Inovator Petar Vlahović osvojio prvu nagradu za gloglo digitalni točionik

– Diplomirao sam na fakultetu elektrotehnike i računarstva, smjer automatika i nakon toga sam u Zagrebu radio u jednoj firmi koja je radila s velikim industrijskim pogonima, prvenstveno pivovarama, a nakon tri godine sam se želio vratiti u Zadar. Međutim, nije postojala opcija da nastavim raditi ovdje za njih, pa su predložili da otvorim svoju firmu i radim kao njihov kooperant, programiranje industrijskih pogona, upravljanje, puštanje u rad, to je za velike korporacije. Zadnji projekt koji sam radio bio je u Norveškoj za Pepsi grupaciju i tamo smo dogovarali novi projekt za Vijetnam, ali kako je krenula pandemija nismo dogovorili novi projekt, narudžbe su bile otkazane, priča nam Petar.- Ideja o digitalnom točioniku kroz glavu mI se vrzmala godinama, no nikada nisam imao dovoljno vremena za realizaciju, a pandemija koronavirusa to je promijenila. Dok sam studirao išao sam na koncerte na kojima uvijek moraš čekati u redu po 15, 20 minuta za piće, pa je tako krenuo u projekt izrade digitalnog točionika. Nisam znao ni 3 D modeliranje, pa sam radio različite modele. Najprije sam krenuo s modelom brodskog kontejnera, s tim da je to bilo teško transportirati, nije prigodan za manje manifestacije, pa dok sam naučio modelirati… Trebalo je razmisliti i nabaviti opremu, iz sedam različitih država jer je svaka komponenta pomno birana. Razvoj točionika sve skupa je trajao dvije godine, iako sam očekivao kako će sve skupa biti puno brže, otkriva Petar.

Kako je tekla priča o točioniku

Većinu toga sam je napravio, osim čelične konstrukcije, te brending, za android je napisao specifikacije, ali su mu napravili dio koda. Spajanje žica, struja, projektiranje industrijskog dijela sve je sam napravio. Kada je točionik bio gotov, došao je trenutak da se treba certificirati jer sve što izlazi na tržište treba proći taj dio. Ispitivanje je rađeno u Končaru kako bi aparat dobio certifikat da je siguran i da može ići na tržište, krajem svibnja ove godine, a prva njegova premijera bila je zadarskom Brlogu.- Član sam zadruge Brlog pa je najlogičniji put bio da tamo prvi put probamo točionik. Nakon dva tjedna, isproban je na festivalu na Zrću, a zatim su se redale manifestacije do Zadar Beer festivala te izložbe Arca, kaže Petar te dodao kako sljedeći tjedan točionik ide na festival u Zagreb, a nakon toga na brucošijadu FER-a.U fazi priprema točionika odmah je odustao da je za kupnju pića potrebna gotovina jer je to uvijek problem, pa je plaćanje isključivo karticama ili mobitelom.- U točioniku je proizvod postavljen. Ukupno mogu stati četiri bačve od 50 litara. Na jednu stranu se stavi jedna vrsta piva, na drugu, druga, klikne se, primjerice, pola litre, plati se i krene se točiti i to je to, objašnjava Petar.Grand Prix nagradu na Arci nije očekivao, skromno je kazao. Izložba je trajala tri dana, a zbog smrtnog slučaja u obitelji nije mogao nazočiti dodjeli nagrada jer se morao vratiti u Zadar.

Traži investitora

– Kada sam premijeno s točionikom bio u Brlogu, gospodin Josip Papak iz Društva inovatora Faust Vrančić iz Šibenika me prepoznao i htio mi je pomoći pa sam postao njihov član te u sklopu njihovog Društva obilazimo sajmove i manifestacije na kojima prezentiram svoju inovaciju, kazuje Petar.U planu za sljedeću godinu mu je izrada nekoliko manjih točionika. U ovoj godini njegova testiranja predstoji mu doraditi određene manje zahvate za stopostotnu funkcionalnost. Jedan aparat na manifestacijama na kojima je puno ljudi brzo se utopi u masi, a više njih bi bilo funkcionalnije.- Ideja je da dokažemo kako bi sve skupa funkcioniralo s četiri ili pet aparata. Jedna osoba može kontrolirati toliko aparata, ali trebaju ljudi mijenjati bačve, a ukoliko nešto zašteka, a što se ne bi smjelo događati jer je u njega ugrađena industrijska oprema i sve mora raditi besprijekorno, jedna osoba je uvijek na terenu. Nakon toga ili ćemo prodavati vani ili ćemo ići na franšizni model. Primjerice, nađemo kooperante u Austriji, Belgiji, prodamo im nekoliko aparata koje oni rentaju na lokalnom tržištu, mi im dajemo back office, integraciju s mobilnom aplikacijom, tehničara koji može u svakom trenutku vidjeti na točioniku kakvo je stanje piva, da mogu to održavati… Trenutno tražim investitora, razgovarao bih s većim, kapitalnim frimama jer osim kapitala treba mi netko tko će mi pomoći skalirati cijeli START UP i sve skupa proširiti, govori Petar.

Oštra konkurencija

Planira napraviti još tri, četiri komada za sljedeću godinu, ali dugoročna ideja je da se i u Hrvatskoj traži franšizer…- U Hrvatskoj nema profesionalnih poslovnih anđela koje ja tražim, to su veliki investitori. Možda Rimac, Tomislav Car, oni sad financiraju START UP-ove, pomažu im svojim poslovnim iskustvom, objašnjava Petar.Iz Grada Zadra i Županije još mu se nitko nije javio ni čestitao na prestižnoj nagradi. Petar je početkom prošlog tjedna nazvao Ured gradonačenika gdje su mu kazali da pošalje dopis i da napiše o čemu je riječ.- Poslao sam mail Gradu i Županiji i nitko se nije povratno javio. Iz Šibenika su zainteresirani, bio sam spriječen otići kod šibenskog župana, ali ovaj tjedan trebali bismo ići kod šibenskog gradonačelnika na prijem, otkriva Petar.Ponovno se osvrnuo na izložbu te je rekao kako je konkurencija bila jako oštra, bilo je više od 200 inovacija.- Bilo je tehnički zahtjevnijih inovacija, ali mislim da sam ja dobio glavnu nagradu jer sam imao gotov proizvod, a dosta inovacija bilo je na bazi teorijskih rješenja, a mi smo imali problem i potrebu na manifestacijama, trebalo je to riješiti i ponudili smo konkretno rješenje problema. Također, znamo da je danas i teško naći zaposlenike u ugostiteljstvu. Meni je jedna od najdražih čak inovacija bila prirodno gnojivo od ovčje vune što je napravila Dragica Jerko također iz Društva inovatora Faust Vrančić, a osvojila je zlatnu medalju, zaključuje Petar.