Istraživač sa Sveučilišta u Nottinghamu u Zadru će predavati o spornim točkama hrvatske i srpske jezične politike

U ponedjeljak 9. ožujka 2026. godine u 12:00 sati dr. sc. Tomislav Stojanov, počasni gostujući istraživač, Sveučilište u Nottinghamu, UK, održat će predavanje „Hrvatski, bosanski, crnogorski i srpski iz gledišta njihovih govornika – jezičnosociološke i sociolingvističke sličnosti i razlike” u sklopu manifestacije Dani kroatistike.

Predavanje će se održati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru (Stari kampus, Obala kralja Petra Krešimira IV. 2).

Pitanje jezičnoga identiteta jedno je od temeljnih identitetskih pitanja suvremenih društava. Unatoč njegovoj važnosti, istraživanja utemeljena na reprezentativnim uzorcima u Hrvatskoj i susjednim zemljama i dalje su rijetka. Kao referentni izvori podataka uglavnom služe popisi stanovništva ili međunarodna komparativna istraživanja poput European Social Survey (ESS), no takvi su resursi za sociolingvistiku i sociologiju jezika ograničeni jer jezični identitet ne propitkuju dovoljno precizno i tematski usmjereno.

U sklopu projekta SPELLFLICT (2021. – 2023.), provedenoga na Sveučilištu u Nottinghamu, s ciljem proučavanja pravopisne standardizacije u bosanskome, crnogorskome, hrvatskome i srpskome, provedeno je opsežno anketno istraživanje u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji. Upitnik je imao 168 pitanja i 2000 ispitanika. Uzorak je oblikovan prema pet demografsko-kvotnih kriterija usklađenih s posljednjim dostupnim podatcima popisa stanovništva, čime je osigurana viša razina reprezentativnosti.

U izlaganju će se predstaviti metodološki okvir istraživanja te dio rezultata koji se odnosi na samoprocjene i gledišta ispitanika o vlastitom jezičnom identitetu. Jezični identitet analizirat će se kroz odgovore o purizmu, preskriptivizmu, odnosu prema drugim srednjojužnoslavenskim jezicima te nizu aktualnih pitanja relevantnih za kroatistička i kroatološka, jezičnopolitička, sociolingvistička, sociološka i politološka istraživanja. Posebno će se istaknuti ishodi vezani uz najspornije aktualne točke odnosa hrvatske i srpske jezične politike – status bunjevačkog jezika, pitanje nacionalnoga nasljeđa starije dubrovačke književnosti te nove klasifikacije južnoslavenskih jezika u preporučenim školskim udžbenicima za srpski jezik u Srbiji.

Rezultati ovoga istraživanja donose niz novih uvida u strukturu i dinamiku jezičnih identiteta, za koje dosad nisu postojali sustavni i pouzdani empirijski pokazatelji. Uočene korelacije otvaraju prostor i za teorijska promišljanja, uključujući propitkivanje teza koje je razvio Lewis Coser u svojoj sociološkoj teoriji društvenih sukoba (1956.). Istodobno, hrvatskoj će se akademskoj javnosti predstaviti dosad neobjavljeni segmenti istraživanja koji mogu potaknuti kritičko preispitivanje postojećih jezičnopolitičkih praksi.

O predavaču

Dr. sc. Tomislav Stojanov diplomirao je kroatistiku na Filozofskom fakulteta u Zagrebu, gdje je 2015. i doktorirao s temom iz jezične standardologije i jezične politike. Profesionalni put započeo je kao znanstveni novak na Odsjeku za informacijske znanosti istoga fakulteta, potom je radio kao viši stručni suradnik u Institutu za hrvatski jezik, a zatim kao Marie Curie poslijedoktorand na Sveučilištu u Nottinghamu. Nakon završetka poslijedoktorskoga istraživanja 2023. godine, Sveučilište u Nottinghamu dodijelilo mu je afilijaciju počasnoga gostujućeg istraživača. Kao gostujući istraživač boravio je na sveučilištima u Birminghamu, Ljubljani i Nottinghamu te na Institutu za nizozemski jezik u Leidenu, Institutu za njemački jezik u Mannheimu te Frizijskoj akademiji u Leeuwardenu.

Dobitnik je više domaćih i međunarodnih priznanja, među kojima se ističu Rektorova nagrade Sveučilišta u Zagrebu, te Nagrada „Ivan Filipović“ Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za doprinos radu na Hrvatskom pravopisu. Godine 2023. proglašen je Zaslužnikom Matice hrvatske za promoviranje hrvatske kulture na temelju svoga rada na prijedlogu nacrta Zakona o hrvatskom jeziku. U veljači 2026. imenovan je Istraživačem mjeseca u okviru programa Marie Skłodowska-Curie Europske komisije. Održao je pozvana predavanja na sveučilištima u Zagrebu, Grazu, Beču, Sarajevu i Moskvi. Autor je enciklopedijskoga poglavlja o pravopisnim rječnicima i pravopisima u Elsevierovoj enciklopediji o jeziku i jezikoslovlju.