[FOTO] Svečano otvorene Glazbene večeri u Sv. Donatu

Glazbene večeri u Sv. Donatu, 64. izdanje ovog najpoznatijeg zadarskog festivala već su tradicionalno, svečano otvorene pod zvjezdanim nebom na drevnom rimskom forumu. Uz Mozartovu uvertiru operi Otmica iz saraja i Haffner-simfoniju, vrhunac večeri bila je izvedba Pop-koncerta Igora Kuljerića, recentni projekt Simfonijskog orkestra HRT-a i njihovog solo trubača Vedrana Kocelja koji je taj koncert snimio upravo s dirigentom Pavlom Zajcevom i za to osvojio nagradu Porin. Igor Kuljerić pripada zadarskom kulturnom krugu, no njegove inspiracije protežu se od lokalnih, duboko ukorijenjenih glagoljaških odzvuka sve do suvremene izvođačke prakse – rocka, jazza i popa.

Čuvar identiteta grada

Gradonačelnik Grada Zadra, Branko Dukić, ujedno i član Upravnog vijeća Glazbenih večeri u sv. Donatu na početku je istaknuo ulogu Zadra u europskim kulturnim krugovima, ali i važnost ove dugogodišnje manifestacije za očuvanje identiteta grada.

– Poseban je osjećaj podijeliti ove Večeri sa svima vama, u ambijentu koji nadahljuje i motivira na vrhunske izvedbe, a sve nas okuplja oko glazbe koja ovaj grad čini međunarodnim središtem kulture i umjetnosti. Program otvaranja povezuje klasika Mozarta s jednim od onih koji su dali nemjerljiv doprinos hrvatskoj glazbenoj umjetnosti, Igora Kuljerića. Njegovim Pop-koncertom ovaj festival nastavlja svoju tradiciju očuvanja i promociju hrvatske glazbe, ali i identitet ovog grada, kazao je gradonačelnik Dukić zahvalivši umjetnicima i organizatorima na predanom radu i trudu.

Stupovi Glazbenih večeri u sv. Donatu su ljudi, sve one koji su ih držali od početaka do danas gotovo je nemoguće nabrojati, no svi oni oblikovali su specifičan festival koji u sebi nosi dva podjednako snažna smjera, jedan koji promovira komornu i orkestarnu glazbu i drugi koji drži da Zadar može biti relevantan centar njegovatelja i promicatelja rane glazbe.

A u svemu tome, podrška Ministarstva kulture i medija ključna je za razvoj ove lijepe i hvalevrijedne zadarske glazbene priče.

– Uvijek je zadovoljstvo biti ovdje s vama i promisliti o zadarskoj glazbenoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Mislim da ovaj festival upravo to objedinjuje, sa svojih šest desetljeća kontinuiteta. To je bogata tradicija, ali sigurno i perspektiva budućnosti ovog grada koji, uvijek valja istaknuti, među svim hrvatskim gradovima, ima vrlo živu cjelogodišnju koncertnu aktivnost na čemu i Gradu i Koncertnog uredu Zadar i svim glazbenicima i umjetnicima koji žive u ovom gradu ili u njega rado dolaze, čestitam. Čestitam isto tako na izboru novoj umjetničkoj ravnateljici Ivani Kuljerić i nadam se da će svojom energijom i svojim umjetničkim habitusom dati novu energiju festivalu. Publici želim obilje sjajnih koncerata, program je zaista bogat. Uz Simfonijski orkestar HRT-a koji će nas večeras obradovati, tu je svakako i Zadarski komorni orkestar, jedan potpuno poseban ansambl u hrvatskim okvirima, ali i stara glazba. Sve to zajedno čini korpus ovog festivala, rekla je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija te zaželjela svima zaista puno glazbenih užitaka.

Popularizacija festivala među širom publikom

Program koji spaja različite vidove umjetnosti s glazbom, naglašavajući tradiciju, osmislila je nova umjetnička ravnateljica festivala, Ivana Kuljerić. Ove godine novost su dodatni koncerti u 23 sata s ležernijom tematikom kako bi publika mogla uživati u druženju cijelu večer. Ti su koncerti povezani s ranijim izvedbama i donose raznolike glazbene stilove, uključujući jazz i svjetsku glazbu. Također, održavat će se i prijepodnevni program za najmlađe, tri radionice pod nazivom “Tvornica snova”, koje će voditi vrhunski glazbenici, a sve s ciljem daljnje popularizacije ovog posebnog festivala među širom publikom.

Program 64. Glazbenih večeri u sv. Donatu uključuje i dva koncerta rane glazbe. Ansambl La Lyra, pod vodstvom lutnjista Bora Zuljana, nastupit će 8. srpnja u Crkvi sv. Donata, dok će 11. srpnja na istom mjestu koncert održati glazbena skupina Gli Incogniti, predvođena violinisticom Amandine Beyer.

Festival će također ugostiti Zagrebački kvartet i Hrvatski gitarski kvartet, a jedna večer bit će posvećena spoju glazbe i plesa. Flautistica Ana Batinica i plesačica Matea Bilosnić izvest će glazbu Marina Maraisa kroz igru zvuka, pokreta i svjetla.

