Kvaliteta života u Zadru jako pala! Evo koji je najbolji, a koji najgori gradski kvart...

U deset je godina, otkada je profesorica Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, Silvija Šiljeg posljednji put provela sveobuhvatno istraživanje o kvaliteti života u Zadru, zadovoljstvo životom u Krševanovu gradu itekako je opalo – s 4,1 na 3,3. Pokazali su to rezultati njezina istraživanja provedenog u svim gradskim mjesnim odborima na 769 Zadrana.

U svom istraživanju integrirala je urbano – sociološki i geografski pristup proučavanja prostora. Kvaliteta života jedan je od ključnih pokazatelja razvoja svakog grada, odražavajući koliko su njegovi stanovnici zadovoljni uvjetima u kojima žive, rade i stvaraju.

Grad ne sluša građane

Vrednovanje kvalitete života u Zadru provedeno je 2014. godine, a ponovljeno 2024. godine. Rezultati istraživanja pokazali su kako okolišni, društveni i ekonomski uvjeti utječu na percepciju kvalitete života, što su ujedno i smjernice za donošenje praktičnih odluka o urbanom razvoju i društvenim intervencijama na lokalnoj razini. Istraživanje je ovo koje pobuđuje pozornost svih Zadrana, a poslužit će i kao predmet usporedbe s drugim urbanim cjelinama.

Kvaliteta života u Hrvatskoj u globalu je na visokoj razini. Sigurnost, očuvanje okoliša i ugodna klima, glavni su indikatori koji nam idu u korist.

– Što se tiče Zadra, mjesni odbori s najviše mladih su Ploča i Novi Bokanjac, s 20 posto, a isto je bilo i prije deset godina. U gradu je 64 posto zrelog stanovništva, a mladog tek 12 posto. Najviše starog stanovništva je u mjesnim odborima Brodarica (46 posto) i Poluotok (35 posto), a 17 krugova bilježi porast starog stanovništva. Anketirani, njih 769, tj. 1,14 posto Zadrana iz svih mjesnih odbora, otkrili su nam kako je najbolja kvaliteta života na periferiji grada. Zadrani su isto tako kazali kako ih muči manjak zelenih površina u gradu i napose loša kvaliteta cesta. Najlošija je kvaliteta života na područjima Puntamike, Ričina, Dikla, Brodarice i Masline, a najbolja na Novom Bokanjcu i Ploči, kazala je na početku profesorica Šiljeg naglasivši kako su, u sklopu političkog okoliša građani niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO-a Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti.

Ceste, nogostupi

– Svi statistički krugovi imaju više od deset posto starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu. Najveći porast kvalitete života u desetogodišnjem razdoblju zabilježen je na području Bokanjca, dok je ukupni pobjednik ipak MO Dračevac. S druge su pak strane priobalna naselja, gdje su građani zbog pritiska turizma, prekomjerne gradnje i betonizacije najnezadovoljniji. Te 2014. godine najgore ocijenjene kanalizacija, dostupnost parkiranja i zelene površine, a danas kvaliteta cesta i nogostupa, te dostupnost zelenih površina i njihov obujam u odnosu na betonizirane površine.

Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024. godini.

Ulica Hrvatskog sabora istaknuta je kao najgora gradska crna prometna točka, a na najmanje se dostupnih parkirnim mjesta žale stanovnici Bilog briga, Ričina, Voštarnice i Poluotoka, dok su najzadovoljniji na Ploči. Prometnom su infrastrukturom nezadovoljni na područjima Puntamike, Dikla i Plovanije, dok najbolju infrastrukturu imaju žitelji Ploče. Na loše su se čišćenje ulica požalili na području MO-a Crvene kuće.

Nezadovoljni u Diklu

– Kvaliteta kanalizacije loše je ocjene dobila prije deset godina, dok je u razdoblju do 2024. godine zabilježila veliki porast i građani Zadra danas je ocjenjuju vrlo dobrom ocjenom, a kao kvart s najboljom kanalizacijom ističe se Novi Bokanjac, a s najlošijom Vidikovac. Što se tiče društvene infrastrukture – ljekarni, igrališta, zelenih površina, dostupnosti vrtića i škole, sportskih objekata, te kulturnih i zdravstvenih ustanova, jako niske vrijednosti kulture bilježe sva gradska naselja osim Jazina i Poluotoka, dok je društvena infrastruktura razvijena na područjima Bokanjca, Arbanasa, Višnjika, Masline, Dračevca i Ploče, a loša na Sinjoretovu, Crvenim kućama, Diklu, Puntamici i Ričini. Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji, istaknula je Šiljeg. Za ukupno zadovoljstvo kvalitetom života najvažniji sigurnost i mirna okolica te kvaliteta stambenog objekta.

– U toj kategoriji prednjače Dračevac i Bokanjac, koji nastavlja s visokim ocjenama započetima prije deset godina, te Plovanija i Ploča, dok su najlošijima ocijenjeni Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok. Svi Zadrani smatraju kako su njihovi kvartovi preizgrađeni, što je i utjecalo na kvalitetu međuljudskih i susjedskih odnosa koji su naročito loše ocijenjeni na Sinjoretovu, dok su Ploča i Bokanjac ocijenjeni prijateljskim sredinama. Svojim su susjedstvom najmanje zadovoljni u Diklu, dok su na periferiji grada najzadovoljniji. Kvalitetom stanovanja također prednjači periferija, a sve je lošija na Poluotoku, Diklu, Arbanasima i Puntamici, istaknula je Šiljeg.