Jakov Bakić: Želim učiniti Dalmaciju energetski najčišćom turističkom regijom

Jakov Bakić, diplomirani inženjer strojarstva, čitav radni vijek aktivni je pobornik održivih energetskih rješenja, a za značajne doprinose u plinofikaciji Dalmacije, Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP) dodijelila mu je 17. listopada 2024. u Zagrebu nagradu, Priznanje za životno djelo. Nakon godina neumornog zauzimanja za prirodni plin i obnovljive izvore energije, Bakić kao ovlašteni projektant s ovlaštenjem i za energetske preglede velikih firmi ima jasnu misiju – učiniti Dalmaciju energetski najčišćom regijom u ovom dijelu Sredozemlja. S Bakićem smo razgovarali o značaju realiziranih projekata, prednostima prirodnog plina (PP) u odnosu na druge energente, potencijalima čiste energije te održivoj budućnosti Dalmacije.

Strane investicije

Struka je Vaš rad prepoznala i vrednovala dodijelivši Vam Nagradu za životno djelo. Možete li nam reći kako i zašto je ona dospjela upravo u Vaše ruke?

Radeći energetske projekte za veće industrijske, turističke i zdravstvene sustave, većinom za strane firme u Dalmaciji, INA-u, IMPLT-TLM, Aluflexpack i druge, iz HSUP-a su tražili da to prezentiram kao izvedbene projekte na međunarodnom kongresu stručnjaka za plin koji se održava svake godine u Opatiji. HSUP je članica međunarodne plinske asocijacije. Na tom skupu sudjeluje veliki broj stručnjaka iz plinskog sustava iz cijeloga svijeta. Tada sam izložio ideju da idemo napraviti Dalmaciju najčišćom turističkom regijom u ovom dijelu Sredozemlja. Pitanje je bilo kako to mislim.

Nema više postrojenja glinice u Obrovcu, tvornice ferolegura u Šibeniku i Dugom Ratu, tvornice grafitnih elektroda u Makarskoj, što su bili glavni i veliki zagađivači u Dalmaciji. Idemo s konceptom obnovljivih izvora energije (OIE) i prirodnim plinom (PP).

Naravno, trebalo je najprije izboriti, kroz razne kanale, prijedloge i teške rasprave, da se izgradi plinovod od Bosiljeva prema Dalmaciji. Moramo odati posebno priznanje profesoru Šuniću koji se grčevito borio da dovedemo PP u Dalmaciju jer je to bila velika investicija. Bilo je više otpora, negoli podrške, tvrdeći da u Dalmaciji nema većih potrošača, koji bi opravdali investiciju. Zbog toga je odustao potencijalni kocesionar GAS DE FRANE, koji me je prvi pozvao. Zahvaljujući PP u Šibensko-kninskoj županiji pokrenula se tvornica IMPOL-TLM, inst. snage oko 40MW. U Drnišu su izgrađene dvije tvornice Aluflexpacka inst. snage 15MW i pokrenuta proizvodnja cijevi za PP – Drniš plast. Ukupne investicije stranog kapitala u te proizvodne tvornice iznose oko 230 miljuna eura. Šibensko-kninska županija postala je dolaskom PP-a jedna od najjačih industrijskih županija. Oko 65 % potrošnje PP-a u Dalmaciji je u toj županiji.

Što je dolazak prirodnog plina značio za Zadar i Biograd?

Od većih potrošača spojeni su: Maraska prvi ind. pogon, Tvornica kruha, Turisthotelova praonica, hotelski kompleks Borik, Bolnica, vrtići, stambeni kompleks kod SAS-a i drugi. Zamislite da se danas u Gaženici nalaze tri kotlovnice na tekuća goriva koje rade upravo maksimalnim kapacitetom ljeti i kada puše sjeverozapadni vjetar da ta čađa ide na kruzere, što bi to bilo! Uzmimo u analizu i bolnicu, samim prelaskom s tekućeg goriva na PP, smanjena je emisija CO₂, oko 400 tona godišnje i oko deset tona sumpornog dioksida. Deset tona sumpornog dioksida generira oko 15 -16 tona sumporaste kiseline. Kada pušu razni vjetrovi izgarni plinovi idu ili na stari dio Bolnice ili na Polikliniku. Ovo nisu moja razmišljanja, niti predpostavke, već termodinamički izračuni na temelju potrošnje goriva. Na početku, kada su se vodile rasprave o plinofikaciji Hrvatske, došao sam u Zadarsku županiju i pokušao predložiti da iskoristimo taj trenutak i za pokretanje sustava koji prate plinofikaciju. Dolaskom PP trebalo je raditi armaturu, cijevi, redukcijske sustave i drugo. To je bilo poslijeratno vrijeme, bile su teške okolnosti i to nekima nije najbolje sjelo. Mnogi to nisu razumjeli. Jedan visoki zadarski političar tada mi je rekao: ‘Ja Vas Jakove, baš ništa ne razumijem.’

