Dominacija apstrakcije uz povijesni dodir Zadra

Ekološka nota bila je glavna misao vodilja šestorici slovenskih umjetnika dok su prošlog ljeta sudjelovali na likovnoj koloniji u Privlaci, gdje su stvarali djela inspirirana prirodom, kulturom i tradicijom ovog primorskog kraja. Ta je inspiracija sada pretočena u izložbu »ADRIARTEKO«, otvorenu u galeriji Kapetanova kula u Zadru. Radove su predstavili Irena Gaya Horvat, Lojze Kalinšek, Tatjana Mijatović, Viktorija Potočnik, Brane Širca i Jerca Šantej, svaki sa svojim jedinstvenim stilom, donoseći tako bogatstvo izraza kroz slikarstvo, kiparstvo te ostale medije.

Organizirana u suradnji Instituta QRA iz Sevnice i Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zadar, izložba ne samo da naglašava međunarodni značaj umjetničke razmjene, već i povezuje lokalne umjetničke zajednice. Podržana od strane lokalnih umjetničkih udruga, »ADRIARTEKO« posjetiteljima zaista nudi priliku za dijalog s umjetnošću, istraživanje osobnih priča i kolektivnih iskustava, te jačanje veza između umjetnika i promatrača, te između umjetnika i okoliša.

Neobična izložba

Na otvorenju izložbe, Dragan Jelavić, predsjednik HDLU-a Zadar, našalio se kako je ovo slovenska okupacija kule, nakon čega je istaknuo svoje zadovoljstvo što može pozdraviti prisutne umjetnike u ime Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zadar.

– Ovo je neobična gostujuća izložba naših prijatelja iz slovenske udruge QRA, započeo je Jelavić i upitao posjetitelje znaju li što znači »QRA« na slovenskom jeziku.

– To je kokoš, da ne bi bilo pomisli na nešto drugo, dodao je te naglasio kako ovi slovenski umjetnici imaju svoju koloniju u Privlaci, gdje su prošle godine stvarali radove koji su trenutno izloženi u srednjovjekovnom ambijentu zidova Kapetanove kule.

– Za umjetnost se sve može iskoristiti, pa su oni tako iskoristili stare ručnike, vreće od brašna i druge održive materijale, istaknuo je Jelavić, aludirajući na njihov proekološki pristup likovnom stvaranju. Uz to, dodao je kako se nada da će ova suradnja potrajati, nakon čega je predao riječ voditeljici slovenske udruge Institut QRA, Jerci Šantej, koja je na samom početku govora zahvalila bračnom paru iz Privlake, Katarini i Stani, koji su ih primili kod sebe i lijepo ugostili, na što je publika glasno zapljeskala; a ona je dodala kako se osjećaju vrlo ugodno u Privlaci jer su svi ljudi, kako navodi – iznimno ljubazni i otvoreni.

– Nadam se da se malo osjeti na ovim našim slikama. Možda ću imati malo problema s jezikom, ali nemojte mi zamjeriti, kazala je Šantej, istaknuvši kako već petnaest godina organiziraju koloniju Arteko baziranu na ekologiji.

– U tom smo duhu, a kad smo na moru, mora biti nešto tako – ekološko. U tom smo svi svjesni da takve inicijative treba podržati, pa tako i Profa (Dragan Jelavić) koji je krasan čovjek. On nas je primio objeručke, pa smo pozvali i njega da stvara s nama na koloniji u Privlaci, rekla je Šantej.

Pojam QRA u njihovom imenu na slovenskom znači doslovno »kokoš«, ali se odnosi na nešto posve drugo.

– Neki od nas na glavi, neki dolje, neki desno, lijevo – ali svi smo u Sloveniji, za koju se kaže kako ima upravo oblik kokoši. Međutim, u načelu QRA označava naš akronim za »Quick Response Art« – ali nismo mogli, a da ne primijetimo, kako je ispala tu »kura«, što na slovenskom znači kokoš, pa je ispalo malo smiješno, podijelila je Šantej, zahvalivši se još jednom Jelaviću na strpljenju i vremenu koje im je posvetio.

Igra s materijalima

Nakon proglašenja otvorenja izložbe, ispred Kapetanove kule zasvirao je i slovenski mješoviti glazbeni sastav, koji su uveličali ovaj događaj s brojnim obradama što slovenskih, što stranih hitova zabavljajući okupljene.

Voditeljica Šantej provela nas je kroz radove i istaknula kako je u njihovom radu najvažnija, već spomenuta, ekološka nota.

– S obzirom na to da je u našem radu fokus na ekološkom pristupu, u našoj koloniji Adriartdeko odlučili smo koristiti reciklirane ekološke materijale. Tako smo slikali na starim ručnicima, šugamanima, peškirima – kako vi kažete, dok mi u Sloveniji kažemo brisači, što je isto smiješno jer su vama brisači na automobilima. Dakle, volimo se u našem kreativnom stvaralaštvu igrati s materijalima. Primjerice, jedan rad je napravljen doslovno na vrećama od brašna, dok su drugi na starim ručnicima. Svatko je napravio jedan rad prošle godine, koji se sada mogu i pogledati na ovoj izložbi, podijelila je Šantej, dodajući kako su započeli s novom likovnom kolonijom u Privlaci, gdje se nadaju nastaviti stvarati i dalje u istom tonu, pronalazeći inspiraciju u dalmatinskom podneblju uz more, valove i sunce.

