Dobar dio liječnika ima dozvolu za privatni rad. Donosimo brojke za OB Zadar

Slučaj dvoje zadarskih liječnika, zaposlenika Opće bolnice Zadar koji su osumnjičeni da su tijekom radnog vremena umjesto u svojoj bolnici pregledavali pacijente u privatnoj poliklinici, a k tome još pisali prekovremene sate i odobravali si plaćene dopuste oštetivši pritom bolnicu za 25.000 eura, samo je vrh sive zone dopunskog rada liječnika iz javnih zdravstvenih ustanova u privatnoj praksi.

Prema podacima iz bolnica, i do trećine liječnika ima dozvolu ravnatelja za dopunski rad, što naravno ne znači da zloupotrebljavaju taj položaj, već koriste svoje zakonsko pravo kakvo imaju i njihovi kolege diljem Europe. No mnogi pacijenti svjedoče tome da ih bolnički liječnik kod kojeg su došli na pregled upućuje na privatnu kliniku u kojoj radi popodne.

Otvaranje očiju

Inspekcija Ministarstva zdravstva u veljači prošle godine u zagrebačkom i splitskom KBC-u utvrdila je tako da niz liječnika u redovno radno vrijeme nije bio na radnom mjestu ili je bez dopuštenja radio i u privatnoj klinici. U Zagrebu je tada utvrđeno sedam težih povreda iz radnog odnosa – šest se odnosilo na rad bez odobrenja i na rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi, a zabilježen je i jedan slučaj odsutnosti s posla u radno vrijeme.

U Splitu je utvrđeno 12 prekršajnih postupaka i 18 težih povreda obveza iz radnog odnosa koje su se odnosile na rad bez odobrenja i rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi te još tri za odsutnost s posla u radno vrijeme.

Ministar Beroš ustvrdio je tada, pred više od godinu dana, da ne želi zatvarati oči pred neispunjavanjem radnih obaveza u bolnicama. Trebalo mu je, međutim, čitavih godinu dana i privođenje zadarske liječnice, da se ozbiljno prihvati posla oko strože regulative i kontrole nad dvojnim radom liječnika.

Postojeći je pravilnik, očito, nedovoljan da bi spriječio zloupotrebe koje se na dnevnoj razini događaju u našim bolnicama, gdje liječnici pacijente šalju u svoje ili tuđe privatne klinike kako bi tamo obavili uslugu koja im je u bolnici nedostupna, pa je Beroš najavio hitne izmjene pravilnika i uvođenje strože regulative.

– Kao ministar sam izložen svakodnevnim prigovorima naših građana i pacijenata da se prilikom pregledavanja u javnim zdravstvenim ustanovama preusmjeravaju na pregled u privatne, kod istih djelatnika. Tražit ćemo mehanizme kako to onemogućiti, najavio je ministar. Nacrt novog pravilnika na kojem se ubrzano radi u završnoj je fazi i ubrzo će biti upućen u javnu raspravu, najavljuju iz Ministarstva zdravstva.

Novi pravilnik

Pravilnikom o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenim djelatnicima za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca iz 2015. godine bilo je propisano da liječnici iz javnog zdravstvenog sustava ne mogu raditi privatno ako su liste čekanja duže od 60 dana, no pravilnikom iz 2016. godine, koji je i danas na snazi, ta je odredba ukinuta. ​

Beroš joj je samo djelomično pokušao doskočiti svojim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, donesenom prošle godine, koji u članku 157. jasno kaže da poslodavac može dati odobrenje za dopunski rad predstojniku klinike, kliničkog zavoda, pročelniku zavoda i pročelniku službe zdravstvene ustanove, samo ako to ne uzrokuje probleme u organizaciji rada ili ne narušava medicinski prihvatljivo vrijeme za pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka.

U slučaju da su liste čekanja u nekoj bolnici postale predugačke, ministar prema važećem zakonu može zatražiti od ravnatelja uskratu i opoziv danih odobrenja dok te okolnosti traju. Zakonom se, također, propisuje da ravnatelji zdravstvenih ustanova, predstojnici klinika i drugi upravljački kadar, ne mogu otvoriti vlastitu privatnu zdravstvenu ustanovu.

Praksa, međutim, pokazuje da se zakon na terenu ne poštuje, pa je tako i zadarska liječnika s početka priče bila čelnica odjela, a istodobno i vlasnica privatne poliklinike.

Pravilnikom o dvojnom radu liječnika koji je na snazi propisuje se da odobrenje za rad u privatnoj praksi može dobiti liječnik koji kvalitetno, savjesno i redovito obavlja poslove iz radnog odnosa i ima odobrenje ravnatelja zdravstvene ustanove u kojoj je zaposlen.

