Danas je popularno govoriti o održivom turizmu, ali takav turizam još nemamo

Županijski vijećnik i član MOST-a Đani Bunja, imenovan je nedavno za voditelja Savjeta za turizam ove političke opcije na nacionalnoj razini. Na ovu poziciju Bunju je postavio predsjednik MOST-a Božo Petrov.

Za ovog zadarskog sveučilišnog profesora ovo bi svakako mogao biti korak dalje u njegovoj političkoj karijeri. Ovim imenovanjem svakako će svoje znanje s područja kulture i turizma moći primijeniti u praksi te doprinijeti napretku zadarskog turizma.

– Božo Petrov mi je u ime MOST-a predložio ovu funkciju, ukoliko bih ja bio voljan pristati voditi taj Savjet, na što sam pristao. To je zapravo na neki način ulazak u nacionalnu politiku. No, meni je to struka i tu se pronalazim.

S ove pozicije nadam se da mogu poprilično učiniti za zadarski turizam jer MOST ima jednu težinu, radi se o ozbiljnoj stranci koja ima dvocifreni rejting, posebno u dalmatinskim županijama gdje je on iznad 10 posto. To je stranka koja će biti neizostavan čimbenik u ovim našim gradovima i županijama.

Prema tome, s ove pozicije se onda može učiniti puno toga. Ako ništa drugo, iako nisi u vlasti već u oporbi, mogu se uočavati nekakvi problemi, upozoriti na njih te nastojati da se oni isprave. To je bit oporbenog djelovanja, istaknuo je Bunja.

Domaćima u sezoni smetaju gužve

Smatra kada se govori o Zadru i zadarskom turizmu da se isključivo govori o masovnom turizmu. Prema, njegovim riječima, ukoliko turizam počne smetati lokalnoj zajednici u smislu da se naši domaći ljudi počinju osjećati neugodno za vrijeme turističke sezone, to je pokazatelj da smo na krivom putu te da hitno treba mijenjati smjer u kojem idemo te se usredotočiti na održivi turizam.

– Ako se javi problem parkinga, mogućnosti dolaska na Poluotok i obavljanja nekih redovitih obveza koje Zadrani imaju, a počnu ih izbjegavati zbog pretjeranih gužvi, odnosno ako se iznajmljuju smještajne jedinice u stambenim zgradama kao sobe i apartmani i sl., onda imamo problem.

Kada sve to skupa uzmemo u obzir, to uopće nije niti bilo prilagođeno za turizam, a danas turizam preplavljuje i taj dio našeg grada, da se izrazim metaforički. Dakle, ukoliko imamo taj masovni turizam, a mislim da je to nesporna činjenica, onda trebamo konstatirati da to jest tako. S druge strane trebamo reći kakav mi to turizam želimo.

Ako ćemo raditi pješčane plaže u gradu Zadru, onda ne možemo govoriti o tome da ćemo imati nekakav drugačiji turizam, tzv. održivi, odnosno bolji ili humaniji turizam. Ostat ćemo i dalje u sferi masovnog turizma. Znači, jako puno se može pomoći ukoliko se uoče problemi, da se upozori na njih te da se po tom pitanju nešto napravi. Poanta je da svima bude bolje, naglasio je Bunja.

Održivi turizam nema alternativu

Još u prosincu prošle godine ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac istaknula je u Saboru, predstavljajući prijedlog Strategije razvoja održivog turizma u RH do 2030. godine, kako je održivi turizam pravi smjer razvoja koji nema alternativu.

Danas je svima jasno da turizam vođen isključivo gospodarskim interesima, turizam koji ne uzima u obzir brigu o čovjeku i okolišu, dovodi do sezonalnosti, uništavanja prirodnih i kulturnih bogatstava, i u konačnici postaje neuspješan.

Za ostvarenje ciljeva i mjera Strategije razvoja održivog turizma osigurana su značajna sredstva, više od 1,2 milijarde eura, što je najveće strukturirano ulaganje u hrvatski turizam, i to namijenjeno za javnu turističku infrastrukturu, ali i za poduzetnike.

– Danas je jako popularno govoriti o održivom turizmu, a od njega trenutačno nema ništa. Nama se turizam događa. Ovo što mi imamo od turizma na niti jedan način nije bio rezultat smišljenog planiranja. Nismo imali tijekom godina nikakvu turističku politiku koja bi rekla što su naši ciljevi turističkog razvoja.

Kada uzmemo u obzir sve te silne strategije koje se pišu, onda vidite da se ništa iz tih strategija nije ostvarilo, niti postoji ikakav mehanizam da se to može ostvariti. Govorimo o održivom turizmu, ali tu se jednostavno ništa neće dogoditi ako onaj tko stvarno upravlja s turizmom, a konkretno u Zadru je to gradska vlast, se ne odluči za održivi turizam.

Gradska vlast mora odrediti koliko nam treba smještajnih jedinica tipa soba za iznajmljivanje i apartmana, koliko nam treba hotelskog smještaja, restorana, taksija, odnosno svega što ima veze s turističkim proizvodom. Ukoliko je nečeg viška, to bi trebalo prestati promicati, a ono čega nedostaje trebali bi poticati.

To je put prema održivosti, da se vidi je li naš turizam kroz turističku sezonu stvarno nešto što odgovara baš svima ili odgovara samo jednom uskom krugu ljudi koji ima koristi od toga ili nama treba da od turizma svi imamo koristi, a to je moguće. Održivi turizam funkcionira cijelu godinu, a kod nas samo nekoliko mjeseci, a to je nešto što se još dugo neće promijeniti, zaključio je Bunja.