Fain: Nepovratno smo izgubili trku da budemo - održivi

Iako se godinama govori o važnosti održivog turizma za zdravije danas i sigurno sutra hrvatskog turizma, činjenice na terenu su neumoljive. Pitanje neodrživosti naših primorskih destinacija, koje su u zadnje dvije godine cjenovno iznad naših najvažnijih mediteranskih konkurenata, promijenile su način na koji nas turisti percipiraju.

Skuplji odabir

Kroz predavanje »Lice i naličje razvoja hrvatskog turizma« uz pitanje jesmo li spremni za održivi razvoj Damir Krešić, predsjednik Instituta za turizam, potencirao je aktualna pitanja u turističkoj industriji, pitajući se zašto se uvijek priča o umjerenom licu našeg turizma, a ne svim njegovim negativnim komponentama, te skrivenim troškovima turističkog razvoja.

– Turizam se omasovio tek nedavno, kad je prestao biti privilegijom bogatih. Zbog dolaska velikog broja putnika niskotarifnim letovima, događa nam se prekomjerni turizam. Sufinanciranje dolazaka takvih zrakoplova, kako bi došlo što više gostiju, mora biti pod kritičkim lupom u našim destinacijama. Slično je i u prometu kružnih plovila. To su veliki generatori prekomjernog turizma u našim primorskim gradovima. Takvi nam gosti najmanje trebaju u špici sezone, pojasnio je Krešić. Na sociodemografske se trendove, kaže, ne može utjecati, ali mora se upravljati turistima koji u našu destinaciju dođu. Primorske se destinacije zato više ne mogu koristiti strategijom više je bolje.

Damir Krešić/Foto: Luka Jeličić

– Troškovi i negativni efekti turizma na gospodarstvo i društvo prečesto se zanemaruju. Pravilno ne bilanciramo turistički razvoj. Veliki se pritisak potražnje vidi upravo na činjenici da se unatoč svim naporima i dalje najveći dio noćenja ostvaruje u priobalnim destinacijama. Nerazmjer kontinentalne i primorske Hrvatske još gore utječe na te pojave te devastaciju i betonizaciju prostora, kao i pritisak na infrastrukturne probleme. Lov u mutnom u najvećoj je mjeri uvjetovao neopravdan rast cijena s kojim se suočavamo, dodao je Krešić.

Predsjednik UHPA-e Tomislav Fain istaknuo je kako su gosti koji dolaze u Hrvatsku još uvijek u svojim odabirima manje motivirani održivošću, koliko cijenom.

– To je uvijek skuplji odabir. U priobalnim gradovima i turističkim destinacijama nikada više nećemo imati manje gostiju, te smo nepovratno izgubili utrku da budemo održivi. Na toj bazičnoj razini bitku smo izgubili i prije nego što smo se uopće mogli početi boriti, reanimirao je Fain. Dodatno oporezivanje zato kratkoročno može samo rubno riješiti problem, ali nije cjelovito rješenje.

– Preizgrađenost je vidljiva na svakim koraku obale, a neodrživost smo već prije nekoliko godina vidjeli kao problem. Previše se priča, a minimalno poduzima. Nismo održive destinacije. Pojedine kontinentalne destinacije nemaju kapacitete kako bi povećali svoje brojke, ali ipak rade cijele godine, za razliku od primorskih destinacija, zaključio je Fain.

Tomislav Fain/Foto: Luka Jeličić

Web prezentacija

Drugi je panel okupio stručnjake na temu konkurentnosti turizma, gdje je naglašeno kako preveliko porezno opterećenje rada, nedostatak radne snage i njezina nekonkurentnost i neproduktivnost, uz visoke komunalne i energetske namete, Hrvatsku čine nekonkurentnom destinacijom. Turistički manje razvijene zemlje tako imaju više manevarskog prostora, te mogu učiti iz naših pogrešaka.

Hrvoje Anić, direktor Turističke zajednice Zadarske županije je na temu, iz zadarskih primjera, istaknuo kako struktura naših smještajnih kapaciteta ide debelo u korist privatnog, a ne hotelskog smještaja. Zato nam predsezonski kongresni turizam ne ide u korist.

– Godišnji su odmori i dalje najčešće preko ljeta i za vrijeme školskih praznika, pojasnio je Anić, kazavši kako smo kao regija ipak na dobrom putu bolje konkurentnosti. Radimo i na razvoju novih turističkih proizvoda, a mimo glavne sezone radimo da obogatimo one sredine gdje turizam još uvijek nije snažno prodro.

Hrvoje Anić/Foto: Luka Jeličić

– Naša glavna prednost je dobar geostrateški položaj. Kao i svi priobalni gradovi, Zadar je preopterećen, ali ima dovoljno alternativnih destinacija koje mogu podnijeti teret rastućeg turističkog prometa, rezimirao je Anić, zaključivši kako se bez privatnih inicijativa, edukacija i investicija malo toga u malim destinacijama može dogoditi izvan sezone.

– Lokalne dionike zato moramo okupljati za isti stol i razgovarati. Intelektualni kapital, volja i aktivnost na lokalnoj su razini zato od neizmjerne važnosti. Sezonalnost će uvijek biti izražena dok se tradicije i tokovi putovanja s naših emitivnih tržišta ne promijene, zaključio je Anić.

Iva Bencun, direktorica TZ grada Zadra poručila kako je u njihovu poslovanju najvidljivija web prezentacija, kao i prisutnost na društvenim mrežama.

– Smanjili smo količinu tiskanih brošura i okrenuli se QR kodovima u obliku funkcionalnih suvenira. Ovih dana razgovaramo i o chatbotovima, kako bi rasteretili naš sustav, jer radimo s puno korisnika. Upravo ćemo njima prvima predstaviti tu našu novu uslugu na našim nadolazećim edukacijama za male iznajmljivače, najavila je Bencun.

Iva Bencun/Foto: Luka Jeličić