Europski tečaj iz kliničke mikrobiologije stiže na Sveučilište u Zadru

U Zadru se uskoro okuplja međunarodna stručna zajednica kako bi raspravljala o najnovijim dostignućima u području kliničke mikrobiologije i infektivnih bolesti. Sveučilište u Zadru domaćin je poslijediplomskog tečaja »Osnovna načela u dijagnostičkom upravljanju«, koji će se održati od 14. do 17. rujna. Riječ je o prestižnom programu u organizaciji Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti (ESCMID), koje okuplja 43 sudionika iz 27 zemalja svijeta, od 23 europske države, dvije azijske, jednog sudionika iz Afrike i jednog iz Australije.

Interaktivan tečaj

Program započinje u nedjelju, 14. rujna svečanim prijemom dobrodošlice predavača iz Hrvatske, među kojima su Arjana Tambić Andrašević, Irina Pristaš, Iva Butić, Marija Santini, Nataša Andrijašević, Neven Papić i Silvija Soprek Strugar. Skup će ispred organizatora pozdraviti prof. Robert Skov, predsjednik ESCMID-a, prof. Arjana Tambić Andrašević, predsjednica Sekcije za rezistencija bakterija na antibiotike pri Hrvatskom društvu za kliničku mikrobiologiju te prof. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru. Večeri će prisustvovati i gradonačelnik Zadra Šime Erlić.

Sljedećeg dana održat će se uvodna riječ i otvaranje programa, nakon čega slijedi niz predavanja fokusiranih na laboratorijsku dijagnostiku krvnih infekcija. Tijekom 15. i 16. rujna bit će organizirane radionice posvećene praktičnim slučajevima, dok je posljednji dan rezerviran za okrugli stol o organizaciji kliničke mikrobiološke laboratorijske službe.

– Društvo ESCMID svake godine na svojim kongresima okupi i do 15 tisuća liječnika specijaliziranih za infekcije. Dakle, riječ je o broju jedan u svijetu, društvu koje veliku brigu polaže u edukaciju, posebno mladih liječnika, otkriva izv. prof. prim. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, dr. med.

Osim centralnog kongresa, društvo organizira i tzv. europske poslijediplomske tečajeve, koji su rezervirani za liječnike, ali ne i za studente.

– Broj sudionika uvijek je strogo ograničen, najčešće na četrdesetak polaznika, kako bi tečaj bio interaktivan i kako bi se predavači cijelo vrijeme mogli družiti s polaznicima. U našem slučaju interes je bio puno veći, no upravo ta intimnija atmosfera omogućuje razmjenu znanja i iskustava, kazala je doktorica te istaknula kako na ovakvim tečajevima sudjeluju renomirani europski stručnjaci.

Visoka reputacija

Ovogodišnji tečaj tematski je usmjeren na mikrobiološku dijagnostiku te na racionalno upravljanje i interpretaciju nalaza, a Hrvatska u tom području uživa visoku reputaciju, što potvrđuje i činjenica da su hrvatski stručnjaci organizatori i predavači.

– Velika je stvar što je tečaj uvršten u europski program »Train the Trainers Fellowship«. To znači da se na ovom tečaju educiraju polaznici iz raznih zemalja da budu predavači u svojim državama. Time se znanje ne prenosi bilo kojim doktorima, nego upravo tzv. »opinion leaderima«, odnosno vodećim stručnjacima, ekspertima u svojim zemljama, koji će potom širiti edukaciju dalje. To govori o visokoj razini sadržaja i značaju tečaja, istaknula je Tambić Andrašević.

Budući da je Sveučilište u Zadru domaćin, stručnjakinja je iskoristila priliku da zahvali.

– Sretni smo što ćemo biti u takvom okruženju, u prekrasno uređenim novim sveučilišnim prostorijama. Iako zadarski liječnici ne sudjeluju, svakako će sudjelovati hrvatski, i kao predavači i kao polaznici, kazala je Tambić Andrašević, koja je jedna od predavačica.

Govoreći o aktualnim izazovima u području dijagnostičkog upravljanja, istaknula je da su bakterije danas sve otpornije i kompliciranije.

– Zbog toga je nužna brza i precizna dijagnostika te određivanje njihove osjetljivosti na antibiotike. Nekada su se antibiotici mogli davati »napamet«, bez poznatog uzročnika. Danas, zbog sve veće rezistencije, to više nije moguće. Mikrobiologija mora ići ukorak s promjenama, a ciljana terapija postaje sve potrebnija, objašnjava Tambić Andrašević te ističe kako je upravo to glavna tema tečaja.

Izazovi i problemi

Dodaje kako su zahvaljujući cijepljenju i višem životnom standardu nestale ili izgubile značaj neke bolesti koje su nekada bile smrtonosne, poput kuge ili kolere. Međutim, pojašnjava kako se danas borimo s onim bakterijama koje su normalni stanovnici našeg tijela.

– Izazov nije izolacija takvih bakterija, nego analiza i interpretacija njihova kliničkog značenja. Naime, glavni problem jest to što se bakterije stalno mijenjaju, a rješenja su u brzoj dijagnostici te dobroj suradnji mikrobiologa i infektologa, kaže Tambić Andrašević naglašavajući važnost timskog rada.

Kao primjer jedne od takvih bakterija navodi Escherichiju coli (E coli), koja je dio normalne crijevne mikrobiote.

– Kad E coli dospije negdje gdje joj nije mjesto, primjerice u mokraćni mjehur koji je sterilan, onda izaziva urinarne infekcije. S druge strane, respiratorne infekcije dišnih puteva uglavnom su virusne i ne zahtijevaju antibiotik, no kada je riječ o bakterijama, antibiotik je potreban. Problem se dodatno komplicira u bolničkim uvjetima, osobito na intenzivnim i kirurškim odjelima, gdje intenzivne procedure (rezanje kože, kateteri i slično) narušavaju prirodne obrambene mehanizme. Iako se to događa rijetko u odnosu na broj liječenja, rizik postoji, a posebno zabrinjava kada su u pitanju rezistentne bakterije, pojasnila je stručnjakinja te dodala kako zbog svega toga današnja mikrobiološka dijagnostika mora biti brža i preciznija nego ikad prije.

– Upravo zato ESCMID, društvo koje okuplja oko 15 tisuća članova diljem svijeta, organizira ovakve tečajeve, kako bi se osigurala edukacija i prijenos znanja na najvišoj razini, zaključila je Tambić Andrašević.