Petak, 30. kolovoza 2024

Weather icon

Vrijeme danas

31 C°

(NE)SLAVNI PARK SKULPTURA

Obitelj Ratka Petrića kiparevu ostavštinu stavila na prodaju. Grad bez plana za djela zadarskog umjetnika

Autor: Nikolina Lucić

30.08.2024. 15:33
Obitelj Ratka Petrića kiparevu ostavštinu stavila na prodaju. Grad bez plana za djela zadarskog umjetnika

Foto: Luka Jeličić



Neslavno slavni park skulptura Ratka Patrića na zadarskoj Belafuži obitelj ovog velikana domaće umjetnosti stavila je na prodaju. Nakon godina neuspješnih pregovora s Gradom Zadrom oko ostvarenja oporuke ovog zadarskog kipara, obitelj priznaje kako više nema niti sredstava niti snage održavati park i kuću u kojoj je kipar nekada živio.




Od Grada ne traže, kako nam je kazala Petrićeva supruga slikarica Jadranka Fatur, niti milostinju, niti ih žele ucijeniti da umjetnine otkupe. Traže jedino da im se izađe ususret kako bi se grad dodatno kulturno oplemenio, ali i ispunila kipareva posljednja želja.


Razgovarajući s Fatur, koja nas je provela parkom i kućom, ne možemo se oteti dojmu kako je vrijeme u domu Petrićevih stalo s Ratkovom preranom smrću.


Od započetih radova kojima se nikada nije stigao vratiti, do modela, odljeva, pa čak i završenih skulptura, sve čeka neko bolje vrijeme i neko bolje razumijevanje okoline.




U depou i garaži kuće spremljene su brojne uspomene na njegov umjetnički put, razni pogledi na njegovo stvaralaštvo, ali i brojne knjige, deplijani i katalozi izložbi koje je za života realizirao. Savršena baza za dobru lokalnu kulturnu priču. Ili se tako barem nama učinilo…



Zadarski poraz




Mnogi u Zadru znaju kako je za života Petrić postavio jedanaest skulptura u privatnom parku uz svoju obiteljsku kuću i atelijer u zadarskom predjelu Belafuža. Obitelj Ratka Petrića pokrenula je još prije 14 godina inicijativu s Gradom Zadrom za otvaranje parka skulptura kao kulturno -turističkog sadržaja.


Za Međunarodni dan muzeja 2022. godine prvi put javnosti su otvorena vrata ovog privatnog parka nekonvencionalnih skulptura, uz vodstvo i druženje.


Na tom se druženju tada, osim kustosica Galerije umjetnina NMZ-a Nevene Štokić i Koraljke Alavanje te nas iz Zadarskog lista, nitko nije pojavio. Tužan je to podsjetnik kako je Zadar zaboravio umjetnika koji ga je istinski volio i zbog čijih je djela ispisan na svjetskoj karti umjetnosti.


Unatoč velikoj izložbi »Baciti istinu u lice!« koja je otvorena povodom obnove Providurove palače i svih programa kojima se Petrićevo stvaralaštvo u kontekstu Zadra ponovno pokušalo popularizirati, jedini istinski prostor u gradu u kojem je stvarao ostao je zaboravljenim.


I kako se čini, takvim će i ostati jer u Gradu nemaju dugoročnog plana niti intencije za otkupom imanja i umjetnina. Zemljište će u tom slučaju završiti u rukama novog vlasnika, a na poziciji je koja »dušu daje« za bezličnu višekatnicu s nekoliko parkirnih mjesta kakve viđamo u skoro svakom kutku grada.



U razgovoru s nama Fatur je naglasila kako obitelj iskreno priznaje da se za park sama više ne može brinuti. Prinuđeni su, kaže, kuću prodati, jer troje Petrićevih nasljednika taj financijski teret ne mogu iznijeti.


– Protiv svoje smo volje zapustili park i okućnicu i zato javnost želimo upoznati s budućnošću Ratkova parka. Mi gradu plaćamo poreze, namete i komunalne doprinose za kuću, no to nam je jako teško financijski izdržati jer svi živimo u Zagrebu.


