Pelicarić: Istina je! Ne zbrinjavamo pse jer nemamo dovoljno novca

Prema Zakonu o zaštiti životinja, općine i gradovi dužni su sudjelovati u radu skloništa za napuštene životinje unutar svoje županije. Neodgovorni pojedinci napuštaju svoje ljubimce, ne brinu o sterilizaciji životinja i taj problem prepuštaju drugima. O brizi za napuštene životinje razgovarali smo s Tinom Radić, voditeljicom Skloništa za napuštene životinje u Privlaci, skloništem koje je do nedavno bilo jedino legalno sklonište u Zadru i Zadarskoj županiji, a koji djeluje pri veterinarskoj ambulanti Mustać d.o.o.

Osim skloništa u Privlaci, rješenje o radu ove godine je dobio i azil u Žmirićima, a u rujnu 2023. potpisan je ugovor o početku radova na izgradnji novog Skloništa za životinje Zadarske županije na području između Bokanjca i Briševa.

Radić nam je kazala kako građani nakon što pronađu pse lutalice prijave nalazak komunalnim redarima točnije općinama koji i odobravaju zbrinjavanje, te tako životinje dolaze u sklonište.

Psi izbačeni na ulicu

– Gotovo svakodnevno imamo pozive da su psi izbačeni na cestu, od odraslih pasa do cijelog legla štenaca, a nažalost to se jako često događa. Tad mi odlazimo na teren i zbrinjavamo ih. Samo u nekim rijetkim situacijama ljudi se ponude da će sami dovesti životinje.

Većina općina stvarno se potrudi oko toga i zbrinjava pse lutalice, međutim ima nekoliko općina koje to jednostavno ne zanima i koje ih ne žele zbrinuti. To su turističke općine koje dobro stoje, ali očito iz svog proračuna ne žele izdvajati za te pse. To je problem koji se konstantno događa s tim pojedinim općinama, ali napominjem da smo s ostalima u dobroj suradnji, istaknula je Radić.

Općine su po Zakonu dužne osigurati organizaciju provedbe kontrole mikročipiranja pasa, te donijeti odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca kojom se može propisati trajna sterilizacija kao metoda kontrole razmnožavanja. Također je važno da provode edukaciju građana o odgovornom skrbništvu za ljubimce, te su dužni pružiti potrebnu pomoć za ozlijeđene životinje.

– Osim toga što neke općine odbijaju zbrinjavanje, postoje općine koje nalažu zbrinjavanje, ali onda to ne plaćaju, pa i tu dolazimo u financijske probleme. Neke od njih ne plaćaju već dulje vrijeme. Mi ih podsjećamo, ali ne reagiraju. Evo mogu vam reći, jedna od tih općina je i Općina Sv. Filip Jakov, a redovno zbrinjavamo pse s tog područja. Pokušali smo ih zvati i lijepo s njima dogovoriti, ali nisu reagirali.

Također, Grad Nin ne zbrinjava životinje, građani nalaze pse na tom području, ali njih to ne zanima. Ne žele pokrivati ove troškove, a po zakonu su to dužni. U tim slučajevima, budući da nam je žao životinja mi ih prihvatimo. Skupi se tako puno životinja, a financija nemamo da sve pokrijemo. Isto tako Općina Privlaka, nažalost, ne zbrinjava životinje. Kad bi se sve stvari uredile, bilo bi puno lakše i puno više životinja bi bilo zbrinuto, kazala je Radić.

Sterilizacija mačaka

Gradonačelnik Nina Emil Ćurko negira tvrdnje ovog skloništa, te kaže kako su sve životinje koje su se pojavile na području grada Nina bile zbrinute tijekom godina, bez obzira odakle su došle.

– Otkad sam ja gradonačelnik nije bilo psa koji nije bio zbrinut, čak smo u proračun stavili stavku sterilizacije maca. Prema tome vidite da Grad Nin brine o životinjama, kao i do sada. Naše komunalne službe su to rješavale preko drugih raznih veterinarskih službi ili drugih skloništa, tako da niti jedna životinje nije ostala nezbrinuta, stoga ne razumijemo odakle te tvrdnje, kazao je Ćurko.

Načelnik Općine Sv. Filip Jakov, Zoran Pelicarić, kazao je kako je istinita tvrdnja voditeljice da ne plaćaju račune.

– Ne plaćamo, nemamo novca. U krizi smo, snosimo odgovornost i za pozitivno i za negativno. Nemamo sad mogućnosti, to su velike cijene zbrinjavanja, a mi se bavimo trenutačno vrtićima i staračkim domovima, pa je ovo, nažalost, u drugom planu. Ne možemo obuhvatiti sve segmente u ovom periodu gdje nas se politički napada i gubimo novac. Sklonište je u pravu i s pravom traže da im se plati. kazao je Pelicarić.

Gašpar Begonja, načelnik Općine Privlaka istaknuo je kako zbrinjavaju životinje s područja općine u suradnji sa skloništem iz Šibenika koje zbrinjava mačke i pse, a s kojima imaju ugovor do 1. kolovoza 2024. godine. Također je naveo kako sklonište u Privlaci nije legalan objekt.

Skupo zbrinjavanje životinja

– Nemamo ugovore sa Skloništem u Privlaci, budući da je azil u Privlaci bespravno sagrađen. Znači, to je azil kojeg je 2015. godine pečatila građevinska inspekcija. Ne znam kako su dobili uporabnu dozvolu, budući da se ovaj objekt nalazi 350 metara od kuća. Učestalo imamo i pritužbe mještana na lavež pasa koji smeta, pogotovo u vrijeme turističke sezone.

Ne možemo se požaliti da psi izlaze izvan okvira, a ima ih puno više nego što imaju potrebnu dozvolu. Pokušali smo pronaći zajedničko rješenje s vlasnikom Skloništa, ali nismo seuspjeli dogovoriti. Nisam želio dalje forsirati ovaj problem, već se nadam da će gradnja novog azila u županiji poboljšati situaciju, rekao je Begonja.

Zbrinjavanje životinja u skloništu podrazumijeva trošak cjepiva, čišćenje od nametnika, čipiranje, putovnicu i slično, a taj novac treba izdvojiti za svaku zbrinutu životinju. Radić je istaknula kako im puno pomažu pojedinci koji dolaze pomoći.

– Financiraju nas općine koje zbrinjavaju životinje, ali i pojedinci koji nam samoinicijativno donose zdjelice, hranu, dekice, doniraju novac za hranu i slično. Također imamo nekoliko volontera koji nam dolaze pomoći.

Međutim, najveći je problem što ljudi nedovoljno kastriraju životinje, unatoč svim akcijama i besplatnim kastracijama koje se organiziraju. Radi se o mačkama i psima, a konstantno se nalazimo u zatvorenom krugu dojava, kazala je Radić dodajući kako se nada da će se otvaranjem županijskog azila situacija poboljšati te da će se više životinja maknuti s ulice i zbrinuti.

Jedno je sigurno, mnogi s nestrpljenjem iščekuju izgradnju novog skloništa za životinje, a radovi bi trebali završiti do idućeg ljeta.