Babić: Primorac je puno bolji čovjek, nego što se percipira

Nakon pobjeda na parlamentarnim i europarlamentarnim izborima, HDZ je u prvom krugu predsjedničkih izbora doživio težak udarac. Dragan Primorac je u Zadarskoj županiji osvojio 10 tisuća glasova manje nego li njegova prethodnica. Dakle, dok je Kolinda Grabar-Kitarović 2019. godine slavila u 31 gradu i općini u županiji, Primorac je pobjedu ovaj put odnio u njih 11. Podrška Milanoviću je u međuvremenu u Zadarskoj županiji porastao za 8301 glas. Drugi krug zakazan je za nedjelju, 12. siječnja.

Loše, ali dobro

Ante Babić, saborski zastupnik, dugogodišnji zadarski dogradonačelnik te tajnik Županijskog odbora HDZ-a ne skriva da su u stranci »apsolutno nezadovoljni postignutim rezultatom koji je ostvaren kako na nivou čitave države, tako i Zadarske županije«.

– Zadarska se županija naprosto uklopila u rezultate cijele Hrvatske, ali unatoč svemu, kandidat HDZ-a, gospodin Primorac, ipak je pobijedio u 11 jedinica lokalne samouprave u našoj županiji, što je dobar uspjeh kad se usporedi s cijelom Hrvatskom, govori Babić pa sumira:

– Loše je, ali je dobro.

Kao uzrok ovakvog rezultata Babić vidi prije svega krivu percepciju javnosti. Kako kazuje, od trenutka kada je izašlo u javnost da će Dragan Primorac biti kandidat, njega su pratila »razno razna podmetanja i neistine o njemu kao osobi« koja su ga na kraju u očima javnosti oslikala kao negativca.

– Radi se o puno boljem čovjeku i kandidatu nego što se percipira u javnosti. Jednostavno, njega se percipira kao negativnu osobu, ali kada se upozna Dragana Primorca koji je znanstvenik svjetskih razmjera, jednostavno je to druga osoba, smatra Babić pa ističe da će se u drugom krugu Primorac imati priliku u TV sučeljavanjima donekle prezentirati javnosti i da će se odnekle moći promijeniti ta percepcija o njemu kao negativnom kandidatu.

Kontrolor vlasti

S druge strane, SDP-ov županijski vijećnik i kandidat za zadarskog župana, Jure Zubčić, ocjenjuje da je HDZ na predsjedničkim izborima odabrao »iznimno lošeg kandidata«, oko kojega će HDZ u drugom krugu jako teško moći mobilizirati glasače. Osim toga, Milanoviću je, kako ocjenjuje, na ruku išlo i to što su glasači prepoznali i vrednovali njegovu jasnoću u komunikaciji svojih stavova.

– Stvar je dosta jasna, HDZ je izašao s iznimno lošim kandidatom, a s druge strane ljudima se svidjela Milanovićeva direktnost, koja ponekad možda bude i pretjerana, ali je bar iskrena. To je on, ne skriva ništa. Mislim da je zbog toga Milanović dobio široku podršku, jer se na našoj političkoj sceni često bježi od jasnog stava. Pri tom mi je izrazito drago što je na lijevi centar vratio suverenizam, koji je desnica vrlo često svojatala. Zaštita nacionalnih interesa je svepolitička i treba obuhvaćati cijeli politički spektar. Mi se nekada možemo ne slagati što zaštita javnih interesa znači, ali ona treba svakoj političkoj stranci u Hrvatskoj biti primarni interes, tumači Zubčić pa podsjeća da Hrvati još od Stipe Mesića biraju predsjednika koji je suprotno od onoga tko je na vlasti.

– 2005. godine, kad je Mesić išao u reizbor, premijer je bio Ivo Sanader, 2010. je premijerka bila Jadranka Kosor, kad je Josipović izabran za predsjednika, zatim 2015. godine kada je premijer bio Milanović, pobijedila je Kolinda i onda je za vrijeme Plenkovića dobio Milanović. Možda stvarno građani vide predsjednika kao svojevrsnog kontrolora vlasti. U svakom slučaju mislim da HDZ u drugom krugu jako teško može mobilizirati glasače oko Dragana Primorca. Da je to neki drugi kandidat, možda bi mogli govoriti o tome, sumira Zubčić.

Loša izlaznost

Percepcija kandidata mogla bi se smatrati jednom od najvažnijih stavki kod biranja predsjednika. Naime, kako objašnjava Babić, predsjednički su izbori usko personalizirani, a uz to su specifični jer ne utječu bitnije na egzistenciju i stvari koje se odnose neposredno na svakog građanina. Možda je upravo to, ocjenjuje, proizvelo manju izlaznost nego kada su u pitanju parlamentarni izbori ili lokalni izbori, kada se biraju osobe koje neposredno utječu na naš svakodnevni život.

– Izlaznost je u prvom krugu na nivou države bila mala, samo 46 posto, što nikada nije bilo tako na predsjedničkim izborima. Na parlamentarnim izborima koji su održani prije svega nekoliko mjeseci izlaznost je bila 62 posto, podsjeća Babić.

Ako se sagleda izlaznost u županiji, ispostavlja se da je na sada na birališta izašlo otprilike 10 tisuća birača manje nego prije pet godina – 2019. godine zabilježeno je 70.580 važećih listića u županiji, a na ovim izborima 60.940.

U drugom krugu Zubčić očekuje podjednaku ili manju izlaznost nego u prvom krugu.

– Glasači Zorana Milanovića pomislit će da je sve već riješeno, glasači Dragana Primorca neće biti motivirani jer vide da je to nedostižna razlika, a glasači nekih drugih kandidata možda neće izaći, pa na koncu vjerujem da će izlaznost biti manja, ali po svemu sudeći Zoran Milanović ide preko 60 posto, moguće i bliže 70, prognozira Zubčić.

Uskoro i lokalni

Nakon parlamentarnih, europarlamentarnih i predsjedničkih izbora održanih tijekom 2024. godine te predstojećeg drugog kruga predsjedničkih izbora, za nešto više od četiri mjeseca održat će se i lokalni izbori, na koje, kako ocjenjuju i Zubčić i Babić, ishod predsjedničkih izbora imati neće imati većeg utjecaja.

– Dva puta u povijesti naši kandidati uopće nisu ušli u drugi krug predsjedničkih izbora, Andrija Hebrang i Mate Granić, a unatoč tome na lokalnim izborima koji su slijedili, HDZ je uvjerljivo pobijedio. Isto je bilo i kada je Jadranka Kosor ušla u drugi krug pa izgubila od Stipe Mesića, rezultat je tada bio otprilike kao sada u prvom krugu. Dakle, u sva tri smo navrata na lokalnim izborima, koji se održavaju samo nekoliko mjeseci nakon predsjedničkih, imali vrhunske rezultate kao stranka, podsjeća Babić.

Imena HDZ-ovih kandidata za lokalne izbore još uvijek nisu definirana, a u SDP-u su već početkom prosinca Zubčića službeno potvrdili kao kandidata za župana Zadarske županije. Ime kandidata za zadarskog gradonačelnika još uvijek nije definirano.