Povodom Svjetskog dana izbjeglica održana konferencija o kulturi dobrodošlice

U povodu Svjetskog dana izbjeglica, koji se obilježava 20. lipnja, u Koncertnoj dvorani Kneževe palače održana je konferencija pod nazivom »Kultura dobrodošlice – uloga zajednice u integraciji izbjeglica«. Tema ovogodišnjeg dana izbjeglica je »Za svijet u kojem su izbjeglice dobrodošle«. Vodeći se tom idejom, spomenuta konferencija ima za cilj podići razinu svijesti o izazovima s kojima se suočavaju izbjeglice, a poseban je naglasak stavljen na ukrajinske izbjeglice u našoj domovini.

Integracija Ukrajinaca

Konferencija je okupila predstavnike različitih organizacija aktivnih u pružanju podrške izbjeglicama u procesu integracije. Institucije koje su se odazvale su: predstavništvo UNHCR -a u Hrvatskoj, Udruga Mi iz Splita, Volonterski centar Zadar, udruga Mladi u EU-u iz Šibenika, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka, Gradsko društvo Crvenog križa Zadar te Hrvatski pravni centar.

– Današnja konferencija fokusirana je na izgradnju kulture dobrodošlice. Cilj nam je osvještavanje potreba, problema i prisutnosti izbjeglica, tj. raseljenih osoba koje su u našoj županiji. Prije svega su to Ukrajinci, s njima radimo zadnje dvije godine. Integracija dobro ide, ali nužan je i idući korak. Osnovni problemi s kojima se suočavaju raseljene osobe iz Ukrajine su jezične barijere i traženje posla.

Ključno pitanje je kako im omogućiti da se što bolje osjećaju i postanu sastavan dio našeg društva. Ako se izbjeglice osjećaju dobrodošlima i ako se barem trudimo maknuti barijere, onda će se možda i taj stres odlaska sa životnog prostora u nepoznato lakše premostiti, istaknuo je Andrej Fric, voditelj Volonterskog centra Zadar.

O tome koliko je važno raditi na uključivanju raseljenih osoba u lokalnu zajednicu govorila je i predstavnica UNHCR- a Mirjana Vergaš.

– Vidimo da se broj izbjeglica sve više povećava, da je sve više otvorenih ratnih sukoba kojima ne vidimo kraja. Mi kao UNHCR nastojimo dati podršku izbjeglicama, pogotovo u traženju dugotrajnijih rješenja. Ja bih naglasila da kada ovaj broj od 120 milijuna raseljenih osoba stavimo u kontekst, radi se zapravo o broju ljudi koji je jednak 1,5 posto cjelokupnog stanovništva Zemlje.

Kada ne vidimo osobu ispred sebe, možda ne osjećamo koliko je to jedna teška situacija i da su ljudi zapravo iza tih brojeva. Pravo uključivanje počinje onda kada se oni osjećaju dobrodošlima i onda kada mogu neke svoje druge interese ostvariti koji nisu vezani samo na odlazak kod liječnika, kazala je Vergaš.

Na konferenciji je predstavljen i projekt »Izgradnja društva dobrodošlice« koji provodi Udruga Mi, uz financijsku podršku UNHCR-a Hrvatska. Na projektu aktivno sudjeluje i Volonterski centar Zadar koji od samog početka pristizanja izbjeglica iz Ukrajine u Zadar radi na njihovoj integraciji.

Unutar zadnje dvije godine pokrenuli su različite inicijative, poput besplatnih tečajeva hrvatskog i engleskog jezika, usluga animacije djece, kreativnih radionica, usluga pružanja psihološke pomoći. Aktivno se provode i programi inkluzivnog volontiranja u sklopu kojih ulogu volontera preuzimaju izbjeglice.

Pomoć i podrška

Važna karika u cijelom procesu uključivanja su osobe koje posreduju između lokalnih institucija i raseljenih osoba. Jedna od njih je Olha Luhova, suradnica u Volonterskom centru, porijeklom iz Ukrajine.

– Radim kao voditeljica grupe podrške za raseljene osobe iz Ukrajine. Moj je posao organizacija i realizacija grupe podrške za Ukrajince. To uključuje pružanje različitih važnih informacija, osmišljavanje sadržaja za druženja, kontaktiranje ljudi, komunikaciju direktno i kroz grupe na WhatsAppu, Telegramu, Facebooku.

Volonterski centar je pripremio jako puno aktivnosti za Ukrajince. Imamo aktivnosti za djecu, različite treninge, u knjižnici čitamo knjige. Ono što puno znači je što su napravili grupu za besplatno učenje hrvatskog jezika, istaknula je Luhova te dodala kako bez znanja jezika nema ništa.

– Pomažemo im, također, s informacijama kako se upisati u MUP-u, kako dobiti Zeleni karton, što je to Caritas, gdje dobiti pomoć Crvenog križa, gdje je Zavod za zapošljavanje, kako upisati djecu u školu i vrtić, kako naći stan na dugoročno, kako naći posao u turističkom gradu.

Dajemo informacije o zdravstvenoj zaštiti, upisu na sveučilište, dobivanju državljanstva, promjeni vozačke dozvole iz ukrajinske u hrvatsku, pokretanju vlastitog posla… Puno je pitanja s kojima ljudi dolaze kod nas. Mi im sve pokažemo i objasnimo i na taj način im pomažemo. Oni su jako zadovoljni. Jako su zahvalni na tome.

Sada su se već prilagodili. Puno djece ide na treninge koji su za njih besplatni, često idu u knjižnice i pohađaju radionice, predstavila je Luhova konkretne načine na koje Volonterski centar pomaže raseljenim osobama, dok je voditelj Fric istaknuo kako integracija izbjeglica obogaćuje cjelokupnu lokalnu zajednicu.

– Kultura dobrodošlice podrazumijeva otvorenost, empatiju i spremnost da se pomogne onima u nevolji. To je vrijednost koja nas sve povezuje. Svaka raseljena osoba sa sobom nosi svoju priču, kulturu i iskustvo koje može obogatiti našu zajednicu. Na nama je da im omogućimo najbolje uvjete za novi početak, zaključio je Fric.