Odobrenje mu se izdaje na rok od godinu dana, a da bi dobio odobrenje, mora priložiti izjavu o vrsti poslova koje će obavljati privatno, mjesečnom broju sati i rasporedu dopunskog rada. U slučaju da radi bez dozvole ravnatelja, na dvije godine uskraćuje mu se mogućnost dopunskog rada.

Na isti rok izgubit će pravo na dopunski rad ako ne obavlja sve svoje obveze na radnom mjestu u bolnici ili je napravio neki drugi prekršaj ili kazneno djelo.

Odgovornost poslodavca

U Ministarstvu zdravstva nemaju podatke o tome koliko liječnika u Hrvatskoj radi i u bolnici i u privatnoj praksi, niti koliki je njihov opseg posla u privatnim klinikama u odnosu na radno mjesto u bolnici. U ingerenciji je to, kažu, ravnatelja bolnice koji prema članku 157. Zakona o zdravstvenoj zaštiti daje odobrenje za dopunski rad i vodi posebnu evidenciju odluka o davanju, uskrati i opozivu takvih odobrenja.

– Dopunski rad doktora medicine u pravilu kontrolira poslodavac. Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravstva kontinuirano, ovisno o zaprimljenim informacijama, nadzire rad liječnika izvan matične ustanove u sustavu javnog zdravstva, utvrđuje ima li liječnik koji obavlja zdravstvenu djelatnost u privatnom zdravstvenom sektoru odobrenje, odnosno suglasnost svojeg poslodavca ili ne, kažu u Ministarstvu zdravstva.

Zdravstvena inspekcija obavila je tijekom 2023. godine 42 zdravstveno-inspekcijska nadzora privatnih zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava za zdravstvenu djelatnost i privatnih zdravstvenih radnika te utvrdila da je 14 liječnika zatečeno da radi za svoj račun, u zdravstvenoj djelatnosti poslodavca, bez odobrenja.

Ako se utvrdi da određeni liječnik obavlja zdravstvenu djelatnost u privatnoj zdravstvenoj ustanovi bez odobrenja svojeg poslodavca, može se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 1.327,23 do 6.636,14 eura, a uz to i prekršajno odgovarati. Takvom djelatniku poslodavac ne može dati suglasnost za dopunski rad u sljedeće dvije godine. Ovakvu kontrolu može izvršiti i sam poslodavac, navode u resornom ministarstvu.

U Nacrt Pravilnika o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca je trenutno u završnoj fazi izrade te će se navedenim Pravilnikom dodatno urediti mjerila za davanje odobrenja. Po izradi Nacrta pravilnika isti će biti obavljen na središnjem državnom internetskom portalu e-Savjetovanja te na mrežnim stranicama Ministarstva zdravstva radi provedbe savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Zadarska bolnica

Opća bolnica Zadar ima ukupno 272 zaposlena liječnika dok je 83 liječnika u Općoj bolnici Zadar izdano odobrenje za rad u djelatnosti poslodavca, odnosno za rad u privatnim ustanovama.

– To znači da 30 posto liječnika radi u dopunskom radu. Liječnici prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanjem suglasnosti nisu u obvezi navoditi niti objašnjavati razloge zbog kojih žele raditi u dopunskom radu, kaže dr. Željko Čulina, ravnatelj Opće bolnice Zadar i dodaje da od navedenog ukupnog broja liječnika koji su zaposleni u ustanovi, devetero liječnika predaje na visokoškolskim ustanovama, u svojstvu vanjskih suradnika, dok je petnaestero liječnika u kumulativnom radnom odnosu, a od navedene brojke ukupno trinaest liječnika radi u dopunskom radu.

Dopusnicu za rad u privatnim poliklinikama podnijeli su liječnici raznih specijalnosti kao što su: neurologija, pulmologija, ginekologija, urologija, kirurgija, interna medicina, fizikalna medicina i rehabilitacija, otorinolaringologija, anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina, klinička radiologija, nefrologija, hematologija, kardiologija, gastroenterologija, pedijatrija, psihijatrija, oftalmologija i optometrija i onkologija, a među navedenima je osmero liječnika voditelja odjela.

Čulina ističe da kontrolu rada u privatnim ustanovama obavljaju nadležna tijela Ministarstva zdravstva te da Opća bolnica Zadar nema mogućnost kontrolirati rad i organizaciju rada u privatnim ustanovama. Također, kako kaže, nisu u mogućnosti odgovoriti na pitanje o tome koliko je liječnika koji rade bez dozvole jer o istom nemaju saznanja