Otoci, zaleđe i marine glavni su mamci za »luksuzne goste«

Zadarska regija sve više radi na razvoju premium turizma. No, put k takvoj tituli obuhvaća sve razine i sektore turizma, od hotelijerstva i ugostitelja, do zračne i pomorske luke. Kako bi se goste dubljeg džepa privuklo u našu regiju, potrebno im je osigurati, ne samo pristup zanimljivim sadržajima već i smještajnu infrastrukturu najviše razine kvalitete, kao i lak i brz pristup transportu.

Premium resort

Od postojećih hotelskih kapaciteta visoke kategorije u županiji je najistaknutiji hotel s pet zvjezdica u Zadarskoj županiji u sklopu Falkensteiner Resorta Punta Skala, u kojem osim hotela Diadora s pet zvjezdica ponudu čine i pet vila Luxury Villas Punta Skala.

Sličan koncept mješovite namjene i servisiranih apartmana je u izgradnji u mjestu Sv. Filip i Jakov. Konačni rezultat trebao bi biti premium turistički resort s hotelom s 5 zvjezdica i 60 smještajnih jedinica, od kojih će biti 29 soba te 31 apartman.

– Otvaranje gradskog hotela Hyatt Maraska Regency Zadar, prema najavama investitora iz Dogus grupe, očekujemo tijekom sljedeće godine.

On će dodatno pridonijeti kvaliteti ponude zadarskoga turizma i zasigurno privući goste visoke platežne moći, uvjerena je Andreja Vukojević, direktorica Sektora za turizam i Službe za marketing i komunikacije HGK-a, govoreći o ovoj investiciji vrijednoj više od 55 milijuna eura.

– Nedostatak hotela s pet zvjezdica u zadarskoj regiji nadoknađuje se drugim oblicima luksuznog smještaja – prvenstveno vilama s bazenima, kako na obali i otocima tako i u zadarskom zaleđu.

Upravo otoci i zadarsko zaleđe imaju velik potencijal razvoja premium turizma u vidu izgradnje luksuznih kuća za odmor koje gosti, osim za odmor, često koriste i za rad na daljinu, unajmljujući ih na duži period, istaknula je Vukojević.

Kazala je kako nautički turizam, kao jedna od okosnica turizma Zadarske županije, svakako predstavlja veliki potencijal za razvoj premium nautičkog turizma.

– Međutim, to podrazumijeva znatna ulaganja, te visoku razinu ponude i usluge, a svakako bi pomogla i izgradnja luksuzne gradske marine koju Zadar još nema. Nadalje, ako pogledamo Zračnu luku Zadar, kao i ostale zračne luke u Republici Hrvatskoj, prilično je ovisna o prometu niskobudžetnih zračnih prijevoznika koji u prvom redu prevoze turiste niže platežne moći.

Ako se cilja na goste veće platežne moći, potrebno je daljnje razvijanje Zračne luke Zadar kako bi bila u mogućnosti prihvata takozvanih tradicionalnih zračnih prijevoznika, charter letova i privatnih aviona, pojasnila je Vukojević.

Potencijal, smatra Vukojević, leži i u transformaciji smještajnih objekata. Privatni smještaj još uvijek čini više od 60 posto smještajnih kapaciteta u Zadarskoj županiji.

Kako bi se podigla razina smještajne ponude i iskoristio potencijal za razvoj premium turizma, potrebno je poticanje pretvorbe privatnog smještaja u male boutique hotele. Kao takvi bili bi prepoznati po personaliziranom pristupu smještaju i usluzi, te intimnoj atmosferi.

Promjena perspektive

– Mi smo u HGK-a već prije nekoliko godina prepoznali potrebu podrške premium segmenta turističke ponude. Zato smo 2017. godine osnovali Grupaciju jedinstvenih luksuznih hotela – »Stories« koji okuplja hotele koji se ističu arhitektonskim dizajnom, gourmet iskustvom koje pružaju ili nekom posebnošću vezanom uz povijest lokaliteta, kulturu.

Od samog osnutka »Stories« hotele su uz HGK-a podržali i Ministarstvo turizma i sporta te Hrvatska turistička zajednica. Kako je premium segment sve značajniji Grupaciju jedinstvenih luksuznih hotela ove godine želimo proširili na druge dionike poput marina, chartera, vila kao i sve ponude i proizvode koji stoji na raspolaganju luksuznim gostima.

Upravo zbog toga će se osnovati Zajednica elitnog turizma, naglasila je Vukojević, dodavši kako je ranije osnovana i Zajednica zdravstvenog turizma, jer je takva ponuda jedan od značajnih doprinosa turizmu 365 i turizmu dodane vrijednosti.

​HGK kontinuirano potpomaže i savjetuje razvojne subjekte iz turističkog sektora koji su usmjereni na posjetitelje više platežne moći i to prvenstveno usmjeravajući njihovo poslovanje k Strategiji razvoja održivog turizma. Održivi turizam danas nije pitanje izbora, već je jedini mogući smjer koji članicama HGK osigurava napredak u vlastitom poslovanju ujedno štiteći i unaprjeđujući razvojne mogućnosti lokalne zajednice.

– U Strategiji razvoja održivog turizma fokus je stavljen na rješavanje izazova prekomjernog opterećenja pojedinih destinacija, repozicioniranje Hrvatske u cjelogodišnju destinaciju održivog i otpornog turizma, poboljšanje strukture i kvalitete smještajnih kapaciteta te kreiranje autentične ponude.

U skladu s time, nužna je promjena perspektive, stavljanje naglaska na financijske pokazatelje, umjesto na broj dolazaka i noćenja, dodala je Vukojević.

Poticanje nagradama

Prioriteti su održivost, digitalizacija i rad na povećanju kvalitete smještaja i usluga.

– Iz tog razloga bih dodatno naglasila da od ove godine Ministarstvo turizma i sporta, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora prepoznaju i nagrađuju kroz zajedničke godišnje hrvatske turističke nagrade.

Dodjeljivanje nagrada potiče konkurentnost i inovativnosti, unapređenje klime dobrodošlice, podizanja svijesti o održivom razvoju i kvaliteti usluga i proizvoda u turističkom sektoru.

Poseban naglasak stavlja se na one dionike koji razvijaju održivi, odgovoran, uključiv, pristupačan, inovativan, cjelogodišnji, otporan, konkurentan i regionalno uravnotežen turizam te čuvaju okoliš i prirodu, poštuju prostor, naslijeđe i običaje, potrebe lokalne zajednice i stanovništva, zaključila je Vukojević.