Kišni parkovi protiv prijetećih poplava u Zadru: 'Sagledavali smo s nekoliko rješenja...'

Osam je godina prošlo od katastrofalne poplave, koja je pogodila Zadar, a posebno područja starog i Novog Bokanjca. Tog je 11. rujna 2017. godine u Zadru u malo više od dva sata palo ukupno 260 litara po metru četvornom. Šteta od poplave zbrajala se u milijunima. Stradala su i druga mjesta i gradovi u Zadarskoj županiji.

Kada je 2021. godine počeo projekt izgradnje čak 12 kišnih parkova na Bokanjcu, inženjerka građevine Silvana Mihaljević iza sebe je imala kompleksan projekt, koji je grad Zadar svrstao na sam vrh inovativnih rješenja u borbi protiv urbanih bujičnih poplava.

Koncept na Bokanjcu

– Rastućim problemom prekomjerne izgradnje sve se češće suočavamo s urbanim poplavama, jer beton zamjenjuje zelene površine. Promjene se zbog toga dešavaju i zbog ograničenosti kapaciteta odvodnje, urbanih zelenih površina i neizvjesnosti meteoroloških pojava. Na osmu godišnjicu velike urbane poplave u Zadru odlučila sam se posvetiti tomu koliko je projekt kišnih parkova na Bokanjcu promijenio budućnost grada te mu dao osnovu oko koje se dalje može urbano razvijati, istaknula je Mihaljević u sklopu predavanja »Gradovi budućnosti: zeleno-plava rješenja za bolji život«.

– Sagledavali smo s nekoliko rješenja kojima bismo doskočili ovom problemu. Napravljen je koncept s 12 novih parkovnih površina, na preko 45 tisuća metara kvadratnih. Identificirane su tri zone sliva vode. Radi zaštite naselja Bokanjac od plavljenja i zaštite vodocrpilišta Bokanjac, 2013. godine prihvaćeno je i podržano od strane Odvodnje i Grada Zadra idejno rješenje kojim je svaka raspoloživa zelena površina naselja rezervirana kao upojna zona za prihvat oborinske vode u kojoj ista polako prolazi kroz različite slojeve zemljišnog medija, gdje se dalje može djelomično ili u potpunosti upiti u tlo, kazala je Mihaljević te dodala kako je Zadar postao prvi grad u Hrvatskoj koji je implementacijom elemenata zelenog graditeljstva i prirodne gradnje omogućio prihvat minimalno 13 tisuća kubnih metara oborinske vode s naselja površine 170 hektara.

-Time se spriječilo plavljenje naselja uz izvedbu 12 novih parkovnih površina ukupne veličine 45 tisuća metara kvadratnih, podsjetila je Mihaljević.

Silvana Mihaljević

Tihi junaci

Inovativnim konceptom oborinske odvodnje, premošćen je tako problem povezivanja prostora, koji u isto vrijeme mora biti funkcionalan u otklanjanju teškoća nastalih zbog urbanih poplava, ali i dio urbanog tkiva grada. Projekt je Mihaljević samostalno razvijala od 2013. do 2021. godine.

– Kao sastavni dio projekta zasađeno je 477 stabala, te skoro 20 tisuća trajnica te je izveden sustav navodnjavanja kap po kap za potrebe održavanja zelenih površina. »Tihi junaci«, kako ja volim nazivati kišne parkove, dokazali su se prošle godine, kada je u Zadru u ožujku u dva dana pala veća količina kiše nego 2017. godine, a ukupna je količina oborina premašila prosjek za ožujak star više od 50 godina. Dok su drugi dijelovi grada bili poplavljeni, Bokanjac je prošao jako dobro, istaknula je Mihaljević. Širenje grada oko već izgrađenih kišnih parkova rezultiralo je povećanjem broja zelenih zona, imenovanih kao javne zelene površine ili parkovi, što itekako ima pozitivnog učinka na lokalnu zajednicu.

– Ovakav urbanistički razvoj donosi niz pozitivnih promjena za lokalnu zajednicu, jer pruža stanovnicima dodatne prostore za rekreaciju, opuštanje i druženje. Širenje grada oko već izgrađenih kišnih parkova pokazuje važnost održivog urbanog planiranja i integracije prirodnih elemenata u gradski pejzaž. Grad tako ima uređene parkovne zone oko kojih će se širiti. Osim što su kišni vrtovi spriječili daljnja bujična plavljena na Bokanjcu, izgrađeno je i više od 33 kilometara sustava oborinske i fekalne kanalizacijske mreže koja prolazi krez 43 ulice, kazala je Mihaljević.