Ljubičastom bojom oboljeli od epilepsije opisuju svoju borbu

Ovaj je tjedan u znaku ljubičaste boje, jer danas je proslavljen Međunarodni dan epilepsije, dok se 14. veljače u Hrvatskoj obilježava Nacionalni dan oboljelih od epilepsije. Fokus simpozija koji je ove godine Hrvatska udruga za epilepsiju zajedno s partnerima organizirala u Zadru zato je na povećanju znanja o epilepsiji u svim dijelovima društva.

Svoj su bogati program stručnjaci započeli s najmlađima, obilazeći zadarske škole u nastojanju da djecu i učenike nauče što više o samom oboljenju, simptomima, ali i pravilnom ponašanju prema oboljelima.

Ne paničariti

Liječnice Sanja Delin, specijalistica dječje neurologije OB Zadar, Matilda Kovač Šižgorić, subspecijalistkinja pedijatrijske neurologije Dječje bolnice »Srebrnjak« i Ana Sruk, specijalistkinja neurologije i epileptologije KBC-a Sveti Duh, zajedno sa svojim kolegicama i medicinskim sestrama iz cijele Hrvatske, ususret simpoziju, sastale su se sa županom Božidarom Lonignom i njegovim kolegama te ih upoznale s najnovijim statistikama i naporima u olakšavanju života osobama oboljelima od epilepsije. Epileptični napadaji se javljaju zbog prekomjernog izbijanja prepodraženih neurona.

Kada je previše moždanih stanica istovremeno prepodraženo, onda nastaje epileptički napadaj. Učestalost epilepsije u populaciji je između 0,5 do jedan posto. U dječjoj populaciji je dvostruko češća. Tako 50 milijuna ljudi u svijetu, šest milijuna ljudi u Europi i oko 40 tisuća ljudi u Hrvatskoj ima epilepsiju.

Ukoliko svjedočimo epileptičkom napadaju, nužno je sačuvati pribranost, mjeriti vrijeme napadaja, spriječiti tjelesne ozljede bolesnika, položiti osobu koja ima napadaj u bočni položaj, udaljiti od bolesnika osobe koje ne pružaju pomoć, ostati uz bolesnika dok se u potpunosti ne oporavi te djelovati umirujuće.

FOTO: Mislav Klanac

Ono što nikako ne bismo trebali raditi jest paničariti, pokušavati staviti predmete između zubi bolesnika, pokušavati napadaj prekinuti sputavanjem mišićnih kontrakcija te davati bolesniku lijekove, hranu i piće neposredno po završetku napadaja.

Obilazak škola

Primarijus Delin tako je istaknula kako je sv. Valentin, osim zaljubljenih, zaštitnik i oboljelih od epilepsije. Ljubičasta je boja kojom su pacijenti opisali svoju borbu, ali i tugu, te izoliranost.

– Zato nastavljamo revno obilaziti hrvatske škole i učiti djecu. U Zadru smo organizirali bogat znanstveno-stručni program, ali i savjetovalište za djecu i odrasle, kazala je dr. Delin, dok je primarijus Sruk, inače predsjednica Hrvatske udruge za epilepsiju, napomenula kako su osobe s epilepsijom ugrožene i stigmatizirane.

– Na svakodnevnoj se razini susreću sa stigmatizacijom – od upisa u vrtiće i škole, do zapošljavanja kasnije u životu. Čak 60 posto naših pacijenata tako se osjeća, a to se može ‘izliječiti’ davanjem glasa onima koji se s epilepsijom svaki dan bore, kako kroz edukacije, tako i psihološku pomoć, pojasnila je dr. Sruk, koja je zajedno s kolegicama obišla osam zadarskih škola.

Neuropedijatrica Kovač Šižgorić istaknula je kako se uz pravu terapiju pacijent može vratiti normalnim životnim aktivnostima. Od preko 40 tisuća oboljelih trećina su djeca, koja su posebno ranjiva na stigmatizaciju.

FOTO: Mislav Klanac

Okidači

– Emocionalno zdravlje i kvaliteta njihovih života odražava se na cijelu obitelj. Djecu zato upozoravamo koji su kritični okidači za napadaje, kako pomoći prijateljima i ne percipirati ih kao drugačije zbog njihove epilepsije.

Zlouporaba droga, alkohola, opojnih sredstava, kod djece i mladih naročito popularnih električnih cigareta i sličnih nikotinskih proizvoda, može biti okidač za prvi napadaj. Demonstrirali smo im zato pružanje prve pomoći u slučaju epileptičkog napadaja, kazala je dr. Kovač Šižgorić.

– Ljubičastom bojom i balonima daje se podrška svim oboljelima u cijeloj Hrvatskoj. Osim što smo zajedno radili s djecom, te savjetovali oboljele i njihove obitelji, kroz simpozij o životu s epilepsijom, stručne smo teme laički željeli prenijeti upravo njima.

Govorili smo o kardiovaskularnom zdravlju kod epilepsije, kako se nositi s dijagnozom, encefalopatijama, te hitnom zbrinjavanju pacijenata. Oko 18 tisuća djece danas živi s epilepsijom, te su oni osobito ranjiva skupina, koje ova kronična bolest često pogađa, te s kojom se teško i nose.

U pedeset posto slučajeva sam uzrok bolesti se zapravo ne otkrije. Visok stupanj neznanja, a s tim i stigmatizacije, prati ih cijelog života. No, dobra kontrola napadaja uvelike im može olakšati život, zaključila je dr. Sruk.