ALARMANTNI PODACI Zbog rekonstrukcije raskrižja na Žmirićima posječeno više od 600 stabala

Društvo prijatelja parka Žmirići na svojoj je stranici objavilo šokantne podatke o ekološkim posljedicama rekonstrukcije raskrižja na Žmirićima, koja se privodi kraju. Kako navode, u procesu izgradnje srušeno je čak 611 stabala raznih vrsta, dok je dodatnih 17 stabala trajno oštećeno i osuđeno na propadanje.

– Ne tako davno, prije dvije godine, predstavnik Društva prijatelja parka Žmirići javno je komentirao izgubljenu bitku s gradskom upravom i “Hrvatskim cestama” oko rekonstrukcije raskrižja na Žmirićima izjavom da ne treba plakati za prolivenim mlijekom. Naime u javnoj raspravi održanoj sada daleke 2014. godine kao predstavnik građanske inicijative iznio je protuprijedlog da se rekonstrukcija navedenog raskrižja provede kao denivelirani dvotračni kružni tok. Prijedlog je u dvije kratke rečenice od strane investitora „Hrvatske ceste“ d.o.o. i izvođača plana odbijen kao neprikladan i neizvediv te se prihvatilo arhitektonsko rješenje tvrtke D & Z d.o.o., Zadar – koje je ovih dana pri kraju s izvedbom.

Prije, tokom i za vrijeme planiranja i izvedbe rekonstrukcije raskrižja na Žmirićima predstavnici Društva prijatelja parka Žmirići bili su u kontaktu s Upravnim odjelom za Prostorno uređenje i graditeljstvo grada Zadra.

U raspravi oko zadiranja u k.č 228/11 k.o. Zadar koja se dijelom naslanja na ulicu Put Nina, a u naravi je Zabavno rekreacijski park prema projektu arh. Ante Uglešića, pojašnjeno nam je da će dio parka veličine 2.681 m2 ostati zaliven asfaltom i betonom. Znali smo da na toj površini ima 11 velikih stabla što alepskog bora, što čempresa.

Mišljenja smo bili, kako se radi o sigurnosti u prometu svih građanki i građana grada Zadra i šire, da srušenih jedanaest stabla nije visoka cijena koju park treba platiti za izgradnju novog i sigurnijeg raskrižja. Ujedno, smatrali smo da gubitak 3,68 % zelene površine također nije visoka cijena za sigurnost ljudskih života.

Nažalost, tek prilikom izvedbe radova vidjeli smo u kakvoj smo zabludi bili. Građevinskoj operativi, tim teškim strojevima, treba puno više prostora nego što je na papiru nacrtano. To znaju svi građevinski inženjeri, a sada znamo i mi ekološki aktivisti.

Samo na području Parka Žmirići koji je od iznimnog interesa za naše ekološko Društvo, u dijelu koji se naslanja na ulicu Put Nina srušeno je ne 11, već 24 stabla i dodatno trajno i nepovratno oštećeno još 6 stabla koja će se u narednih dvije godine osušiti i propasti.

Naučili smo na teži način da bageri i buldožeri ne plešu balet kroz šumu. Svako gradilište koje je ucrtano u nekom projektu treba i manipulativan prostor oko službenog dijela na kojem se radovi izvode.

Ta spoznaja, i taj dodatni gubitak stabala dovela nas je konačno do pameti.

Suočeni s problemom na prostoru našeg parka na kojem je stradalo puno više drveća od očekivanog odlučili smo provesti analizu sječe na cijeloj trasi gradnje novog raskrižja na Žmirićima i to u sva četiri smjera i došli do poraznog rezultata.

Za potrebe rekonstrukcije provedene na Žmirićima posječeno je ili srušeno 611 stabla bora, čempresa, hrasta crnike i hrasta medunca. Povrh toga trajno i nepovratno oštećeno je još 17 raznih vrsta stabla. Ukupno je nepovratno izgubljeno 628 stabla.

Ta činjenica o nepovratno izgubljenom zelenom pokrovu koji sada leži pod asfaltom i betonom, natjerala nas je da s dvostrukom energijom krenemo u borbu za očuvanje okoliša i ne dopustimo više nikakvo građevinsko zadiranje u zeleni pojas Parka Žmirići, niti pod krinkom izgradnje osnovne škole kao mogućom pripremom terena za gradnju budućih stambenih zgrada.

Uvjereni smo i danas da bi izgradnjom deniveliranog kružnog toka na Žmirićima, promet bio sigurniji i protočniji, da ne govorimo o tome koliko bi stabala takvim projektom bilo spašeno od sječe i uništavanja. No, kako je već rečeno, za prolivenim mlijekom ne treba žaliti već se okrenuti budućnosti i cijeniti novo iskustvo i znanje koje smo kao ekološki aktivisti stekli na rekonstrukciji raskrižja na Žmirićima, napisali su.