Radionica u Gradskoj knjižnici Zadar otkrila čari šaha najmlađima

Zadar ovih dana živi u pravom šahovskom ritmu. U Centru za mlade održava se treće izdanje Zadar Chess Festivala, međunarodnog turnira koji je okupio više od 200 natjecatelja iz 20 različitih zemalja. Turnir, čiji nagradni fond iznosi 8.000 eura, organizira Šahovski klub Casper uz potporu Grada Zadra, Sveučilišta u Zadru i Šahovskog saveza Zadarske županije.

Poseban dio programa bio je namijenjen najmlađima – radionica »Šahovska priča«, koju su u sklopu programa Gradske knjižnice Zadar »Ljeto u knjižnici« vodili Veljko Šagi i njegov pomoćnik, međunarodni velemajstor Patrick Levačić.

Djeca su se s osnovama šaha upoznavala u mirnom i poticajnom okruženju dvorišta knjižnice.

Veljko Šagi iz ŠK Casper ističe kako je ovo nastavak dugogodišnje suradnje s knjižnicom kroz koju nastoje približiti šah mlađoj populaciji, osobito djeci koja još ne znaju igrati, a pokazala su interes.

– Knjižnica obično napravi jedan poziv za one koji su zainteresirani, a mi potom odradimo radionicu s osnovnim elementima igre, kazao je Šagi i dodao kako je prijavljeno više od trideset mališana. Uz to, naglasio je da dobna ograničenja nisu postavljena – svi koji pokazali interes bili su dobrodošli naučiti prve poteze.

A jedna od njih bila je i majka Ana, koja je dovela svoju kćerku, a ujedno iskoristila priliku da i sama nauči nešto novo, budući da ne zna igrati šah. S druge strane, Stanko je također doveo svoju kćerku, dok šah igra amaterski, pa isto ljubav želi prenijeti i na nju.

Čarolija pijuna

Posebna vrijednost radionice bila je i prisutnost velemajstora Patricka Levačića, koji godinama radi s djecom.

– Osim u Hrvatskoj, radio sam s djecom i u Francuskoj. Šah je odlična stvar, ne zato što ga ja igram – to mogu potvrditi roditelji, rekao je velemajstor i izdvojio nekoliko ključnih razloga zbog kojih je šah koristan. Prije svega, šah razvija raspoređenu pažnju.

– Kada se igra šahovska partija, potrebno je pratiti puno stvari odjednom, otprilike kao kada vozite auto. Uz to, razvija kognitivne sposobnosti, zaključivanje i promišljanje, a pedagoški je važno što se rano prenosi i jasna poruka: »Ti si krojač svoje sudbine, ti si odgovoran za svoje poteze«, ističe Levačić.

Na radionici su djeci detaljno objašnjavali pravila kretanja figura, a posebnu su pažnju posvetili »čaroliji« pijuna ili pješaka. Iako se pomiču samo jedno polje naprijed, istaknuli su posebno njihovu važnost.

– Pijuni su duša šaha – to je rekao jedan mislilac iz 18. stoljeća, kada su se pijuni povezivali s narodom, a narod pokreće revolucije.

Tada je to bilo pomalo heretično, no pijuni su, iako najmanja jedinica, oni koji se mogu pretvoriti u najjaču figuru ako stignu do kraja ploče – damu, naglašava Levačić.

Koncept razmišljanja

Dodaje kako je prvi cilj da djeca zavole šah, a onda se postupno razvija i sposobnost percepcije. Kada svladaju kretanje figura, tek tada se može govoriti o talentu i daljnjem razvoju. Iako šah kod nekih zna izazvati nervozu, osobito kod onih koji ne vole gubiti, Levačić ističe kako mu treba pristupiti opušteno.

– Kod šaha imamo s jedne strane znanost, a s druge strane zabavu. Ako je nešto što traje stoljećima, očito vrijedi. Šahovska pravila postoje još od 16. stoljeća. Pitanje je što je to u šahu da je opstao toliko dugo? Očigledno nešto vrijedi. I ako vrijedi, vrijedi ga naučiti – barem osnove, istaknuo je Levačić.

Ovaj velemajstor igra šah od četvrte godine, a kroz smijeh priznaje kako je prvo znao za šah, a tek onda za sebe. S obzirom na dugogodišnje iskustvo, istaknuo je što je ono ključno čemu nas šah uči.

– Šah pomaže da koncepte razmišljanja primijenite i na druge, strukturirane discipline. Danas živimo u svijetu u kojem morate znati predviđati, a ta predviđanja ne dolaze iz čarobne kugle, nego iz logičkih spoznaja. To je ono što nas sve čeka – predviđanje je ključno za opstanak.

Ako nas čeka neka prepreka ili katastrofa, dovoljno smo pametni da je spriječimo. Na isti način šah razvija određenu vrstu predviđanja, zaključuje Levačić ističući važnost strateškog razmišljanja.

Autor: Đurđa Baljak