Ne sramimo se zato priznati da nitko od nas troje nema dovoljno novca da isplati drugo dvoje nasljednika i tako osigura kakvu- takvu budućnost parka. Četrnaest godina čekamo da Grad Zadar povuče taj zadnji korak i napokon se odluči što želi s Ratkovom ostavštinom i kako ga želi baštiniti za budućnost, istaknula je Fatur.


Uvijek pozitivan


Ratko je, dodaje, godinama sanjao da u Zadru ostavi svoj osobiti umjetnički pečat koji se uvelike razlikuje od spomeničke baštine po kojoj je u gradu ostao prepoznatljiv.


U Zadru je vidljiv, naglašava, tek jedan mali dio Ratkova umjetničkog opusa i to onaj u obliku javne spomeničke baštine, koju je Grad od njega u nekoliko navrata naručivao. I Ratko je sam još 1998. godine za Zadarski list izrazio želju da u njegovu rodnom gradu iza njega ostane Park skulptura.



U ekskluzivnom intervjuu za naš je list još tada kazao kako sam ideju iznijeti ne može te kako treba pomoć Grada.


»Davna mi je želja izgraditi atelje, kako bih mogao više boraviti u rodnom gradu i raditi na realizaciji parka skulptura. Park bi bio javan i otvoren za publiku. Uvjeren sam da bi tako Zadar dobio još jedan vrijedan i zanimljiv sadržaj izuzetnog značaja«, kazao je tada ovaj kipar, koji je gradu poklonio »Perivoj od slave« i brojne javne spomenike, ali on mu se nikada nije odužio onako kako je Ratko sanjao.


Tu 1998. Ratko je pamtio i po povratku u Zadar nakon desetgodišnjeg umjetničkog izbivanja, ali i odbijenici Gradskog poglavarstva da mu u sklopu njegove izložbe u Gradskoj loži omogući postavljanje umjetnine »Cro – granulom« na Narodnom trgu, na dizalici koja bi simulirala stomatološku spravu za vađenje zubiju, na čijem bi kraju visio veliki poliesterski kutnjak. »Cro – granulom« od tada je završio u gradskom vlasništvu, ali čini se kako ni danas, kao ni tada, njegovu poruku nisu razumjeli.


Kupnja »Cro – granuloma« s odmakom se zato čini kao bljutava »isprika« za pljusku koju je od Poglavarstva dobio 1998.


»Kroz park – galeriju mladi bi umjetnici i povjesničari umjetnosti bili u izravnom kontaktu s djelima, a također bi im vrata mog ateljea bila otvorena. Nakon moje smrti tu bi se našao cijeli moj opus, a to bi predstavljalo i prvu memorijalnu galeriju u Zadru«, poručio je tada Ratko, nadajući se do zadnjeg dana da će njegov Park skulptura zaživjeti u punom smislu.



Ideja za Park skulptura dobila je davnih dana »potporu« Grada i Kulturnog vijeća, kao i Ministarstva kulture i svih relevantnih umjetničkih organizacija. Puno im toga, optimistična je Fatur, ide u prilog. No, stvarne pomoći Grada i dalje nema. I neće je u dogledno vrijeme ni biti.


Sentimentalna vrijednost


– Nismo previše upućeni u političke peripetije u Zadru, ali znamo da je novac velika prepreka ostvarenju ovog projekta. Morali smo zato javno oglasiti kako kuću prodajemo, rezignirano nam je kazala Fatur, koja i dalje s obitelji redovito boravi u kući na Belafuži, prisjećajući se dana s Ratkom i njegovih priča iz djetinjstva.


– Mi nismo u poziciji moralno osuđivati Grad i politiku zbog njihove neodlučnosti. Pristali bismo i na puno manju vrijednost imovine od one tržišne kada bi nam Grad to ponudio, samo da sačuvamo sentimentalnu vrijednost tog parka.


Pitanje je koliko Grad i Zadrani vrednuju Ratkovu baštinu i njegovu želju da svoj pečat zauvijek ostavi u rodnom gradu, istaknula je Fatur dodavši kako dom obitelji Petrić stoji i kao svojevrsni »relikt« života kakav je nekad bio.