Biograd i Drniš

Ipak, Vaši projekti bili su prihvaćeni u susjednoj županiji i nekim drugim dalmatinskim gradovima.

Na poziv INA-e, u Šibensko-kninskoj županiji najprije smo s tekućih goriva prebacivali na propan-butan plin (UNP iz velikih spremnika, to je bila prethodnica za PP, iako se još nije znalo hoće li doći u Dalmaciju. Dolaskom PP-a spojeni su veliki industrijski pogoni i bolnice. PP je povukao industrije koje troše velike količine toplinske energije. TLM, pogoni Aluflexpack, koji su došli za energentom. Nemoguće je osigurati takva skladišta koja troše tu količinu energije s tekućim gorivom, bez plinovoda. Osim toga, cijena plina je oko trideset posto niža, emitira oko 20-25 % manje CO₂ i SO₂ praktično nema.

Dolaskom PP-a u Šibenik povukao se iz stečaja TLM, kao najveći potrošač toplinske energije. Sada IMPOL-TLM u Šibeniku je ono što je Končar u Zagrebu i proizvodi Al folije za tvornice u Drnišu. Projektirali smo i veliko plinsko postrojenje u Drnišu, gdje su izgrađene još dvije velike tvornice Aluflexpacka. Priprema je bila da te dvije tvornice budu i proširenje pogona u Murvici. Kako Zadarska Županija nije produžila koncesiju do Murvice, tvornice su se izgradile u Drnišu. To je investicija od oko 130 milijuna eura stranog kapitala i zaposlilo bi se oko 200 djelatnika. Radeći na energetskim pregledima za velike firme u Aluflexpacku, uvidio sam da su iz onoga malog pogona Folijaplas iz Murvice nastala četiri velika pogona, svaki je veći od bivšeg Bagata i SAS-a zajedno (Umag, Drniš, Omiš i Murvica). Uz jednu sinergijsku suradnju s našim koncesionarom EVN-om, u Drnišu smo pokrenuli tvornicu za proizvodnju plinskih cijevi. Ta tvornica sada proizvodi kompletan program za koncesionara i druge tvrtke u RH i dio proizvoda izvozi.

Vrlo interesantna je priča u Splitu. Za INA-u smo radili projekt za korištenje propan-butana (UNP-a) zamjena za tekuće gorivo, tom prilikom nakon 40 minuta sastanka bila je takva čađ na haubi automobila, kao da je pao crni snijeg jer pored upravne zgrade je glavna kotlovnica na tekuće gorivo od 15 MW. Kod prezentacije tog projekta upozorili su me da ne iznosim podatke o štetnim plinovima jer će se cijeli Split dignuti.

U Biogradu za vrijeme ljetne sezone, kada puše južni vjetar bilo je neizdrživo živjeti od nečistoće koja je dolazila od kotlovnice na tekuće gorivo, tvrde vlasnici kafića na obali. Prelaskom na PP, Biograd je postao jedan od najčišćih gradova s energetskog gledišta. Hotelski kompleks Ilirije prebačen je na PP. Ugradnjom novih kaskadno-kondezacijskih kotlova visoke energetske učinkovitosti, smanjena je emisija CO₂, nema sumpornih spojeva, a ušteda je oko 65 %. U Biogradu su spojeni bolnica, škola, vrtić i mnogi drugi.Slično smo napravili i u Drnišu, tako su Biograd i Drniš gledajući s energetskog aspekta postali najčišći gradići u Dalmacije. Dakle, ideja da Dalmacija bude najčišća turistička regija u ovom dijelu Sredozemlja ipak se polako realizira, zahvaljujući dolasku PP koji je prethodnica vodiku, kao apsolutno čistom energentu.

Iz biografije

Jakov Bakić je osnovnu školu završio u Ninu, a srednju Tehničku školu u Zadru. Diplomu Fakulteta strojarstva i brodogradnje stječe Zagrebu. Ovlašteni je projektant za energetske preglede velikih firmi i stalni sudski vještak za strojarstvo, termoenergetska i rashladna postrojenja. Dobitnik je zlatne medalje na Međunarodnom sajmu inovacija za konstrukciju regulatora za plin, osnovnog proizvoda tvornice plinskih armatura u Ninu, na temelju kojeg je izgrađena tvornica plinskih armatura TPA Bagat u Ninu. Kao rukovodilac projektnog biroa i rukovodilac Odjela razvoja Bagata sa suradnicima je radio s mnogim stranim firmama na principu zajedničkog razvoja i proizvodnje.

