Boris Dželalija u sklopu predavanja govorio o opasnim zmijama: Poskok ugrizom izlučuje smrtonosnu dozu otrova

Odjel za zdravstvo Ogranka Matice hrvatske u Zadru priredio je predavanje dr. sc. Borisa Dželalije, profesora emeritusa Sveučilišta u Zadru, pod naslovom »Otrovanje životinjskim otrovima«.

U Hrvatskoj se najviše stradavanja od ugriza ili uboda otrovnih životinja događa tijekom toplih mjeseci, u proljeće, ljeto i ranu jesen, dok takvih slučajeva tijekom zime nema ili su prava rijetkost. U aktivno otrovne skupine pripadaju crna udovica, poskok, pčela i slično, koje unose otrov u tijelo žrtve. S druge strane, pasivno otrovne životinje, na primjer školjkaši, nemaju poseban aparat, otrov je raspoređen po tijelu i trovanje se događa prilikom dodira ili jelom životinjskom mesa.

Zmije otrovnice

– Od svih otrovnih životinja najznačajnije su zmije otrovnice, a naša najotrovnija zmija je poskok. Obitava u suhim i krševitim dijelovima Dalmacije, dug je do 60 cm, a mužjaci i do 100 cm. Za izgled je karakteristična tamnosmeđa ili crna cik cak linija, na vrhu glave poskok ima roščić. U otrovnim žlijezdama ima 10 do 45 mg otrova, a ugrizom izlučuje količinu od 20 mg otrova, što je smrtonosna doza za čovjeka, istaknuo je dr. Dželalija te dodao kako je uz poskoka poznata i otrovna zmija riđovka koja obitava u ravničarskim krajevima i planinskim predjelima.

– Naša najmanja otrovnica je planinski žutokrug koja nastanjuje Dinaru i Velebit, manje i uz rijeku Cetinu. U Republici Hrvatskoj dvije su zmije poluotrovnice – zmajur i crnokrpica. Njihov ugriz izaziva samo blaže lokalne reakcije. Crnokrpica se sa svojim leopardovim uzorkom kože, crvenkastim očima i okruglim crnim zjenicama, smatra najljepšom hrvatskom zmijom, kaže dr. Dželalija te ističe kako zmije napadaju samo u obrani, kada se osjete ugrožene.

Što učiniti kod ugriza?

– Kod naših zmija dominiraju hematoksinski otrovi, a u tropskih otrovnica neurotoksini. Neki od načina prevencije zmijskog ugriza su nošenje dobre odjeće i obuća, u staništu zmija treba hodati po stazama, ostati smiren i pribran u njezinoj blizini. Jakim udaranjem noge u tlo ili lupkanjem štapa zmija će pobjeći. No, ako dođe do ugriza, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć. Ne smije se primjenjivati povezivanje, ne rezati ranu nožem i slično i ne pokušavati isisati otrov. Potrebno je mirno sjediti ili ležati, imobilizirati ruku ili nogu na kojoj je ugrizna rana, skinuti prstenje i satove prije negoli dođe do oticanja ekstremiteta. Mjesto ugriza treba prekriti čistim i suhim oblogom, označiti rub otekline na koži, naglašava dr. Dželalija.

Kako navodi, u Hrvatskoj su od 2005. do 2019. godine identificirana tri smrtna slučaja (2006., 2007. i 2013.) i to u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Ličko-senjskoj županiji.

– Potrebno je istaknuti kako su aktivno otrovne životinje i opnokrilci – pčele, ose, obadi i stršljenovi. Osobito je opasan njihov ubod u usnu šupljinu, zbog čega treba posebno paziti, upozorava dr. Dželalija, koji od paukova izdvaja crnu udovicu kao najotrovnijeg europskog pauka.

Također, govoreći o krpeljima rekao je kako ih treba što prije ukloniti s kože, budući da je rizik od infekcije veći što su duže pričvršćeni.