Nema javnog interesa za spajanje općina

Vladina inicijativa o spajanju općina još uvijek nije rezultirala odlukom o njihovom spajanju, budući da se za ovaj prijedlog nije izjasnila nit jedna od 428 hrvatskih općina, dok u pojedinim općinama pozitivnim ocjenjuju funkcionalno spajanje.

Funkcionalno spajanje kao dobru opciju vidi i načelnik Općine Lišane Ostrovičke, Zvonimir Mijić.

Lišane bez komunalnog redara

– Naša općina je mala, nemamo na primjer, komunalnog redara. Bilo bi dobro kada bi se spojili ili s Gradom Benkovcem ili Općinom Stankovci koji su nam prostorno najbliži, pa bi komunalni redar na pola radnog vremena bio zaposlen u našoj općini. Kod funkcionalnog spajanja, kako nam je prezentirano na edukaciji koju smo imali od strane Ministarstva financija, radna mjesta unutar odjela bi se spojila, što ne bi bilo loše jer bi dobili neke odjele koje nemamo. Također nam je rečeno kako bi u ovom slučaju naše obveze prema dobavljačima i bankama preuzela država, a Općina bi dobila iznos od milijun eura za određeni samostalni projekt. Osim toga, u narednih pet godina udvostručila bi se kompenzacijska mjera koju sada dobivamo od države, a koja iznosi 11 tisuća eura, s tim da bi minimalno 50 posto od tih sredstava trebali uložiti u razvoj ili projekte na području općine. To ne zvuči loše i poticaj je za male općine poput naše, rekao je Mijić.

Međutim, još je puno nejasnoća oko stvarnog pripajanja općina gradovima ili drugim općinama, a Mijić navodi kako je teško predvidjeti na koji način bi to funkcioniralo.

– Grad Benkovac koji je nama blizu je veliko područje i nisam siguran koliko njihov gradonačelnik može obuhvatiti još i dodatno područje naše općine, a i kako bi to funkcioniralo u smislu financija. U ovom slučaju nije jasno ni što bi bilo, odnosno gdje bi išli prihodi koje naša općina ostvaruje. Kod nas je problem i što graničimo sa Šibensko-kninskom županijom, pa je tako naš najvrjedniji resurs, zemljište Bara veličine 200 hektara podijeljen na dvije županije, što predstavlja problem pri apliciranju za određene projekte. Pripajanje drugoj općini ili gradu odluka je koju ne može donijeti niti načelnik, niti općinsko vijeće, već bi se trebalo ići na referendum. No, mi trenutačno imamo neke projekte u vezi obnovljivih izvora energije i nisam siguran kako bi stanovnici htjeli da se prihodi koje ćemo ostvariti kada se projekti završe, slijevaju u proračun druge lokalne samouprave, objasnio je Mijić.

Zvonimir Mijić, Foto: Osobna arhiva

Država osigurala novac za spajanje općina

Vlada je prošle godine osigurala 13,3 milijuna eura (100 milijuna kuna) potpore godišnje za mjeru spajanja jer je plan države u naredne četiri godine ukinuti 85 općina ili funkcionalno spojiti njih 171.

Marin Gulan, načelnik Općine Galovac istaknuo je kako bi se u slučaju pripajanja drugoj, većoj općini, njihova ugasila te je mišljenja dok god jedinica lokalne samouprave može izvršavati svoje zadaće da treba i postojati.

– Ne znam tko bi se odlučio na pripajanje drugoj općini. Mi smo mala općina i naše manevarske mogućnosti nisu velike, ali svake godine realiziramo određene projekte. Kada bi se pripojili većoj općini možda bi i mogli neke veće projekte realizirati, ali kada je neko mjesto općina ono se i razvija, a kada je u sastavu naselja, tada se razvija slabije, većinom stagnira, rekao je Gulan, podsjetivši na težak period koji je prošla Općina Galovac u kojem su 10 godina vraćali dugove koje je njegov prethodnik napravio, te su sada stabilizirali poslovanje.

– Vjerujem kako idemo u dobrom smjeru, iako smo mala općina, istaknuo je Gulan.

Marin Gulan, Foto: Osobna arhiva