Problemi u zdravstvu neće se riješiti dok se ne poboljša sustav upravljanja kvalitetom

Hrvatski liječnici, nezadovoljni uvjetima rada i stanjem zdravstvenog sustava, nakon ankete koju su provele krovne profesionalne udruge, Hrvatski liječnički sindikat (HLS), Hrvatska liječnička komora (HLK), Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i Inicijativa mladih liječnika najavljuju prosvjed za 18. ožujka, pozvali su i građane da im se pridruže te najavili i druge akcije. Ministar Vili Beroš je s liječničkim sindikatima i udrugama još u kolovozu 2022. godine dogovorio rokove unutar kojih su se trebali riješiti tekući problemi.

Među njima su izjednačavanje koeficijenata složenosti poslova specijalista s užim specijalistima, liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s bolničkim liječnicima, kao i uvećanje koeficijenata specijalizantima za najmanje 10 posto, donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika do kraja proljetnog zasjedanja Sabora, usklađivanje liječnika na svim razinama zdravstvene zaštite s vremensko – kadrovskim normativima, kao i ukidanje postojećih »robovlasničkih« ugovora za liječnike specijalizante te konačno – priznavanje reprezentativnosti Hrvatskom liječničkom sindikatu.

Među problemima o kojima se mnogo razgovaralo u posljednja dva tjedna su uvjeti rada u našim zdravstvenim ustanovama te problem rada liječnika u privatnim poliklinikama za vrijeme radnog vremena u javnim zdravstvenim ustanovama, što je za nas prokomentirala doktorica Dubravka Finka, predsjednica udruge Zadarski pacijent i poznavateljica prilika i neprilika u nacionalnom zdravstvenom sustavu.

Liječnici nezadovoljni uvjetima rada

Istraživanje na temu uvjeta i organizacije rada, koju je pet krovnih liječničkih organizacija uputilo liječnicima, nedvojbeno su pokazali golemo nezadovoljstvo liječnika. Gotovo svi liječnici, odnosno njih 97 posto, nezadovoljni su svojim radnopravnim statusom, a njih 94 posto podržava jednu ili više prosvjednih aktivnosti. Od ponuđenih aktivnosti daleko najviše liječnika, 73 posto, odabralo je javni prosvjed.

Finka je kazala kako trenutačno stanje u zdravstvu nije ništa novo s obzirom na neadekvatnu organizaciju sustava. Liječnici i medicinsko osoblje nemaju dobre radne uvjete.

– Protočnost unutar sustava nije kvalitetna, za što cijenu na kraju plaćaju i liječnici i pacijenti. Sustav kvalitete, koji se najavljuje već 15–ak godina još uvijek ne postoji, a upravo bi on trebao biti okosnicom sustava te temelj na kojem bi se donosile odluke o njegovu unaprjeđenju, poručila je doktorica Finka, te naglasila kako se predugo raspravlja o razvoju sustava.

– Isto kao što nema prave reforme zdravstva, tako nema ni pravih pregovora o uvođenju sustava kvalitete. Spajanje zdravstvenih ustanova zbog učinkovitije administracije pokazalo se neuspjehom i rezultat je činjenice da sustava upravljanja kvalitetom nema, jer da ga ima, vladajući se nikada ne bi odlučili za takav potez, kazala je Finka, istaknuvši kako je pandemija koronavirusa nepovratno usporila cijeli sustav koji se još uvijek bori s posljedicama koje mu je pandemija nanijela.

– Svi su nedostatci sustava jasno vidljivi, od porasta broja oboljelih od karcinoma do sve duljih lista čekanja. Pandemija je otežala dostupnost zdravstvenih usluga građanima, a posljedica prenamjene bolnica u COVID centre nije dovela samo do rapidnog porasta broja oboljenja, već i do strmoglavog pada kvalitete sustava zdravstvene zaštite, poručila je predsjednica zadarskog pacijenta koju smo upitali i za komentar nalaza zdravstvene inspekcije koja je potvrdila ono što svi već znamo, a to je da dio liječnika tijekom radnog vremena u javnom sustavu odlazi raditi u privatne poliklinike.

Iskorištavanje rupa u sustavu

– Ta je situacija još jedna posljedica lošeg upravljanja sustavom. Iako je inspekcijski nalaz otkrio toplu vodu, tj. potvrdio ono što svi već znamo, važno je da donositelji propisa priznaju kako su neadekvatnim upravljanjem liječnicima otvorili put ka takvoj praksi. Liječnici vide da se prave promjene ne naziru. Oni koje žele raditi u adekvatnim uvjetima, kako bi sigurno mogli nositi breme odgovornosti za ljudske živote, lošu situaciju sigurno neće činiti još gorom, jer im uostalom radni uvjeti to niti ne dopuštaju, naglasila je Finka, dodavši kako na čelu zdravstvenih ustanova moraju biti problem – solving umjesto problem – causing administratori.

– U sustavu javno – privatnog partnerstva sve je više privatnih poliklinika u kojima rade ili umirovljeni liječnici ili oni koji istovremeno imaju posao u nekoj od javnih zdravstvenih ustanova. Pravila kojima bi se regulirao rad u privatnim poliklinikama nije dovoljno dobro reguliran, što znači kako postoji mnogo rupa koje se mogu iskoristiti. Inspekcija opravdava postojeći zakonski okvir, no ona malo služi ako se postojeće odredbe neće skoro mijenjati, naglasila je Finka, pojašnjavajući kako dio liječnika koji se protive radnom tjednu duljem od 40 radnih sati istovremeno i dalje radi u privatnim ustanovama.

– Oni liječnici koji ne žele raditi više od 40 sati tjedno u sklopu kojih mogu odraditi samo jedno dežurstvo, svoju odluku mogu objasniti željom da budu odmorniji i kvalitetniji liječnici, kako bi na kraju dana bili uspješniji i efektivniji. No, to ih objašnjenje ne sprječava da na slobodne dane rade u privatnim ustanovama jer malo ih tko redovito kontrolira. Ta je kontrola jednako neredovita i u zdravstvenom i u financijskom pogledu jer se kontrola fiskalizacije i izdavanja računa ne provodi redovito, što znači da u sustavu ne postoji provjerena informacija koliko koji liječnik radnih sati odradi u privatnom sektoru, objasnila je Finka i za kraj poručila kako uvođenje sustava kontrole privatnog sektora nije bauk i nije neizvedivo.

– Naš će sustav, sve dok se ne uvede sveobuhvatan sustav nadzora i kontrole, uvijek biti pod teretom problema za koje se nema pravih rješenja, zaključila je Finka.