Kao i tijekom prošlogodišnje kolonije, domaćini su im i ove godine bračni park – Katarina i Stane; a Šantej se tom prigodom osvrnula na tu suradnju.

– Nevjerojatno je kada netko, kao Katarina i Stane, nas slikare primi s takvim otvorenim srcem i duhom, to nam omogućuje da radimo i stvaramo, zato smo jako sretni što možemo doći u Privlaku po drugi put, rekla je Šantej, ističući i važnost veze s Profom, dodavši kako su se upoznali upravo na toj likovnoj koloniji u Privlaci, iz čega se razvila prekrasna suradnja i na koncu izložba koja se može razgledati do 14. rujna.

S obzirom na to da Dragan Jelavić i ostali članovi zadarskog HDLU-a ove godine ponovno organiziraju slikanje na otvorenom na Trgu Pet bunara, ispred Kapetanove kule, ova slovenska umjetnica kazala je kako se nadaju da će se moći pridružiti jer, kako ističe, treba se povezivati s ostalim umjetnicima, vidjeti kako oni rade i upoznati se malo bolje.

Vodeći nas kroz izložene radove, podijelila je kako je ona oslikala nekoliko starih ručnika, jednu minijaturu i jedno platno tehnikom akrila.

Stari mitovi

– Prije nego što smo počeli koloniju u Privlaci, radila sam nešto slično pa sam nastavila. Uvijek imamo platna i podloge. U našim radovima većinom dominira apstrakcija, ali s povijesnim dodirom Zadra, starih zidova i mitova, dok je u radovima Lojze Kalinšeka poprilično naglašen pradavni drveni duh. S druge strane, Tatjana Mijatović je slikala u apstraktnoj maniri inspirirana školjkama, a radila je akrilom na platnu. Meni su inspiracija bila svjetla noći na morskih orguljama, zato su krugovi posvuda, pokazala nam je Šantej, te se osvrnula na rad Gaye Horvat koja je također u dekorativno-apstraktnom stilu naslikala, kako kaže Šantej, kreativnu šumu, gdje pažljivo treba promatrati kako bi se vidjeli svi detalji, od zanimljive glagoljice na vrhu, do ostalih detalja koje je ukomponirala u svoj zanimljiv rad.

S druge strane, kako nam objašnjava Šantej, Brane Širca je radio na škartocima, odnosno vrećama u kojima je stajalo brašno, a oslikao je površinu tzv. »žičnicima«.

– Naime, Brane Širca je prvotno izrađivao figure od žice, a zatim je, inspiriran njihovim sjenama, prenio svoju viziju na vrećama u kojima je stajalo brašno, kazala je voditeljica Šantej.

Pored slikarstva, može se pogledati i zanimljiva skulptura.

– Viktorija Potočnik je isto kao ja oslikala jedan ručnik, ali je njezin osnovni medij keramika, odnosno glina. Naime, ona stvara skulpture inspirirane morem, često u obliku valova, ali s jakim ženskim principom, što se osjeti i vidi, kaže Šantej, pokazujući nam skulpturu koja prikazuje figuru sa ženskom glavom, dok se donji dio rastvara u dva dijela, kao ponor ili aluzija na valove, ili na ženski »princip« rastvaranja.

Pokazala nam je i tri zanimljive minijature Lade Lebena, napomenuvši da je uskoro planirana izložba njegovih radova u kultnom caffe baru Gina, premda točan datum još nije određen.

– Lada Leben je kod nas poznat po svojim minijaturama koje privlače pažnju svojom unikatnošću. Zanimljivo je da su sve te minijature ručno oslikane akrilom na malim platnima, iako na prvi pogled djeluju kao digitalni radovi, objasnila je Šantej dok nam je pokazivala tri minijature Lebena. Ove slike su nas podsjetile na scene iz kultnog filma »Matrix«, sa svojim zelenim tonovima i neobičnim žutim futurističkim figurama u središtu kompozicija, koje bude aluziju na visoku tehnologiju.

Osim minijatura poznatog Lade Lebena, izložena je i jedna njezina minijatura, te po jedna od Tone Zgoneca i Nene Bedek, koji nisu sudjelovali na prošlogodišnjoj koloniji u Privlaci, ali će zato sudjelovati ove godine.

– Ove minijature su putokaz za budućnost, sad su male, ali će narasti za koju godinu. Minijatura koju sam ja izradila sastoji se od dva prikaza, sa svake strane po jedan. Ponekad je dobro pogriješiti kako bi se skrenula pažnja i pronašao novi izazov. Volim ponekad napraviti greške jer me to čini jedinstvenom. To je zapravo ono ljudsko, to ti onda nešto znači. Umjetna inteligencija može sve napraviti, ali nikad ne može pogriješiti kao ja, zaključila je ova slovenska umjetnica vedrog duha.