi ranije počinju raditi. Mi izvanredni program nismo uspjeli ostvariti jer Zakon to ne podržava za ovu razinu, a ljudi su upravo to htjeli.

Imamo primjere mladih ljudi kojima je važnije raditi. Studirati žele uz taj rad, onoliko koliko se može, makar to trajalo godinama duže. Međutim, ovo je, u dvije godine, brže ulaganje u sebe jer zarađujete iskustvo i znanje.

Na duge staze je bolje jer plaće koje se postižu po završetku ovog studijskog programa su puno bolje, poslovi su puno stabilniji, razvoj karijere je čvršći, rekao je voditelj studija te istaknuo kako studij Mediteranske poljoprivrede uči studente kako se othrvati relevantnim globalnim i lokalnim problemima, među kojima prednjače klimatske promjene.

– Pojedinac će se teško nositi sa svim izazovima. Pojedinac je tu izgubljen. Međutim, zajedno, kroz struku, s izazovima se možemo nositi. Klimatske promjene su prisutne i na to ne možemo utjecati. Mediteranska regija je, prema zaključcima UN-a, najugroženija.

To ne možemo kontrolirati jer je previše uzelo maha. Moramo se prilagođavati i naučiti s tim živjeti. U tom okruženju se nositi s proizvodnjom hrane i postizati kvalitetu, bez stručnog znanja, ne ide, naglasio je Kos te dodao kako studijski program puno radi na osvješćivanju.

Kolegij o financiranju

– Ljudi nas znaju pitati hoćemo li mijenjati kulture i početi saditi afričke šljive i banane. Nećemo. Mediteranske kulture najbolje su prilagođene ovakvim vremenskim uvjetima. Moramo im, s agrotehničkim mjerama, dati mogućnost da se one kvalitetno odupru izazovima klimatskih promjena.

Naše kulture se neće mijenjati, samo ćemo ulagati veći intelektualni napor da se te kulture održe. Na području Mediterana su se sad iskristalizirale kulture koje su više nego vrijedne, koje su se pokazale otpornima na klimatske promjene, koje mogu podnijeti tržišne disfunkcije, koje se mogu uzgajati na manjim poljoprivrednim gospodarstvima, koje su održive i povezive s turizmom, kazao je profesor te istaknuo još jedan izazov s kojim se dalmatinski poljoprivrednici suočavaju: komplicirane imovinskopravne odnose koji koče ozbiljniji razvoj.

– Imovinskopravne i tržišne odnose možemo kontrolirati. Na to možemo utjecati. Tu je država potpuno svjesna problema, mada se o problemu premalo govori. Postoje programi konsocijacija, okrupnjavanja zemljišta. Sistematizacija, regionalizacija, okrupnjavanje zemljišta preduvjeti su kvalitetne proizvodnje hrane.

Osnovni resurs u proizvodnji hrane i dalje je tlo. Studente pripremamo na te odnose, osvješćujemo ih, ali taj input mora država dati, rekao je Kos i spomenuo opcije financijske podrške za mlade poljoprivrednike na koje studij stavlja poseban naglasak.

– U ovom sam poslu preko dvadeset godina i ne sjećam se da smo ikada bili u prilici da je bilo više mogućnosti financiranja nego što je to danas. Imate ispreplitanje više različitih fondova: gospodarskih, zaštite okoliša, same poljoprivrede.

Zato imamo jedan kolegij koji se bavi financiranjem, EU fondovima, održivim tržištem. Taj kolegij studentima objašnjava na koji način mogu doći do nepovratnih ili vrlo povoljnih sredstava za pokretanje posla ili financiranje postojećih aktivnosti, kazao je profesor te zaključio kako je studijski program Mediteranske poljoprivrede koristan jer nudi holistički pristup svom predmetu proučavanja, obuhvaćajući njegov agroekološki, ekonomski i praktični aspekt.

Isto tako, ovaj diplomski studij kao odgovor na izazove u poljoprivredi nudi primjere dobre prakse i podršku struke. Mislim da ovaj studij doprinosi raznolikosti i stavlja jedan novi kontekst u društvo. Trebamo malo šire gledati jer su mogućnosti oko nas jako dobre, zaključuje Kos.