Provjerili smo kako će izgledati najtraženiji novi studij u Zadru – i zašto je odmah popunjen

Dok većina hrvatskih sveučilišta bilježi pad interesa i broja upisanih studenata, Sveučilište u Zadru ove je godine ipak privuklo više studenata nego prošle godine čime se potvrđuje status poželjnog odredišta za studij, ali i život mladih osoba u Zadru. U prvom upisnom roku akademske godine 2025./2026. upisano je ukupno 709 studenata, što je 15 % više nego prošle godine, kada ih je bilo 613.

Od jednopredmetnih studija najviše studenata, u apsolutnim brojkama i u relativnom omjeru broja upisanih i upisne kvote, upisano je na studijima Kulture i turizma, Menadžmenta, Sestrinstva, Ranoga i predškolskog odgoja, Psihologije, Nautike i tehnologije pomorskog prometa te Logopedije.

Demografska slika

Najmanji broj studenata upisao je Latinski jezik i književnost, Grčki jezik i književnost, Talijanski jezik i književnost (smjer: prevoditeljski), Ruski jezik i književnost te Primijenjenu ekologiju u poljoprivredi.

Međutim, kako ističe rektor prof. dr. sc. Josip Faričić, nisu popunjene sve predviđene upisne kvote, a opravdano je očekivati da se one neće u cijelosti popuniti niti u jesenskom upisnom roku.

– To je u skladu s trendovima u cijeloj Hrvatskoj u kojoj je svake godine sve manji broj upisanih studenata. Mnogi su razlozi koji uzrokuju pad broja studenata. Najvažniji je razlog negativna demografska promjena, ponajprije zbog višegodišnje negativne bilance između broja rođenih i broja umrlih osoba, ali i zbog iseljavanja mladih osoba, koje se u pogledu potencijalnih studenata ne nadomješta useljavanjem u našu državu koje je uglavnom vezano uz zapošljavanje na niže plaćena radna mjesta, objasnio je rektor Faričić.

Ipak, velika većina studijskih programa najveći je dio studenata upisala na ljetnom upisnom roku, tako da je za jesenski rok ostalo tek pokoje mjesto. Dok se za redoviti studij psihologije prijavilo čak 578 kandidata za 47 slobodnih upisnih mjesta, na drugom je kraju ljestvice studij Latinskog jezika i književnosti na Odjelu za klasičnu filologiju, koji ima 16 slobodnih upisnih mjesta, a upisao je tek jednog studenta od četiri kandidata koji su se prijavili. Isto tako, Grčki jezik i književnost upisalo je dvoje studenata, a pet ih se prijavilo za studij.

Interdisciplinarni pristup

S druge strane, Psihologija se ponovno pokazala kao jedan od najtraženijih studijskih programa u Zadru, a po broju prijava slijede Rani i predškolski odgoj i obrazovanje te Menadžment i dvopredmetni studij Pedagogije, svi s preko dvjesto prijava.

Ipak, kao najpopularnija opcija ističe se novi studijski program Logopedije, koji je čak u top pet na nacionalnoj razini i na kojem je već u ljetnom roku popunjena kvota od 21 studenta.

Jedna od budućih predavačica Mihaela Đurenec objasnila je kako će se trogodišnji program temeljiti na interdisciplinarnom pristupu koji spaja znanja iz društvenih, biomedicinskih i humanističkih znanosti.

– U prve dvije godine studenti prolaze temeljne kolegije iz anatomije, fiziologije, fonetike, fonijatrije, psihologije, lingvistike, genetike i neurologije te se uvode u razvoj komunikacije i jezika. U kasnijim semestrima naglasak je na stručnim kolegijima koji se bave obilježjima komunikacijskih, jezičnih i govornih teškoća. Teorijska znanja nadopunjavat će se praktičnim vježbama i kliničkom praksom u suradnji s ustanovama u zajednici. Studij završava ispitom praktičnih vještina, dok je za samostalan rad u struci potrebno nastaviti obrazovanje na diplomskoj razini, kazala je Đurenec.