Pod ravnanjem dirigenta Ivana Repušića, Zadarski komorni orkestar održat će koncert 25. srpnja u Crkvi sv. Krševana, na kojem će izvesti Šestu simfoniju Petra Iljiča Čajkovskog i Beethovenov “Koncert za violinu, violončelo, klavir i orkestar”, uz soliste Romana Simovića, Katju Repušić i Uladzimira Sinkevicha.

Ukupno će na programu 64. Glazbenih večeri u sv. Donatu biti 16 koncerata, koji će se održati u Crkvi sv. Nikole, Providurovoj palači, Crkvi sv. Krševana i Crkvi sv. Donata.

Glazbene večeri u Sv. Donatu glazbeni su i glazbeno-scenski festival koji svojim reproduktivnim, muzikološkim, istraživačkim i edukativnim programom međunarodnog karaktera njeguje i promiče umjetničke vrijednosti i nasljeđe hrvatske i svjetske glazbene baštine uz dvije programske odrednice: komornu glazbu uz naglasak na rad Zadarskog komornog orkestra te ranu to jest srednjovjekovnu i renesansnu glazbu s posebnim naglaskom na lokalnu i nacionalnu baštinu istog područja. Osnivač i organizator Glazbenih večeri u Sv. Donatu je Grad Zadar, a produkcija festivala povjerena je Javnoj ustanovi u kulturi Grada Zadra Koncertni ured Zadar. Umjetnički program formiraju Ivana Kuljerić Bilić i Katarina Livljanić (rana glazba). Glazbene večeri u Sv. Donatu održavaju se Zadru od 1961. godine naovamo, svake godine tijekom srpnja i kolovoza.

Kontinuitet unatoč teškim vremenima

Glazbene večeri u Sv. Donatu pokrenute su zahvaljujući entuzijazmu tadašnjega mladog glazbenika, Zadranina Pavla Dešpalja. Na osnivanje Večeri potaknule su ga dvije želje – da crkva sv. Donata postane koncertni prostor i da Zadar ponovno dobije vlastiti orkestar. Za potrebe održavanja Večeri, Pavle Dešpalj osnovao je Zadarski komorni orkestar, koji je 1961. inauguriran na prvom koncertu Glazbenih večeri u Sv. Donatu. Večeri su otvorene praizvedbom skladbe Moba za gudače, koju je posebno za tu priliku skladao njegov otac, Šime Dešpalj.

Zadarska predromanička rotonda tako je, nakon tisućugodišnjeg sna, otvorila svoja vrata publici koja je idućih šest desetljeća mogla uživati u vrhunskim glazbenim izvedbama u tom prostoru iznimne arhitekture i akustike.

64. Glazbene večeri u Sv. Donatu

Snimio: Luka Jeličić

07.07.2024. 22:02

Galerija

Foto: Luka Jeličić

Prva je faza festivala protekla u nastojanju da se u Zadar dovedu istaknuta imena svjetske i domaće reproduktivne glazbene umjetnosti, ali i da se uz pomoć Večeri osnaže vlastite, zadarske snage, koje bi ravnopravno sudjelovale u programu.

Od 1975. do 1990. znatan dio programa bio je posvećen ranoj glazbi, što je Večeri učinilo prepoznatljivima u Europi i svijetu. Bilo je to doba velikoga proboja rane glazbe, vrijeme u kojem se na Starom kontinentu entuzijazam za nju javio gotovo istovremeno kad i na zadarskoj pozornici. To je razdoblje koje se pamti po gostovanjima izuzetnih stručnjaka i umjetnika iz različitih dijelova svijeta koji su strastveno istraživali i izvodili glazbu srednjega vijeka, renesanse i baroka.

Nakon dramatičnog prekida 1991. godine, Večeri su nastavile s radom, prkosno održavajući kontinuitet čak i u ratnom vihoru pod granatama 1992. i 1993. godine, ali i razvijajući koncept koji će se održati do danas. On se temelji na biranim simfonijskim i komornim koncertima, uz ranu glazbu, ali zadržava fokus na predstavljanju zadarskih skladatelja i izvođača.

Uz nastupe nacionalnih i međunarodnih orkestara i ansambala, gostovanja eminentnih domaćih i inozemnih umjetnika, kontinuiranu suradnju Glazbene večeri u Sv. Donatu održavaju sa Zadarskim komornim orkestrom. Osim toga, na svojim ljetnim glazbenim pozornicama, Večeri su platforma za nastupe svih akademski obrazovanih zadarskih glazbenika, ali i prigoda da se ne zaborave i oni Zadrani koji su obilježili povijest glazbe, poput Blagoja Berse, Igora Kuljerića, Franza von Suppèa i drugih.

Danas Glazbene večeri u Sv. Donatu uživaju ugled najstarijega zadarskog festivala i jednoga od najstarijih hrvatskih glazbenih festivala, a zahvaljujući njima, crkva sv. Donata, simbol Zadra, prepoznata je kao jedna od najvažnijih europskih glazbenih pozornica.