U Srbu obilježen Dan ustanka naroda Like i Korduna

Foto: Luka Jeličić

Predstavnici Srpskog narodnog vijeća i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske u Srbu obilježili su godišnjicu podizanja ustanka naroda Like i Korduna 27. srpnja 1941. godine..

Prije središnje svečanosti i govora, pokraj spomenika ustanicima, odana je počast dalmatinskim partizanima poginulim u oslobađanju Srba 1945. godine. Teško policijsko osiguranje moglo se vidjeti diljem Srba, a prvo smo vozilo susreli već u Gračacu, da bi nakon provjere pred samim ulazom u Srb deseci naoružanih policajaca pazili na mir i red.

Zabrana prilaska Srbu

I ove je godine lider opskurne izvanparlamentarne krajnje desne Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec pokušao provocirati održavanjem »predavanja« o tome što se u Srbu i okolici dogodilo tijekom Drugog svjetskog rata, ističući kako je jedino njima zakonom dozvoljeno održavati taj dan javno okupljanje, poručivši kako će, ako ih policija pokuša spriječiti u okupljanju, a predstavniku Srba Miloradu Pupovcu dozvoli nezakonito javno okupljanje, nadležni iz policije snositi svoju kaznenu odgovornost.

No, jučer ujutro je ipak priveden na saslušanje, te mu je određena zabrana prilaska Srbu osam dana. Prijavljen je za remećenje javnog reda i mira te je uhićen u tamošnjem Parku Nikole Tesle, uz opiranje policijskim službenicima.

Po dovršetku kriminalističkog istraživanja, 59-godišnjak je pušten iz službenih prostorija Postaje granične policije Gračac, uz izdavanje naredbe o određivanju mjere opreza zabrane posjećivanja mjesta Srb.

Ovih je dana Keleminec preko društvenih mreža i YouTuba objavljivao filmove o boravku u Srbu pri čemu je proslavu Dana ustanka naroda Like i Korduna nazivao »četničkim dernekom«, veličajući istovremeno NDH uz prateće zabranjene i kažnjive ustaške pokliče.

Dan ustanka naroda Like i Korduna 27. srpnja 1941. godine u Srbu, označava samo jedan oblik pobune protiv okupatora i domaćih kvislinga, ustaša.

Ustanak protiv opresije

Od 1991. godine, to više nije praznik, već se kao datum početka borbe u Hrvatskoj protiv okupatora i ustaša uzima 22. lipnja 1941., kada je formiran Prvi sisački partizanski odred.

– Na mjesnom smo se groblju poklonili poginulim partizanskim borcima šireg područja, koji su bili snažna i organizirana partizanska jedinica. Ovdje nam se poklapaju dva bitna događaja, jer obilježavamo i Dan ustanka naroda Hrvatske, danas zaboravljen spomendan. Istina ni u ovom slučaju nije cjelovita, tako da ni danas ne znamo točne okolnosti formiranja prvih partizanskih postrojbi, hrvatske i srpske nacionalnosti, koji su položili svoje živote za novu domovinu jednakosti, poručio je Juraj Krstulović, predsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Splitsko – dalmatinske županije, dok je Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a naglasio kako je iznimna čast stajati na mjestu gdje su sahranjeni pripadnici 10. udarne dalmatinske brigade, mladići iz značajnog dijela Dalmacije.

Ustanici 27. srpnja 1941. ustali su u obranu života, jer je ustaški režim NDH bio usmjeren ka istrebljenju tri naroda, srpskoga, židovskoga i romskoga, ali i onog dijela hrvatskog naroda koji se tom naumu i praksi usprotivio. Srbi i Hrvati, svi koji produbljuju jaz među narodom, iscrpljuju se međusobno i produljuju ratovanja jer si međusobno trebamo, kako bi jednom za svagda zakopali ratne i nacionalističke sjekire koje godinama režu zrak oko nas.

– Opredijelili su se za oslobađanje od neizmjerno snažnijeg protivnika i to daleko od svojih domova. No, ideja sloge i jednakosti nadjačala je sve strahove i sumnje, što ih je na kraju i svrstalo među pobjednike, poručio je Pupovac, dodavši kako je naša zadaća čuvati temelje antifašizma, koji se u nas često prelako zaboravljaju.

Foto: Luka Jeličić

Raspad europskih vrijednosti

Predsjednik SNV-a je pojasnio kako je vrijeme komemoracije pomaknuto na popodne, kako bi izbjegli psovke i vrijeđanja pripadnika A – HSP-a.

– Očuvanje antifašističkih vrijednosti temelj je opstanka demokracije na našim prostorima. Ne bismo ništa naučili a da nema sjećanja na nevine žrtve svih ratova, civila koji su ostali. Osveta nije rješenje i nikada neće ublažiti patnje onih koji su izgubili svoje najmilije, ma koje vjere i nacionalnosti, naglasio je Pupovac, rekavši kako nemaju iluzije da će spominjanje ustanka i njegovih začetnika promijeniti mišljenja onih koji ovo okupljanje nazivaju »četničkim dernekom«.

– Bilo je onih koji nisu htjeli biti uz ustanike, onih koji su uhapšeni i prije njegova početka, kao i onih koji su nasrnuli na nevine. Obrana golog života smjestila nas je u europski koncept otpora nacifašizmu. Srbi i Hrvati tada su se svrstali uz iste europske vrijednosti. U temelju europskog i svjetskog poretka je antifašizam koji je omogućio život kakav takav znamo. Ljudi se ili odriču, ili odmiču ili krivo govore o temeljima antifašističke borbe, zbog čega smo mi na Balkanu u odnosima i stanju u kakvima smo danas, rekao je Pupovac.

Foto: Luka Jeličić

Kako spasiti antifašizam?

Franjo Habulin, predsjednik SABAH-a naglasio je kako će 27. srpnja biti zauvijek upisan u hrvatsku povijest.

– Naši dolasci svake godine imaju jedan zajednički nazivnik – antifašizam, jer bez njega ne bi bilo prvog ustanka naroda svih nacionalnosti, koji su ustali protiv okupatora. Iako je prvi partizanski odred kojih mjesec dana ranije formiran u Brezovici, ustanak je u Srbu planuo i proširio se Hrvatskom i BiH, podsjetio je Habulin, rekavši kako se povijesnim revizionizmom demoniziraju partizani koji su se borili protiv nacizma.

– Mi antifašisti ne odstupamo od istine koja nas je prije više od 80 godina svrstala uz bok pobjednicima u Drugom svjetskom ratu, dodao je Habulin, rekavši kako jeftinim prozivanjima koja partizane svrstavaju uz bok nacistima i fašistima, jer zločina je bilo s obje strane, nikada nećemo napredovati i reafirmirati vrijednosti antifašizma koje su kroz ZAVNOH upisane u naš Ustav.

Na kraju, okupljenima se obratio bivši predsjednik RH Stipe Mesić, koji je kratko rekao kako se ‘41. pružio otpor najvećim svjetskim zločincima.

– NDH je bila zločin, po svom nastanku i svojim idejama, kako u zamisli, tako i izvedbi. Jedno je eksces, koji se ljudski razumije, a drugo ideja zločina; fašizma i ustaša, njihove produžene ruke. Plaćena politička strašila ne vole ustaštvo iz altruizma, već zato što od takvog ponašanja imaju koristi. Domaćinstvo mnogima koji tako razmišljaju pruža Katolička crkva, čiji se predstavnici revno klanjaju zločinačkoj vojsci u Bleiburgu, zaključio je Mesić uz taktove pjesme »Bella Ciao«.