Stranka Možemo! u Zadru o 'crnom brdu', otpadu u Benkovcu, ali i izbornom programu

Selo gori, a baba se češlja! Skoro 40 tisuća eura poreznih obveznika već je potrošeno jer država skoro 15 godina ne uspijeva sanirati “crno brdo” u Biljanima Donjim. Sukus je to presude Suda Europske unije protiv Hrvatske, koja sada zbog vlastitog nemara plaća 6.500 eura kazne svaki dan dok se ne obavi sanacija, a dobili smo i paušalnu kaznu od milijun eura.

Dok nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, još jednom žele istražiti može li se deponirana troska iskoristiti u građevinarstvu, novac poreznih obveznika svakog dana odlazi na plaćanje kazne.

Upozorili su na to iz platforme “Možemo!”, naglasivši kako se vladajućim strukturama ne smije opraštati nebriga za okoliš. Javno su još jednom apelirali i na sanaciju bivše tvornice glinice u Obrovcu, te se obećali za nadolazeće lokalne izbore fokusirati na tri temeljna problema – zaštitu okoliša, politike priuštivog stanovanja, te princip poljoprivredne proizvodnje “od polja do stola”.

“Šporki” kriminal

Dunja Gusić, lokalna koordinatorica za Benkovac naglasila je da Benkovčani za nelegalno odlagalište u svom susjedstvu ne bi ni znali da nije medija.

– Medicinski i plastičnih otpad nelegalno je odlagan na području jednog od kamenoloma u okolici grada. I to dvije duge godine. Tamo se mljeo i bacao u nesanirani kamenolom, kakvih je u blizini grada mnogo. Već mjesec smo dana bez informacija o tome kakav utjecaj taj otpad ima po naše zdravlje i okoliš.

Ne znamo ni o kakvom se otpadu točno radi, tko je znao da se takav kriminal dešava i kakve se istražne rade trenutno provode, upozorila je Gusić, kazavši kako je nevjerojatno objašnjenje benkovačke Gradske uprave kako je i sama preko medija saznala za ovaj kriminalni slučaj.

– Naši susjedi već 15 godina žive i uz “crno brdo”. Svi mi zato plaćamo kaznu za nebrigu nacionalne vlasti. Ravni su kotari područje koji je slabo naseljen i u velikoj mjeri neatraktivan za velika urbana ulaganja. Zato se bazira na ruralnom turizmu, eko – proizvodnji i poljoprivredi.

Pitamo se da li je naša opstojnost i tradicija ugrožena, stava je Gusić, pitavši se kakva je perspektiva Bukovice i Ravnih kotara, ako su sa dvije strane omeđeni ilegalnim i opasnim otpadom. S obzirom kako je u natječajnoj dokumentaciji za sanaciju Crnog brda predviđeno kako će se s te lokacije otpad sanirati 16 mjeseci, Hrvatsku će to stajati dodatnih više od tri milijuna eura.

Europska komisija je Republiku Hrvatsku zbog slučaja Crnog broda dvaput tužila Sudu EU – a koji je jednu presudu protiv RH već donio 2019. godine, a budući da nisu provedene odluke iz te presude, ponovno ju je tužila u svibnju 2023. godine.

Kroz godine mijenjali su se političari u foteljama, no Crno brdo još uvijek stoji u Biljanima Donjim.

Zadar pije Zrmanju

Silvana Čeko Jurišić, lokalna koordinatorica za Obrovac rezimirala je pak kako ni Obrovčani nisu u ništa boljoj situaciji, jer problematika sa bivšom tvornicom glinice u službenim se dokumentima provlači još od 1997. godine.

Izvor je to učestalih onečišćenja Zrmanje tijekom obilnijih kiša, sanacija kojih je u nadležnosti Hrvatskih voda koje ih i provode, a s obzirom na to da Zrmanja utječe u Novigradsko more koje je gotovo zatvoreno more, tim je opasnost od onečišćenja širih razmjera i znatno veća.

– Vrijeme će pokazati da li je sazrelo vrijeme za konačnu sanaciju tog područja. Situacija je poprilično ozbiljna i na odlagalištu otpada Kljakovača, gdje se od 2021. godine može odlagati otpad iz drugih gradova naše regije.

Pitamo se tko dovozi i pod kakvim otpadima otpad danas na to odlagalište, jer ono je tek nešto više od kilometra udaljeno od rijeke Zrmanje. Krško je to i pozorno područje, a smjestiti odlagalište u sami kanjon rijeke povećava našu bojazan od njezina zagađenja, poručila je Čeko Jurišić. Zadar pije Zrmanju.

– Moramo promišljati o održivosti, ako želimo biti poljoprivredni i turistički kraj. Možemo biti primjer njihova uspješnog provođenja. Na administrativnom je području grada Obrovca čak sedam rijeka, te Karinsko i Novigradsko more, dodala je Čeko Jurišić.

Tri stupa zelene politike

Sandra Benčić, koordinatorica stranke “Možemo!” kako će njihov fokus tijekom kampanje za lokalne izbore na ovom području biti na tri točke – borbi protiv nezakonitog načina na koji se otpad uvozi i odlaže u našu zemlju; politikama priuštivog stanovanja te spajanja zaleđa i urbanih sredina radi kvalitetnije i bolje proizvodnje poljoprivrednih proizvoda.

– Ako govorimo o tematici otpada, zakon je posložen tkao da ide na ruku tvrtkama, koje uvozeći, te potom najčešće ilegalno odlagajući otpad, brzo mogu zaraditi hrpu novaca.

Proglasiti stečaj za njih je kao dobitak na lutriji, jer se država i vjerovnici ne mogu naplatiti, a otpad ostaje lokalnoj zajednici, rezimirala je Benčić, kazavši kako na razini EU žele onemogućiti uvoz otpada koji je jednima profit, a drugima dugoročna šteta.

– Drugi je naš fokus politika priuštivog stanovanja. Naš europarlamentarac Gordan Bosanac uspio je izboriti amandman kojim bi se omogućilo da EU po prvi puta iz svog proračuna gradovima izravno financira izgradnju stanova za javno stanovanje za mlade obitelji, naglasila je Benčić, zaključivši kako je u našoj regiji treća politika na koju će se usredotočiti ona spajanja potencijala naše poljoprivredne proizvodnje sa urbanim sredinama, kako bi lokalni proizvođači imali direktan plasman proizvoda na svojem području.

– U Zagrebu smo kroz sustav zelene javne nabave osigurali da javne ustanove, kao što su vrtići, domovi za umirovljenike, škole svoju hranu nabavljaju od lokalnih proizvođača, dodala je Benčić.