Foto: Pixabay
Tijekom prošle godine na bolovanju je bilo 69 tisuća Hrvata, a zbog pretjeranih bolovanja, točnije lažnih bolovanja, iz HZZO-a najavljuju strože kontrole. Kazne, kako su najavili iz HZZO-a, mogu biti i do 1.999 eura. Zbog toga najavljuju kako će kontrolori imati veće ovlasti, odnosno ukoliko utvrde kako je pacijent na lažnom bolovanju ili se oporavio, na licu mjesta mogu bolovanje zaključiti. Kontrolora je ipak nedovoljno, no oni će sada češće izlaziti na teren kako bi utvrdili koja su bolovanja lažna, a koja opravdana.
1.403 kontrole
Od početka godine 1.793 zahtjeva poslodavci su poslali za kontrolu svojih zaposlenika, a HZZO je proveo 1.403 kontrole te je utvrđeno kako je 24 posto njih koristilo bolovanja bez medicinski opravdanih razloga.
Dr. Dubravka Finka, iz Udruge za promicanje prava pacijenata naglašava kako je teško utvrditi koja bolovanja su opravdana, a koja lažna. To je, kaže, teško dokazivo.
– Pacijenti bolovanja najčešće otvaraju zbog bolesti lokomotornog sustava, kralježnice i slično, a nakon toga su karcinomi, rekla je dr. Finka.
Kada je riječ o Zadarskoj županiji u odnosu na ostale županije, brojke su uvijek »zlatna sredina«, nisu ni pretjerane, ni premale.
– Bolovanja se uvijek povećavaju kada su respiratorne infekcije aktualne ili, pak, kada kreću sezonski poslovi. Sada je vrijeme pripreme apartmana pa se povećava broj bolovanja jer se ljudi u ovo doba počinju baviti turizmom, kazala je dr. Finka.
Teško dokazivo
Lažna bolovanja teško su dokaziva, teško ih je suzbiti, istovremeno su izgubljeni sati rada. Međutim, kada pacijenti otvaraju bolovanja tada im liječnici moraju vjerovati, eventualno ih poslati na određene pretrage, a tu je i veliki problem lista čekanja.
– Liste čekanja također su jedan od problema zbog čega se bolovanja otvaraju jer ako pacijent treba obaviti magnet ili neku drugu pretragu, a doći će na red tek za godinu dana, kako na to utjecati, pita se dr. Finka.
Poslodavci također loše prolaze zbog lažnih bolovanja, plaćaju doprinos koji je obavezan po zakonu, ali kada radnik ode na bolovanje, poslodavac i dalje ima obavezu iako je radnika osigurao. Mora plaćati naknadu plaće, a također kada radnika nema, netko drugi taj posao mora obaviti pa su tada potrebna i dodatna zapošljavanja.
Što se tiče pojačanih kontrola dr. Finka ističe kako se kontrole uvijek redovito provode, ali i da se stope bolovanja ipak u određenim periodima povećavaju.
Na godišnjoj razini to iznosi oko 70 milijuna eura iz blagajne HZZO-a, dok otpriike isti iznos trebaju dodati i poslodavci.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
ministar rada
Ministar Ružić potvrdio:: ‘Subvencije za struju i plin ostaju u Vladinom novom paketu’
Tenis
CH Zadar Open
Dodig ostao bez finala, Serdarušić i Escobar pobjednici u parovima
Novosti
nikolina brnjac
Eurozastupnica Brnjac o stambenoj krizi: ‘Stanovanje danas više nije samo tržišno pitanje’
Svijet
Strukturni rasizam
Šefica EU za borbu protiv rasizma: ‘Diskriminacija je duboko ukorijenjena diljem Europe’
Ostali sportovi
Zanimljiv rasplet Superlige kuglača
Zadrani odlični u Zaprešiću, ali domaćini su pobijedili i osvojili titulu
Crna Kronika
Prometna nesreća
ZADOBILO TEŠKE OZLJEDE 20-godišnjak u Zadru udario dijete na pješačkom, pa odbio test na droge
Zadar
Najvažniji islamski praznik
[VIDEO] Obilježen Ramazanski bajram u zadarskom Medžlisu Islamske zajednice: ‘Emocije naviru, velik je ovo dan’
Županija
Ozbiljna investicija
Talijani u Kruševu na nevjerojatnoj lokaciji grade tvornicu oružja? Sve institucije i dalje – šute
Crna Kronika
NESREĆA
PROMETNA U ZADRU! Sudarili se osobni automobil i motocikl, očevid u tijeku
Scena
Noe Poropat