Čak 20 posto Hrvata pati od nekih oblika mentalnih poremećaja

Mentalno zdravlje ključno je za kvalitetan, ispunjen i produktivan život, stoga je itekako važno prepoznati svoje emocionalne potrebe, redovito i predano brinuti o mentalnom zdravlju i ne ustručavati se tražiti podršku kad je to potrebno.

Upravo nas na to podsjeća Svjetski dan mentalnog zdravlja koji se obilježio jučer, 10. listopada, s ciljem razbijanja stigme, povećavanja svijesti i osiguravanja pristupa kvalitetnoj brizi za mentalno zdravlje. Svi zajedno dužni smo stvarati društvo u kojemu će svatko osjećati podršku i znati da, bez predrasuda okoline, može i mora zatražiti pomoć.

Predrasude i posljedice

Upraviteljica Područne službe Zadarske Obiteljskog centra Mila Špinderk, prof. psihologije, upozorava da je mentalno zdravlje važno jednako kao i fizičko, da je značajno povezano sa subjektivnim osjećajem dobrobiti, odnosno s našom emocionalnom, psihološkom, socijalnom i tjelesnom dobrobiti i da je sastavni dio općeg zdravlja.

– Mentalno stanje osobe je odraz njenog razmišljanja, načina na koji doživljava situacije i načina na koji se ponaša. Mi psiholozi često kažemo: »Ono si što misliš«. Naše misli pokretači su naših emocija koje uzrokuju određena ponašanja, započinje Špinderk.

A mentalno zdravlje, kao i život, predstavlja proces, a svaki proces ima svoje oscilacije, uspone i padove, kad ne bi bilo jednog, ne bi bilo ni drugog.

– Svi smo svjedoci da danas živimo u vrlo izazovnim vremenima i vrlo promjenjivim okolnostima koje zasigurno utječu i na naše mentalno zdravlje. Stres, depresija i anksioznost najčešći su mentalni problemi s kojima se susrećemo. Ono što vidimo u praksi pokazuje nam da je danas sve teže biti roditelj, biti dijete i očuvati funkcionalnost obitelji. U skladu s tim, svima nam je u određenim trenucima ili fazama života potrebna pojačana podrška i pomoć. Naime, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje se da oko 20 posto stanovništva Hrvatske pati od nekog oblika mentalnog poremećaja. Zanimljivo, kada bolujemo od upale grla, uha i slično, bez problema i s punim povjerenjem idemo k liječniku kako bismo ozdravili. No, nažalost, kada je riječ o mentalnom zdravlju i tegobama koje se mogu svima dogoditi, puno rjeđe odlazimo k stručnjacima koji se bave mentalnim zdravljem; psiholozima, psihoterapeutima i psihijatrima, kazuje Špinderk i ističe kako su razlozi još uvijek postojeća društvena stigmatizacija i niz predrasuda u javnosti, a sve to ima ogromne negativne posljedice u osvješćivanju i prepoznavanju problema, a na koncu i pružanju adekvatne pomoći.

Takva stigmatizacija često sprječava odrasle, a pogotovo djecu i adolescente, da potraže pomoć te na taj način ograničavaju svoje mogućnosti za rast, napredak, promjenu i razvoj kapaciteta i sposobnosti koje imaju.

Foto: Pixabay

Znak snage i zrelosti

Neka od čestih predrasuda je da je problem s mentalnim zdravljem znak slabosti. Međutim, naglašava Špinderk, činjenice govore da ti problemi nemaju nikakvu povezanost s takozvanom slabošću ili pak nedostatkom volje, jednostavno, to nije stanje o kojem mi možemo odlučivati. Istina je sasvim suprotna predrasudi; traženje pomoći uvijek je znak snage, hrabrosti i zrelosti, a ne bespomoćnosti.

