Pedesetak znanstvenika izlagalo o vezama dviju jadranskih obala

Na Sveučilištu u Zadru, u organizaciji Odjela za talijanistiku, održava se dvodnevni, 14. po redu međunarodni znanstveni skup „Književnost, umjetnost, kultura između dviju obala Jadrana / Convegno internazionale Letteratura, arte, cultura tra le due sponde dell’Adriatico“.

Preko pedeset inozemnih i domaćih izlagača dat će svoj znanstveni doprinos baveći se temama koje su desetljećima zaštitni znak Odjela, a koje pripadaju lingvistici, književnoj povijesti i teoriji, povijesti i kulturi u širem smislu riječi.

Teme su vezane za jadransko područje i njegovo zaleđe te nadahnute usporedbom, doticajem, međusobnim odnosima i prožimanjem između dviju jadranskih obala, a vođene logikom usporedbe, kojom se bave komparatistika, proučavanje jezika u kontaktu, prijevodni i kulturni studiji.

Sudionike je uime Odjela za talijanistiku pozdravila Izv. prof. dr. sc. Ana Bukvić, posebice redovitog profesora u miru Živka Nižića, jednog od inicijatora suradnje između Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Padovi, suradnje koja je iznjedrila ovaj znanstveni skup.

– U dva dana, preko 50 znanstvenika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Italije predstavit će rezultate svojih znanstvenih istraživanja koja će doprinijeti boljem razumijevanju književno- kulturnih i jezičnih interakcija te interkulturnih mijena, štoviše i otvoriti nova pitanja i teme.

Veze, dodiri, doticaji, riječi su koje već godinama prožimaju naše znanstvene susrete, a vjerujem da ćemo ih čuti i u vašim izlaganjima i da će nas i ovaj put potaknuti da ih primijenimo u svim oblicima dijaloga, rekla je dr. Bukvić, otvarajući skup.

Prorektor prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić rekao je kako konferencija nudi vrijednu priliku za istraživanje i produbljivanje bogate kulturne i intelektualne baštine ove fascinantne regije.

– Jadransko more oduvijek je bilo most između različitih kultura, jezika i tradicija. Zbog svog posebnog zemljopisnog položaja i bogate povijesti služio je kao most između istoka i zapada, sjevera i juga Europe. To nas potiče da ispitamo kako su te interakcije oblikovale književnost, umjetnost, jezik i kulturu na ovim obalama.

Lingvistička analiza može nam pomoći da shvatimo kako su se jezici razvijali, miješali i utjecali jedni na druge, stvarajući ogromnu jezičnu raznolikost koju danas promatramo.

Književna povijest i teorija pomažu nam razumjeti kako su pisci i umjetnici s obje strane Jadrana razmišljali o svojoj kulturi i identitetu i kako su ta razmišljanja oblikovala njihova djela. Rekao je prorektor Penezić.

Povijest i kultura podsjećaju nas da kulturni razvoj ovih krajeva nije izolirana pojava, već je često bio rezultat interakcija i razmjene s okolnim područjima, istaknuo je.

Sudionici skupa imali su priliku slušati izvanredna izlaganja, razmijeniti ideje i steći nova znanja koja će obogatiti razumijevanje jadranske kulturne baštine, a time i rasvijetliti mnoge nepoznate aspekte ovog područja i pridonijeti širem dijalogu o književnosti, umjetnosti i kulturi.