Kuću je okružena šumarkom s oko 40 starih stabala, koja bi, uvjerena je Fatur, privatni investitor brzo posjekao. To je oaza mira u dijelu grada koji je nekad bio periferija, selo, gdje se, kao i kod Petrića, živjelo od poljoprivrede i uzgoja životinja.


– Danas Belafuža i Petrići izgledaju potpuno drugačije nego za Ratkova života i vjerujem kako bi očuvanje njegova rada očuvalo i njegov sentiment koji se još skriva u krošnjama starih stabala.


To je uostalom i pokretač svih naših napora, da Ratka vratimo u Zadar, tamo gdje se rodio i gdje je obožavao stvarati. Ratko je o svom trošku radio skulpture oko kuće, kazala je Fatur.


Obitelj bi bila u mogućnosti zajedno pokriti troškove najma prostora u kojem bi se skulpture čuvale. No, on bi bio u Zagrebu, a ne u Zadru.


– Ratkova ostavština nikada ne smije biti pasivna. Njegova su djela i dandanas jasna, direktna i aktualna. Njegova je imaginacija nepotrošna i zato smo optimistični da će Grad uvažiti naše želje, rezimirala je Fatur dodavši kako bi se uređenjem Parka skulptura, kao i u brojnim drugim svjetskim gradovima, kultura i umjetnost izveli izvan povijesne jezgre.


Nikakav plan


Na upit razmišlja li Grad Zadar napokon o konkretnom planu kupnje imanja Petrićevih te koliko bi za njega i umjetnine izdvojili, Dina Bušić, gradska pročelnica za kulturu, kazala je tek kako su se kroz suradnju s Narodnim muzejom Zadar, a osobito sa stručnim službama odnosno s kustosicama iste ustanove, ali i u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti iz Zagreba, u posljednjih nekoliko godina realizirale dvije uistinu važne priče, a vezane su uz Ratka Petrića.


Referirala se tu, naravno, na veliku izložbu »Baciti istinu u lice!«, kojom je otvorena Providurova palača i otkup komada »Cro – granulom«.


No, na naša pitanja konkretne odgovore nije dala, iz čega se jasno može zaključiti kako Gradu dugoročno u planu nije ispuniti Ratkovu posljednju želju.


– Otkup parka skulptura je stvar konsenzusa i to prvenstveno struke, odnosno ambicije muzeja, inicijative s planom za navedeni prostor, a tek zatim i mogućnosti Grada za otkup. S obzirom na iznos kojega obitelj traži, radi se o odluci koja bi trebala biti predložena Gradskome vijeću, poručila je Bušić, dodavši kako su, s obzirom na blokadu proračuna razgovori o mogućnostima otkupa, već duže vrijeme na čekanju.


Unatoč blokadi proračuna, koja ipak kad tad mora završiti, razgovori su se nekako sigurno mogli povesti, kao i kreiranje okvirnog plana izgleda samog parka i uređenja izložbenog dijela. Vrijedne Petrićeve umjetnine, kao i brojni odljevi, makete, crteži i planovi za skulpture tako će vjerojatno završiti u nekom zagrebačkom skladištu, dok će sjećanje na njega u njegovu rodnom gradu nastaviti blijediti.


– Doprinos Ratka Petrića, kako i sama struka svjedoči, za povijest hrvatske umjetnosti 20. i 21. stoljeća je neupitan. Grad Zadar i drugi akteri javnog života u Zadru, od Ratka Petrića naručivali su djela te ih izložili u javnom prostoru, od Petra Zoranića na Trgu sv. Krševana, Krešimira Ćosića na Višnjiku, Špire Brusine na Rivi, 16 bisti u Perivoju Gospe od Zdravlja, Franje Tuđmana u Diklu, Vodarice na Putu Petrića, pet bista ispred palače Tamino (HAZU).


A važno je napomenuti da se i Narodni muzej Zadar može pohvaliti s djelima otkupljenima od umjetnika koji su u fundusu Galerije umjetnina i koje su bile posuđene za veliku izložbu »Baciti istinu u lice!«, zaključila je pročelnica Bušić.