Na Sveučilištu u Zadru već su zaposlene tri asistentice iz područja logopedije koje su upisane na doktorski studij, čime se sustavno ulaže u razvoj vlastitog znanstveno-nastavnog kadra, a u nastavu će biti uključeni i nastavnici s različitih odjela Sveučilišta u Zadru koji pokrivaju temeljne kolegije iz područja jezika, psihologije, medicine i statistike, što dodatno naglašava interdisciplinarnost studija.

– Kolegije koji zahtijevaju specijalizirana logopedska znanja izvode vrhunski nastavnici s Fakulteta za logopediju Sveučilišta u Rijeci, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, SUVAG-a i drugih institucija s kojima je ostvarena suradnja za potrebe izvođenja nastave. Na taj je način osigurana stručnost i kvaliteta, uz istodobno jačanje domaćih kapaciteta, dodala je Đurenec.

Rana intervencija

Svakako, pokretanje studija logopedije na Sveučilištu u Zadru pridonosi širenju obrazovnih mogućnosti, osobito u mjestima gdje su takvi programi dosad bili nedostupni, i time dugoročno doprinosi ravnomjernijoj raspodjeli logopedskih usluga u Hrvatskoj.

– Važno je naglasiti da je i donošenjem Zakona o logopedskoj djelatnosti jasno potvrđen status logopedije kao regulirane struke, što dodatno naglašava potrebu za obrazovanjem stručnjaka u skladu s nacionalnim standardima, napomenula je Đurenec, upozorivši kako otvorenje novog studijskog programa samo po sebi ne može riješiti kronični manjak kadra, ali svakako predstavlja važan korak prema poboljšanju dostupnosti i visoke kvalitete logopedske podrške.

Logopedi u praksi rade s djecom i odraslima koji imaju različite komunikacijske, jezične i govorne teškoće. To uključuje teškoće u razumijevanju i izražavanju, poremećaje izgovora, tečnosti govora, glasa, čitanja i pisanja, oštećenja sluha te složenije komunikacijske teškoće poput poremećaja iz spektra autizma.

– Zbog raznolikosti teškoća, logopedi se često specijaliziraju za uža područja rada. Sve veći naglasak stavlja se na ranu intervenciju, kako bi se teškoće prepoznale na vrijeme i ublažile posljedice za obrazovanje, razvoj i svakodnevno funkcioniranje djeteta. S obzirom na starenje stanovništva, sve je izraženija potreba za logopedskom podrškom i u odrasloj dobi, osobito nakon moždanog udara ili u okviru tretmana neurodegenerativnih bolesti. Uloga logopeda u očuvanju komunikacije, hranjenja i gutanja postaje ključna za održavanje kvalitete života u starijoj životnoj dobi, zaključila je Đurenec.

Dogodine mehatronika i robotika

Sveučilište u Zadru u okolnostima društvenih neravnoteža i poremećenoga sustava vrijednosti, objašnjava rektor Faričić, za sada ne doživljava daljnji pad broja studenata, a neznatan, ali ipak znakovit rast svjedoči o prepoznatoj kvaliteti i konkurentnosti Sveučilišta u Zadru. Tomu pridonose bogata ponuda atraktivnih jednopredmetnih i dvopredmetnih studija, kvalitetna nastava, individualan pristup i poticajno akademsko okruženje, aktivna međunarodna suradnja (Erasmus+, EU-CONEXUS, bilateralne razmjene) te različite mogućnosti stručne prakse, terenske nastave i znanstvenog razvoja. Uz to, poseban iskorak ove je godine učinjen pokretanjem sveučilišnoga prijediplomskoga studija logopedije, a od akademske godine 2026./2027. započet će i nastava na sveučilišnom prijediplomskom studiju mehatronike i robotike.