![KLIMATSKE PROMJENE Objavljen novi scenarij rasta razine mora, među najugroženijima i Zadar!](https://zadarskilist.novilist.hr/wp-content/uploads/2023/09/kisa-potop-110917-18-2-792x495.jpg)
Foto: Zvonko KUCELIN
Globalna razina mora mogla bi porasti za čak 1,9 metara do kraja stoljeća ako se emisije ugljičnog dioksida (CO₂) nastave nekontrolirano povećavati, upozorava nova studija Tehnološkog sveučilišta Nanyang (NTU) u Singapuru, piše Večernji list.
Ova projekcija naglašava potrebu da donositelji odluka planiraju ključnu infrastrukturu, ali i ističe važnost smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena – ističe glavni autor studije Benjamin Grandey.
Studija koristi novi fuzijski model koji kombinira statističke metode sa stručnim procjenama kako bi stvorila precizniju sliku budućeg porasta razine mora. Prema scenarijima niskih emisija, razina mora mogla bi porasti između 0,3 i jednog metra do 2100. godine, dok bi u slučaju visokih emisija taj porast mogao doseći između 0,5 i 1,9 metara. Istraživanje se temelji na procjenama iz Šestog izvješća o procjeni IPCC-a UN-a iz 2023. godine, u kojem su predviđanja porasta razine mora dosezala do jednog metra u scenarijima visokih emisija. Međutim, studija NTU-a dodatno proširuje analizu i upozorava na moguće ekstremne ishode, nudeći jasniju sliku prijetnje s kojom se suočavamo.
Prema karti koju je objavila neprofitna organizacija Climate Central, brojna su područja svijeta izuzetno ugrožena, uključujući istočnu obalu Ujedinjenog Kraljevstva, američku obalu Meksičkog zaljeva s gradovima poput New Orleansa i Galvestona te floridski Everglades. U Europi bi mogla stradati obalna područja od Calaisa do južne Danske, uključujući Veneciju. Prema toj karti, najugroženija područja u Hrvatskoj uključuju sjever Dubrovačko-neretvanske županije, od Ploča do Metkovića, kao i dijelove obalnih gradova poput Šibenika i Zadra.
Gradovi koji će se suočiti s najvećim izazovima su Rovinj i Pula, koji već danas pate od povremenih poplava, a situacija će se značajno pogoršati. U zoni visokog rizika nalazi se i Split, napose povijesna jezgra, uključujući Dioklecijanovu palaču. Posebno su ranjivi i niski dijelovi Zadra, a na udaru je i Trogir čija bi UNESCO-va svjetska baština mogla bi biti ozbiljno ugrožena.
Među otocima, posebno je zabrinjavajuća situacija na otoku Krapnju, čija je prosječna nadmorska visina samo jedan metar. Znanstvenici predviđaju da bi značajan dio otoka mogao biti potopljen već pri umjerenom porastu razine mora. Porast razine mora neće utjecati samo na fizičku infrastrukturu, već i na turizam, poljoprivredu: Posebno u području delte Neretve, gdje bi prodor slane vode mogao ugroziti poljoprivrednu proizvodnju, vodoopskrbu te kulturnu baštinu.
najnovije
najčitanije
Svijet
NIZ PROBLEMA
Duga povijest zdravstvenih problema pape Franje
Tenis
TENISKI REZULTATI
Pobjeda Dodiga i Bhambrija, Đoković i Verdasco također u četvrtfinalu
Svijet
NJEMAČKI KANCELAR
Scholz na pariškom sastanku: EU i SAD ne smiju biti podijeljeni u pregovorima
Nogomet
londonski klub
Arsenal kažnjen sa 65.000 funta
Hrvatska
NAJVAŽNIJI ISPIT
Državnu maturu prijavilo 28.370 pristupnika
Zadar
lokalni izbori
ANKETA Koga vidite kao sljedećeg gradonačelnika Zadra?
Scena
ZADAR TUGUJE
Članovi SMF-a o iznenadnoj smrti zadarskog producenta Ivana Grancarića
Županija
Iza ponoći
Umjeren potres pogodio područje oko Nacionalnog parka Paklenica
Zadar
BEZ PANIKE
Zadarski boksački trener Nikola Marketin o samoobrani: ‘Jako je važno istaknuti da samoobrana…’
Hrvatska
TUŽNA OBLJETNICA