Pročelnik Olivio Meštrović: Županija ima Program ublažavanja klimatskih promjena

Foto: Arif Sitnica

Moderan način života za sobom povlači mnoge probleme i promjene, koje su također vidljive i u gradu. Osim klimatskih promjena, čije razorne posljedice gledamo već neko vrijeme, a posljednja od njih je poplava u Obrovcu i Gračacu, prekomjerna urbanizacija i izgradnja bez pažljivog promišljanja o važnosti očuvanja i korištenja zelenih površina dovodi do toga da urbane sredine postaju sve napučenije i nepoželjnije sredine za život i odgoj djece. Zadar se često karakterizira upravo kao takva sredina, koja je u posljednjih nekoliko godina doživjela rapidan porast izgradnje, koju, nažalost, nije pratilo jednako povećanje zelenih površina.

Zakonska obveza

Upravo smo o tome razgovarali s Olivijm Meštrovićem, pročelnikom Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije, koji nam je kazao nešto više o nedavno usvojenom Programu ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja, kao i o problemu prekomjerne izgradnje, koja je prisutna ne samo u Zadru, već sve više i u ruralnim sredinama, gdje je turizam sve zastupljenija gospodarska grana, nauštrb poljoprivrede.

Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja određuje mjere koje bi se, u narednom razdoblju, trebale primijeniti da bi se izbjegao, smanjio i/ili uklonio negativni, najčešće antropogeni, utjecaj na ozonski sloj i klimatske promjene te kako bi se ublažile negativne posljedice koje klimatske promjene mogu uzrokovati.

– U Programu je dan pregled meteoroloških parametara od značaja za područje Zadarske županije iz klimatskog modeliranja provedenog za potrebe izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, a koje se ponajviše odnose na porast srednjih, maksimalnih i minimalnih temperatura zraka, što je najizraženije ljeti. Tu je još povećanje broja vrućih dana i toplih noći uz smanjenje broja ledenih dana, porast ukupne godišnje količine oborina, no uz smanjenje oborina u proljeće i ljeto, zatim povećanje broja i trajanja sušnih razdoblja i porast ukupne godišnje evapotranspiracije te povećanje srednje godišnje vlažnosti zraka. Zbog razlika u uzročnicima, izloženim skupinama i u načinu smanjenja negativnih utjecaja, mjere su podijeljene na mjere prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena te mjere zaštite ozonskog sloja. Svakako treba naglasiti kako je donošenje ovog Programa zakonska obveza Županije sukladno Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja te Zakonu o zaštiti okoliša, naglasio je Meštrović te dodao kako smatra značajnim istaknuti da je Županija, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti zraka i Zakona o zaštiti okoliša, donijela i Program zaštite zraka koji se temelji na ocjeni stanja kvalitete zraka na području županije, te određuje programske aktivnosti i mjere bazirane na podacima mjerenja dviju postaja (postaja Ravni kotari u Polači te Vela straža na Dugom otoku).

– Prema podacima tih mjernih postaja kvaliteta zraka na području naše Županije je 1. kategorije s obzirom na referentne lebdeće čestice te 2. kategorije s obzirom na onečišćenje prizemnim ozonom koje je evidentno tijekom ljetnih mjeseci, a prouzročeno je u najvećoj mjeri pojačanim sunčevim zračenjem, povećanim prometom i sl., kazao je Meštrović.

Foto: Arif Sitnica

Važnost prostornih planova

Upitali smo ga za mišljenje o problemu prekomjerne izgradnje i urbanizacije, koja je prisutna u cijeloj županiji, što prati negativan trend smanjenja zelenih i javnih površina.

– Legalna izgradnja unutar građevinskih područja naselja gradova i općina u našoj županiji, planske kategorije izgrađenih i uređenih građevinskih područja unutar građevinskih područja te izdvojenih građevinskih područja izvan građevinskih područja naselja – gospodarske zone, zone turističke namjene, sportsko-rekreacijske zone, utvrđeni su prostornom planovima uređenja gradova i općina. Stoga, ukoliko se radi o smanjenju ili planiranju smanjenja zelenih i javnih površina unutar građevinskih područja naselja, ključnu ulogu imaju predstavnička tijela gradova i općina koja te planove i donose, a ravnoteža na koju ukazujete, te potom i kontrola, mogu se uspostaviti na najefikasniji način i relativno jednostavno upravo odredbama prostornih planova uređenja svakog pojedinog grada ili općine prostornim planovima uređenja nižeg reda. Kontrola pri izdavanju uporabnih dozvola je obvezna, nužna i potrebna, poručio je Meštrković i kazao kako je mišljenja da u izradi prostornih planova uređenja gradova i općina te potom i njihovom donošenju, doista treba posvetiti znatno više pažnje uspostavi te ravnoteže, u korist zelenih površina.

– S aspekta sagledavanja smanjenja ili povećanja pojedinih namjena područja gradova i općina u našoj županiji, na relaciji građevinska područja – poljoprivredno zemljište – šumsko zemljište – ostalo, kojima se bavi Prostorni plan županije, može se reći da, u proteklih 15 do 20 godina, nije bilo proširenja građevinskih područja naselja utvrđenih u nekim prijašnjim razdobljima na eventualnu štetu poljoprivrednog ili šumskog zemljišta na području županije. Prema pokazateljima s kojima raspolažemo, svega je 0,5 – 1,0% ukupnih površina novoplaniranih namjena, tako da se u ovim relacijama na županijskoj razini nije dogodilo prostorno – plansko smanjenje zelenih površina, zaključio je Meštrović.