Zadarski zagađivači

Što je potrebno napraviti u Zadru da bi i ovaj grad postao još čišći u energetskom smislu?

Jedan od većih zagađivača u Zadru je kotlovnica u »Lipotice«, zajedno s Đačkim domom. Te dvije kotlovnice godišnje zajedno troše oko 200 tona tekućeg goriva. Lako bi se moglo izračunati koliko CO₂ i sumpornog dioksida emitiraju. Koncesionar je doveo plin do kotlovnice, ali oni se ne žele priključiti, bez obzira na nižu cijenu i ekološke probleme. Drugi veliki zagađivač je u Ulici Miroslava Krleže, a neposredno uz nju otvara se sada suvremeni hotel, s bazenima. Jedan turistički kompleks je odlučio prijeći na PP kada je vidio pored bazena i na terasama fleke teških ugljikovodika koje se talože ispod dimnjaka. Preporučam vlasnicima hotela da isfinanciraju i kotlovnicu u Ulici M. Krleže1 koja će im zadati ogromne ekološke probleme. Ostale veće kotlovnice na tekuća goriva su Hotel Kolovare, kao i mnoge škole gdje je doveden PP, a ne spajaju se. Centralna kotlovnica za tri nebodera pored Ulice Franka Lisice se rješava.

Nisam trgovac plinom, niti zastupam neku firmu, nego govorim s pozicije inženjera projektanta stručne etike, koji radi energetske projekte grijanja, hlađenja, računajući i emisije štetnih plinova, prema europskim energetskim direktivama.

Što su dosadašnji izračuni pokazali? Kako to da Vas, inženjera strojarstva, toliko okupiraju ekološka pitanja?

Na fakultetu Strojarstva i brodogradnje u Zagrebu upisao sam termoenergetski smjer, gdje se kroz studij kotlova, parnih i plinskih turbina, toplinske procese, grijanja, hlađenja praktički studira primijenjena termodinamika. Diplomirao sam na parnim kotlovima, a radio sam na raznim drugim strojarskim projektima. Davno sam u Zadarskom listu iznio ekološku analizu za Višnjik gdje je u radijusu jednog kilometara, u bivšoj državi bilo oko 12 kotlovnica. Temeljem potrošnje goriva, izračunao sam kolika je to emisija štetnih plinova: CO₂, SO₂, NOx. Po jednom institutu jedna litra tekućeg goriva izgaranjem oslobodi toliko CO₂ da su potrebna dva stabla da ga fotosintezom prerade u kisik u jednom danu. To bi značilo da u Višnjiku, treba održavati park s oko 45.000 stabala. Stara jezgra Zadra je puno bolje riješena, nego nova naselja; stari dio ima dva parka, široke nogostupe, a u Varoš se ne može automobilima. U novim naseljima se slažu zgrade kao srdele u limenkama i dodali smo im još automobile. Gdje su zelene površine, gdje su stabla?

Kako emisije štetnih plinova djeluju na svakodnevni život građana?

Malo se govori o sumpornom dioksidu. Službeni stav Svjetske zdravstvene organizacije je da je glavni uzročnik kardiovaskularnih bolesti sumporni dioksid – SO₂ i NO _x jer u doticaju s vodom – vlagom daje sumporastu i dušičnu kiselinu, a u plućima ima vode. Sumporasta i dušična kiselina spadaju u jake kiseline. Nedavno je HRT objavio da je najveća smrtnost u RH upravo zbog kardiovaskularnih bolesti i da je RH među prvima u Europskoj uniji. Prema europskim normama, u zapadnoeuropskim lukama brodovi smiju koristiti gorivo koje ima deset puta manje sumpora, nego gorivo koje koristimo u našim kotlovnicama. To je bio razlog da se više angažiram oko ove teme. Dolaskom PP-a smanjena je emisija CO₂ za oko 20 – 25 %, a praktički nema sumpora ili ga ima nešto u tragovima. Na svakoj bolnici bi trebalo stajati natpis da liječnici rješavaju posljedice, a inženjeri uzroke.

Energetskim i ekološkim pitanjima bavite se desetljećima.