– Također, smatra se kako mentalno zdravi pojedinci nikada ne osjećaju tegobe ili nikada ne proživljavaju krizne i teške periode života. Točno je da se osobe koje imaju očuvano mentalno zdravlje uspješnije nose i bolje oporavljaju od neizbježnih kriza i stresova, ali to ne znači da ponekad ne doživljavaju emocionalne poteškoće i krize, tumači Špinderk i dodaje da poteškoće i bolesti mentalnog zdravlja mogu utjecati na svakoga te da to nije vezano niti uz inteligenciju, spol ili socioekonomski status.

Osim toga, obično se misli da adolescenti koji postižu zadovoljavajući školski ili akademski uspjeh i koji imaju prijatelje ne mogu biti depresivni. No, depresija može utjecati na svakoga, pa i mlade, društvene i uspješne ljude koji mogu npr. osjećati velik pritisak uspjeha ili previsoka očekivanja od drugih i od sebe što može prouzročiti anksioznost, ili pak mogu imati veće izazove unutar obitelji.

Nerijetko se odgovornost za teškoće s mentalnim zdravljem adolescenata pripisuje roditeljima, ali mnoge su okolnosti koje mogu utjecati na obiteljsku dinamiku, npr. siromaštvo, izloženost nasilju i mnoge druge nepovoljne situacije imaju utjecaj na odnos djece i roditelja.

– Ne treba kriviti roditelje, već im treba pružiti pomoć i podršku, s obzirom na to da obitelj u tom životnom razdoblju ima veliku ulogu u rastu, razvoju tako i poboljšanju mentalnog zdravlja adolescenata, naglašava Špinderk.

Jedna od predrasuda koja ljudima također onemogućuje razvoj i mogućnost promjene je misao kako se ništa ne može napraviti kako bismo zaštitili mentalno zdravlje.

Obiteljski centar

– Naime, posjedujemo kapacitet za promjene dok smo živi! Zato učenje socijalnih i emocionalnih vještina, traženje pomoći i podrške, razvoj, podržavajući odnosi, učenje brige o sebi, njegovanje toplih emocionalnih odnosa u prijateljstvu, obitelji, mogu djelovati zaštitno u očuvanju mentalnog zdravlja, poručuje Špinderk.

Na koncu, izreka da je odličan onaj liječnik koji izliječi, a najbolji onaj koji bolest spriječi, puno govori o važnosti prevencije u očuvanju i fizičkog i mentalnog zdravlja, a Obiteljski centar ustanova je koja brine o mentalnom zdravlju i o mentalnom stanju kako pojedinca, obitelji, tako i društva u kojem živimo.

– Između brojnih usluga koje Obiteljski centar pruža svojim korisnicima, kao što su savjetovanje, psihosocijalno savjetovanje, obiteljska medijacija i psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja, jednu od svojih osnovnih aktivnosti temelji na prevenciji čiji je zadatak izgradnja zdravog društva, što je moguće kroz zdravu i funkcionalnu obitelj, zdravo okruženje u školi i na radnom mjestu. Upravo je prevencija od izuzetne važnosti za mentalno zdravlje jer sa svojim dugoročnim djelovanjem utječe na smanjenje utjecaja rizičnih te jačanje zaštitnih čimbenika, ističe Špinderk.

Obiteljski centar, Područna služba zadarska, provodi niz preventivnih programa i aktivnosti, namijenjenih djeci i mladima od predškolskog uzrasta do studentske populacije, kao i roditeljima, udomiteljima i široj zainteresiranoj javnosti. Upravo provedba takvih aktivnosti omogućuje im da budu vidljivi i prisutni, ne samo u Zadru, već na području čitave naše županije, pokrivajući široko zaleđe i otoke.

Traženje pomoći uvijek je korak ka sretnijem i ispunjenijem životu!

Adresa i kontakt

Obiteljski centar, Područna služba Zadarska nalazi se na adresi Velebitska 6, Zadar.

Može se kontaktirati putem brojeva telafona 023 235 630 i 023 235 631 te na e-mail [email protected]