KLOPKA VLASNIŠTVA Derutne, ružne fasade još će biti trn u oku Poluotoku

Foto: LUKA JELIČIĆ

Osim po svojoj ljepoti i biserima kulturno-povijesne baštine, zadarska stara jezgra, može se reći, poznata je i po svojim derutnim fasadama, opasnima po život prolaznika i građana. Sigurnosni je to i estetski problem kojemu Grad sustavno nikako ne uspijeva doskočiti, ponajprije zbog miješanja privatnih i javnih interesa, te najčešće, nemogućnosti suvlasnika da se dogovore oko obnove pročelja zgrada.

Iz Gradske uprave su prije nekoliko godina problem pokušali rješavati putem sufinanciranja obnove fasada u zaštićenoj gradskoj jezgri, a kroz tri godine je sufinancirana obnova pročelja na preko 35 lokacija za što je iz gradske blagajne izdvojeno preko 200 tisuća eura. Projekt je bio pokrenut u želji da se izađe ususret građanima i potakne uređenje grada, prvenstveno onih dijelova koji su prioritet s obzirom da Zadar kao turistička destinacija mora imati lijepo uređenu i očuvanu povijesnu jezgru.

Gradsko i privatno

No, kako nam je kazao pročelnik za prostorno uređenje i graditeljstvo Darko Kasap, revizija je zbog prigovora projekt stopirala, jer Grad nije smio ulaziti u privatne projekte građana. Grad može obnoviti zgrade i fasade kojima je sam vlasnik, ali ne i fasade zgrada u privatnom vlasništvu. Revizija je u svom nalazu navela da se na taj način novac poreznih obveznika nepravedno dodjeljuje samo dijelu građana, a Grad se prebacio na drugi projekt – energetsku obnovu zgrada, gdje se dio, najčešće europskog novca, dodjeljivao putem Fonda za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša.

Pitanje uređenja pročelja je i estetsko pitanje, naročito na Poluotoku, koji sada veći dio godine vrvi turistima željnima grad vidjeti u njegovu najljepšem izdanju. No, neuređena, derutna, a nerijetko i opasna pročelja sve su samo ne mamac za turizam.

Tomu djelomično svojim akcijama pokušava doskočiti i Odjel za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša, čiji su komunalni redari zaduženi prvenstveno za zaštitu prolaznika.

– S ciljem zaštite prolaznika ograđujemo dio pod ugrozom i kanaliziramo prijavu bilo od samih vlasnika, upravitelja zgrada, a po potrebi i Građevinske inspekcije, odnosno konzervatora, ukoliko smo u zoni povijesne jezgre, kazao nam je pročelnik Komunalnog odjela Robertino Dujela, dok je pročelnik Kasap dodao kako je tema obnove gradskih pročelja aktualna već godinama, ali Grad joj, osim projektima energetske obnove nije uspio sustavnije pristupiti.

FOTO: LUKA JELIČIĆ

Nesuglasice suvlasnika

– Višegodišnje trakavice s proračunom još su više usporile takve projekte, koji sami po sebi traju i po nekoliko godina, s obzirom da se, osim dogovora među suvlasnicima, treba spremiti i sva potrebna projektna dokumentacija koja se potom šalje prema Fondu koji odobrava projekte, pojasnio je Kasap, kojeg smo, s obzirom na brojnost zgrada koje nemaju uređena pročelja, pitali ima li Grad registar nekretnina kojima je takva obnova potrebna, no s obzirom da se većinom radi o privatnom vlasništvu u Gradskoj upravi ne drže takav katalog.

Osim nesuglasica među suvlasnicima u staroj gradskoj jezgri za svaki se zahvat na fasadama za mišljenje i ocjenu radova mora pitati i Konzervatorski odjel, koji donosi stav o tome kako se i pomoću kojih materijala oštećenja moraju sanirati.

– Po pitanju financijske pomoći sanacije i obnove oštećenih fasada Grad Zadar kao jedinica lokalne samouprave trudi se inicirati obnovu fasada na stambenim zgradama u svom suvlasničkom udjelu. Također, važno je naglasiti da održavanje zajedničkih dijelova i uređaja zgrade obvezuje sve suvlasnike jednako. Grad Zadar se kao suvlasnik na nekretninama uvijek trudi podupirati inicijativu ostalih suvlasnika za sanaciju zgrada kako svojom administrativnom, tako i financijskom potporom, te se kroz komunikaciju s upraviteljima zgrada trudi osigurati uvjete sigurnog i financijski povoljnog stanovanja, zaključio je Korona.