Uređene i sigurne luke ključni pokretač gospodarskog razvoja

Diljem obale već godinama traje veliki građevinski zamah u lučkoj infrastrukturi, a očekuje se da će se trend ulaganja nastaviti u narednih desetak godina. Samo u proteklih pet godina, uloženo je više od 33 milijuna eura (250 milijuna kuna) u lučku infrastrukturu u Zadarskoj županiji. Kao jedna od pomorski i ribarstveno najaktivnijih županija, Zadarska je županija trenutačno centar brojih infrastrukturnih ulaganja u pomorsku infrastrukturu, kako u onu u velikim urbanim centrima, tako i ruralnim sredinama, čiji se žitelji često još uvijek za život okreću moru.

Velika ulaganja

U proteklih nekoliko mjeseci dovršena je sanacija luka Sv. Filip i Jakov, Nin i Ražanac (uvala Plamići u mjestu Rtina), uređen je i drveni mul u luci Privlaka, kao i obalni pojas u luci Pakoštane (uvala Dugovača). Od projekata u realizaciji, čiji dovršetak građani nestrpljivo iščekuju, svakako treba istaknuti luku Sali, jednu od najznačajnijih luka nautičkog tipa u županiji.

Radovi na izgradnji lukobrana i uređenju rive vrijedni su čak 12 milijuna eura, a trebali bi se po planu privesti kraju najkasnije do kraja godine. Osim što će nova luka pružati dodatnu sigurnost brodicama, nautičari će moći gotovo cijele godine koristiti luku koja je do sada za većeg juga bila praktički neupotrebljiva. Osim u Salima, u tijeku su radovi na lukama u Ražancu, Bibinjama, Novigradu, kao i na ribarskoj luci Vela Lamjana. U potonjem slučaju, nakon realiziranih radova na modernizaciji ribarske luke, nastavljena je druga faza radova, koja podrazumijeva izgradnju poslovne zgrade s prostorijom za ledomat, radnog natkrivenog prostora, odnosno hale otvorenog tipa, obodne interne prometnice i dodatnog operativnog prostora za prekrcaj i skladištenje ribe, te odlaganje ribarske opreme.

Velika su očekivanja od renesanse hrvatskih luka, jer osim važnog oslonca prometnoj povezanosti, luke predstavljaju i ključni pokretač gospodarskog razvoja. Od ulaganja bi značajne dobrobiti trebalo imati lokalno stanovništvo, čiji je život neposredno vezan za more, pomorstvo, ribarstvo i rekreaciju na moru. Primjerice, uređene i sigurne luke s lakoćom podižu razine usluge za korisnike javnih brodskih linija. Osim toga, dolazi i do povećanja kapaciteta za prihvat brodica, što je također krucijalna stavka. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na stalnom vezu u lukama nautičkog turizma u 2022. bilo je 16.176 plovila, što je 9,3 posto više nego u 2021. godini, a vezom u moru koristilo se 78,1 posto plovila.

Rekonstrukciju i izgradnju riva i lukobrana diljem županije najčešće prati i uređenje obalnog pojasa, pa se grade nove šetnice, trgovi i parkovi, uređuju obližnje plaže, a turistička mjesta time dobivaju potpuno novu vizuru. U konačnici, za očekivati je da će efekti realiziranih i najavljenih ulaganja znatno utjecati i na trendove u turizmu, prije svega kada je riječ o trajanju turističke sezone.

Nautički turizam

Pri tom valja napomenuti da je nautički turizam jedna od najperspektivnijih grana hrvatskog turizma, a razvedena obala, prirodne ljepote i blizine nacionalnih parkova i parkova prirode Zadarsku su županiju pretvorili u pravu meku za nautičke turiste. Tijekom prošle godine, prihod luka nautičkog turizma na nacionalnoj razini dosegao je 1,1 milijardu kuna bez PDV-a, što je 14,4 posto više nego godinu ranije. Iako postoje velike ekonomske prednosti nad drugim vrstama turizma, jer većina nautičara ima veću potrošnju nego ostali turisti, sve veći pomorski promet donosi i nove izazove, kako za infrastrukturu tako i za lokalno stanovništvo gradova i otoka.

O tome kako unaprijediti i maksimalno iskoristiti potencijal dalmatinskih pomorskih luka te kako poboljšati prometnu povezanost obale i otoka, o velikom investicijskom zamahu u infrastrukturu te projektima, ali i budućim planovima raspravljat će se u Centru za kreativne industrije INOVacija u ponedjeljak, 11. prosinca. Najavljeni govornici na konferenciji Zadarskog lista pod nazivom Razvoj lučke infrastrukture Zadarske županije su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver, pročelnik Upravnog odjela za pomorsko dobro, more i promet Zadarske županije Krešimir Laštro, ravnatelj Županijske lučke uprave Zadar Davor Škibola, ravnatelj Lučke uprave Zadar Željko Knežević, načelnik Općine Preko Jure Brižić te načelnik Općine Bibinje Šime Sekula.