Akcija Greenpeacea u Zadru: More se čuvati mora

Jutros je na Morskim orguljama osvanula šarena instalacija desetometarske hobotnice. I dok ovaj divovski mekušac izgledom podsjeća na dvorce na napuhavanje kakvi bi se pronašli na dječjim rođendanima, riječ je o instalaciji kojom se pokušava svrgnuti svijest javnosti na ozbiljan, globalni problem. 

Hobotnicu su postavili aktivisti Greenpeacea koji su se u Zadru okupili kako bi uputili apel Vladi i Saboru za žurnom ratifikacijom globalnog Sporazuma o svjetskim morima. Riječ je o UN-ovom sporazumu koji pruža pravni okvir za rješavanje propusta u upravljanju otvorenim morima. Greenpeace ističe kako se u normalnim uvjetima oceani mogu samoregulirati, no ljudsko djelovanje značajno narušava tu prirodnu sposobnost. Otvoreno more zauzima preko 60% površine mora, ali ne pripada nikome pa je, stoga, manje od 1% otvorenog mora uistinu zaštićeno. 

FOTO: LUKA JELIČIĆ

Greenpeace: Manje od jedan posto otvorenog mora je uistinu zaštićeno

Petra Andrić, programska voditeljica hrvatskog Greenpeacea predstavila je javnosti važnost čim brže ratifikacije spomenutnog globalnog sporazuma. – Sav život na Zemlji ovisi o morima i oceanima, a oni nikad nisu bili pod većim pritiscima: od prekomjernog izlova, onečišćenja plastikom, eksploatacije nafte i plina do klimatskih promjena. Posljedice štetnog ljudskog djelovanja dovele su život u moru na rub ekološkog kolapsa. No, povijesni UN-ov Sporazum o svjetskim morima usvojen je prije godinu dana. Vlade su se konačno složile da će stvoriti globalnu zaštitu oceana za buduće generacije i za dobrobit naše klime i života na planetu. Sporazum je potreban kako bi se do 2030. zaštitilo najmanje 30% svjetskih mora, odnosno područja mora izvan nacionalne jurisdikcije, i kako bi se uspostavilo što bolje upravljanje oceanima, izjavila je Andrić te naglasila kako bi upravo Hrvatska trebala biti među svjetskim pionirima po pitanju ratifikacije Sporazuma o svjetskim morima. 

Sporazum je do sada potpisala 91 zemlja, no zemlje potpisnice sada trebaju hitno djelovati i ratificirati sporazum na nacionalnoj razini. Da bi sporazum stupio na snagu, potrebno je da ga ratificira barem 60 zemalja. Hrvatska je pokazala progresivnost u prethodnim fazama donošenja ovog sporazuma te ga u rujnu 2023. i potpisala. Sada je vrijeme za korak dalje. Predstavnicima Vlade i Sabora Greenpeace je poslao dopis u kojem ih pozivamo da budu među predvodnicima u rješavanju ovog važnog pitanja. Također, pozivamo ih da dovrše cijeli proces ratifikacije do kraja ove godine. Hrvatska bi, kao zemlja koja je ovisna o Jadranskom moru i zemlja koja zna što more znači, trebala ovoj temi dati prioritet. More se čuvati mora, zaključuje Andrić.

Iz Greenpeacea također ističu kako, premda Jadransko more nije otvoreno more, globalni problemi poput klimatskih promjena, onečišćenja plastikom, prekomjernog izlova te eksploatacije nafte i plina itekako ugrožavaju i naše poluzatvoreno more koje se sve teže odupire ekološkim pritiscima. Naglašavaju i kako o zdravlju oceana ovisi stabilnost klime te, posredno, život milijarda ljudi. Oceani stvaraju polovinu kisika koji nam je potreban te apsorbiraju većinu viška topline klimatskog sustava. S obzirom da su oceani pluća Zemlje, sudbina čovječanstva usko je vezana uz sudbinu oceana – poruka je koju su aktivisti danas poslali kako vlastima, tako i građanstvu.

FOTO: LUKA JELIČIĆ