Hoće li se od ljeta izbjegavati centar Biograda - kad postane Big ​Brother?

Grad Biograd na Moru uskoro uvodi Big Brother u središte grada. Kao u poznatom televizijskom formatu, njegovi građani i posjetitelji grada uskoro će cijelo vrijeme biti izloženi stalnom, masovnom i sveprisutnom videonadzoru i praćenju. Grad je na natječaju izabrao tvrtku koja će dobaviti i ugraditi sustav i opremu za evidenciju, praćenje prometa, zaštitu imovine grada te automatsko prepoznavanje nepropisnog parkiranja i zaustavljanja s automatskim očitanjem registarskih pločica i brzine vožnje sukladno tehničkim karakteristikama MUP-a.

Ekonomski najpovoljnijom ponudom ocijenjena je ona tvrtke DL Tehnologija iz Ivanić-Grada u iznosu 207.486 eura. Posao treba izvesti u roku od tri mjeseca od potpisivanja ugovora.

Smanjenje prekršaja

– Cilj projekta je unaprjeđenje prometne sigurnosti i smanjenje prekršaja na području grada putem automatizacije evidencije i kontrole kretanja vozila, kao i zaštita gradske imovine. Ugradnjom ovog sustava želimo smanjiti zagušenja u prometu prouzročena nepropisnim zaustavljanjem, kao i smanjiti broj vandalizma na području grada, navode u Gradu Biogradu.

Projektna dokumentacija sustava videonadzora izrađena je na temelju procjene sigurnosnih rizika i pripadajućeg elaborata, s ciljem osiguranja stalnog nadzora javnih površina i digitalne pohrane videozapisa. Sustav je koncipiran tako da omogućuje pravovremenu detekciju, prepoznavanje i vizualnu identifikaciju osoba i događaja, kao i naknadnu analizu snimljenog materijala. U tehničkom dijelu projekta predviđena je uporaba moderne i pouzdane opreme, u skladu s važećim standardima i aktualnim međunarodnim smjernicama za zaštitu javnih prostora.

Izabrana tvrtka će isporučiti, montirati i pustiti u rad cjelokupnu opremu, kao i provesti obuku korisnika na toj opremi. Programirat će i konfigurati sustav u centralnom nadzornom centru u kojem će se operativno pratiti i upravljati svim podsustavima sigurnosti.

– S obzirom na to da videozapisi nastali putem sustava videonadzora mogu sadržavati osobne podatke, potrebno je osigurati njihovu zaštitu u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Upravljanje pohranom, pristupom i obradom videozapisa mora se provoditi prema načelima zakonitosti, ograničenja svrhe, minimalnog obuhvata podataka, točnosti, ograničenog roka pohrane te integriteta i povjerljivosti podataka, napominju iz Grada.

Zabrana Gradu Zagrebu

Upravo uvid u podatke s gradskih nadzornih kamera i njihova obrada u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka već su u Hrvatskoj bili predmetom postupanja za to nadležnih državnih tijela. Grad Zagreb je pokušao postaviti nadzorne videokamere kako bi utvrdio prekršaje protiv osoba koje nepropisno odbacuju otpad na površine javne namjene. Na to je, postupajući po pritužbi građana i nakon objava u medijima, Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) provela nadzorno postupanje kojim je u srpnju 2023. godine utvrdila kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka. Agencija je donijela odluku kojom je zabranila Gradu Zagrebu, točnije njegovu uredu omogućavanje uvida i/ili izuzimanje snimki nastalih videonadzorom javnih površina posebice u svrhu postupanja u vezi utvrđivanja prekršaja protiv osoba koje nepropisno odbacuju otpad na površine javne namjene. Naloženo im tada da u roku od 90 dana, između ostalog, donesu odgovarajući unutarnji pravno provedbeni okvir upravljanja videonadzornim sustavom kojim će se utvrditi i provoditi politike i postupci povezani s videonadzorom javnih površina.

Invazija na autonomiju pojedinca

S problemom digitalnog nadzora javnih površina puno se bavio urbanist Ali Madanipour, profesor sa Sveučilišta u Newcastleu u Velikoj Britaniji u svojim knjigama i znanstvenim radovima. Kritizirao je digitalni nadzor kao invaziju na autonomiju pojedinaca u urbanim sredinama. Ističe kako takvi sustavi zamjenjuju organski društveni nadzor, kao što je međusobno promatranje građana, mehaničkim i nevidljivim tehničkim nadzorom, što stvara kroničan stres kod korisnika prostora, budući da stvara osjećaj neprestane ranjivosti i gubitka kontrole. Madanipour objašnjava kako digitalnim nadzorom javni prostori postaju »kontrolirani« i manje privlačni, dovodeći do autocenzure, tako da ljudi izbjegavaju spontane aktivnosti, okupljanja ili čak šetnje iz straha da ih kamera ne snimi.