HZZ u Zadru predstavio nove mjere aktivne politike zapošljavanja

Ususret novoj turističkoj sezoni, kada se pitanje zapošljavanja i politika usmjerenih ka zadovoljenju potreba tržišta rada, ponovno postaje aktualnije, HZZ je u Zadru predstavio nove mjere aktivne politike zapošljavanja. Ovisnost o stranim radnicima, usmjerenja na deficitarna zanimanja i zapošljavanje mladih, te teško zapošljivih i dugotrajno nezaposlenih pojedinaca, samo su neke od tema i problema o kojima se razgovaralo, a svoja su iskustva i stavove prezentirali i zadarski poduzetnici koji su se mjerama okoristili.

Među njima je i otorinolaringologinja Maja Grgec Dragičević, koja je uspješno iskoristila potporu za samozapošljavanje “Postati i ostati poduzetnik”, istaknuvši kako je uz mjeru za samozapošljavanje uspjela otvoriti svoju polikliniku za otorinolaringologiju i estetsku kirurgiju.

– Najteže je uvijek započeti, a mjera aktivnog samozapošljavanja pomogla mi je da napravim prvi korak. Odlična je jer mladim poduzetnicima pomaže da prođu te najteže prve korake, kupe opremu potrebnu za rad, oforme tim i zaposlenike te počnu u realizaciji prvih poslovnih ideja, kazala je Grgec Dragičević.

Mjere aktivne politike zapošljavanja prezentirao je Vjekoslav Špoljarić, savjetnik ministra rada mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, naglasivši kako smo prošlu godinu završili sa rekordno visokom stopom zaposlenosti, nezaposlenošću od 4,4 posto, brojem osiguranika koji nadmašuje 1,7 milijuna, te rastom minimalne plaće preko 800 eura.

– Mladi na tržištu rada jedna su od naših najvažnijih ciljanih skupina u provedbi novih mjera, jer trenutno je na tržištu zaposleno više od 300 tisuća mladih. Preko 200 tisuća njih radi na neodređeno, a 10, 7 posto rekordno je niska nezaposlenost u tom sektoru, poručio je Špoljarić.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar poručio je kako, prateći promjene Zakona o strancima, pred njima stoje brojne promjene koje trebaju implementirati u svoj rad. Kvotni sustav nije bio adekvatan za naše tržište rada, dok je sustav prije posljednjih izmjena bio jako liberalan.

Nove se izmjene zato, ističe, tiču poslodavaca koji moraju ispuniti dodatne uvjete, sukladno kojima mogu uvoziti stranu radnu snagu. Test tržišta rada, ipak se ne odnosi na sezonska i deficitarna zapošljavanja.

Ovisnost o stranom tržištu

– Uvoz strane radne snage sada je strožiji, jer krajnji nam je cilj uvijek u što većoj mjeri aktivirati domaću radnu snagu.

Najvažnije izmjene Zakona tiču se poslodavaca, koji moraju dodatno davati zadužnice, kako bi garantirali da njihovi strani radnici neće generirati dodatne troškove na teret državnog proračuna, naglasio je Lončar, dodavši kako svojim mjerama aktivno utječu na stanje na tržištu rada te nastoje ciljano odgovoriti na pojave koje po njega imaju negativan utjecaj.

– Odnos zaposlenih i umirovljenika, kao i poticanje zapošljavanja mladih te razvoj poduzetništva, tehnologija i digitalne transformacije samo su neki od parametara na koje pokušavamo utjecati. Domaće je tržište rada stabilno, sa nikad manjom nezaposlenošću, rezimirao je Lončar, napomenuvši kako prosječna, medijalna i minimalna plaća kontinuirano i stabilno rastu.

– U zadnjih smo osam godina preko milijardu eura uložili u naše mjere i projekte, a na Zadarsku županiju otpada čak 45 milijuna eura za zapošljavanje skoro 11 tisuća osoba.

Važno je istaknuti i kako je kroz provođenje programa “Zaželi” zaposleno preko 30 tisuća teško zapošljivih žena, koje brinu o 170 tisuća korisnika. Preko 700 milijuna eura uloženo je samo u taj program, naglasio je Lončar.

Luka Čirko, ravnatelj Uprave za tržište rada i zapošljavanje, pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, socijalne politike i mladih dodao je pak kako je krajem veljače broj nezaposlenih bio preko 90 tisuća, što je, za zimski period najmanje od samostalnosti.

Tri je posto više zaposlenih, a u odnosu na prije deset godina čak 300 tisuća osiguranika više.

Stanje u Zadru

– Svi su nam ovi pokazatelji da još snažnije potpomognemo tržište aktivnim mjerama zapošljavanja. Oko 40 tisuća ljudi svake se godine uključi u tržište rada.

U vremenu pozitivnog gospodarskog rasta, naš fokus želimo premjestiti na najranjivije na tržištu rada – osobe s invaliditetom i dugotrajno nezaposlene osobe, najavio je Čirko, rezimiravši kako su sve mjere živo tkivo, koje ovisi o zdravlju tržišta rada.

Branko Dukić, gradonačelnik grada Zadra kratko je rekao kako su u našem gradu rezultati aktivnih politika zapošljavanja itekako vidljivi. Kontinuirani rast broja zaposlenih i plaća, uz jačanje privatnog sektora, potvrđuju zdravlje zadarskog tržišta.

– Ipak, kada govorimo o zapošljavanju, i dalje nas muči zapošljavanje u deficitarnim kadrovima, kao i osiguranje zaposlenja teško zapošljivim osobama. Promjenjivi ekonomski trendovi izazov su za sebe.

Nove su mjere zato ciljane, usmjerene na trenutno stanje i potrebe tržišta rada, dodao je. Na kraju je zadarski župan Božidar Longin zaključio kako je Zadarska županija, uz porast izvoza i rast investicija, među četiri najrazvijenije u Hrvatskoj.

– Kroz niz mjera pratimo napore HZZ – a, jer smo svjesni naše uloge koordinatora u razvoju regije. Zdravlje gospodarstva tako je prioritet našeg rada, o kojem ovise brojne socijalne mjere. Pratimo obrtnike, mikopoduzetnike, poljoprivrednike, developere.

U prošloj se godini zaposlenost nas povećala za više od pet posto, a u zadnjih deset godina za čak 40 posto. No, svjesni smo da nam i dalje fali radne snage, dodao je Longin.