Ja sam ovlašteni projektant s ovlaštenjem za energetske preglede velikih firmi, a za tu licencu smo prošli dodatnu edukaciju od oko ekvivalenta dva semestra studija energetskih postrojenja na strojarskom fakultetu, kazali su profesori – predavači. Ulaskom u EU, RH je preuzela i obvezu primjene europskih energetskih direktiva, što je vrlo važno. Tu se vrlo seriozno i stručno analizira svakog potrošača energije, energetske učinkovitosti, korištenje otpadne topline, OIE i obavezno se moraju izračunavati emisije stakleničkih plinova. S CO₂ se trguje na burzi. Izrada energetskih pregleda, ne samo da je zakonska i periodička obveza, nego i novčano vrlo korisna. Radeći kao konzultanit za sportsko-rekreativni centar Tankerske u Ninu, obišli smo više proizvođaća energetske opreme u EU, uspostavili suradnju s institutom za solarnu energiju u Njemačkoj i potpuno izmijenili energetsku koncepciju, pripremili materijale i obavili prezentaciju, sve to o svom trošku.

»Dijamanti« – u tragovima

Energetski i ekološki, kamo ide svijet, politika?

Za SC Višnjik, izradili smo jedan projekt za korištenje solarne energije gdje bi se na parkiralištima ugradilo oko 450 kolektora. Odobreno je bilo 1,5 milijuna kuna od Fonda za zaštitu okoliša, Grad je trebao osigurati još jedan milijun. To su razni primjeri svijesti o energetskoj tranziciji i ekologiji. Navođenje tema iz indusitrije su teške teme za širu javnost, to bi se moralo provoditi kroz školske kurikule. Kada smo djevojčicu iz Kanade tražili da nam nešto otpjeva, prvu pjesmu je počela o solarnoj energiji.

U svijetu čak i manje firme angažiraju ovlaštene energetičare za energetske preglede, posebno kod definiranja energetske opreme, kao i za provođenje mjera energetske učinkovitosti. Pregled daje mjere uštede, način provođenja, veličinu investicije i vrijeme povrata investicije kroz uštede uz polog police osiguranja. Nema edukacija na tu temu.

U javnosti se najviše spominje CO₂_, jer je kvantitativno najzastupljeniji, za 1kwh topl. energije iz tekućeg goriva oslobodi se oko 0,23 kg CO₂. RH prema EU energetskim direktivama radi po pravilniku za velike firme, kazne su jako velike za tvrtke i rukovodioce. Radeći na nekim energetskim pregleda velikih firmi. uočili smo kako se samo iz neznanja nepotrebno gubi energija, kakve sve potrošače imamo u pogonima, a koja je to danas oprema na tržištu radi racionalnog korištenja energije i ekološkiih razloga. Oko 80 % svih onečišćenja u svijetu, odnosno izvora stakleničkih plinova su fosilna goriva.

Predsjednik SAD-a J. Carter je 1980. angažirao oko 2.000 znanstvenika iz više instituta da daju stanje svijeta do 2000 godine. Knjiga obuhvaća istraživanja glede stakleničkih plinova, erozije, pluća svijeta i drugo. Knjiga je prevedena na njemački pod nazivom Der Bericht an den Präsidenten (Izvješće predsjedniku). Pokazatelji danas su lošiji od tadašnjih. Zaključak, na naslovnici je crna mrlja. Danas se SAD želi povući iz Pariškog sporazuma. Što to znači za svijet? Ide se dalje s fosilnim gorivima, bez obzira na dokaze znanosti. Izvješća znanstvenika i zaključci Svjetske zdravstvene organizacije političare ne zanimaju, ne vjeruju u to. Metaforički rečeno, političari, a i mnogi drugi, od najvišeg svjetskog nivoa, do onog lokalnog, su kao ugljik. Ugljik ima tri alotropske modifikacije: on kristalizira kao čađa, kao grafit i kao dijamant, dijamant je u tragovima.

Ipak se kreće

Možete li izdvojiti postignuća od posebnog osobnog značaja?

Prva mi je satisfakcija što je prijedlog za Nagradu za životno djelo došao od struke, dakle, od Hrvatske stručne udruge za plin iz Zagreba, rekli su da sam prvi izvan Zagreba koji ju je dobio, kao i prvi s pozicije projektanta. Prijedlog je išao od jedne strane firme koja radi u RH i firmi iz Šibensko-kninske županije. Druga satisfakcija je što je pokrenuta proizvodnja cijevi za plin u Drnišu; treća što su sav ovaj program radile isključivo hrvatske firme od projekata, nadzora ugradnjom plinske opreme, a sve je to financirao koncesionar EVN; četvrta što se ipak postupno realizira cilj najčišće turističke regije u ovom dijelu Sredozemlja. Zahvaljujem EVN-u i kolegama iz EVN-a na iznimnoj stručnoj i profesionalnoj suradnji.

Autor: Antonia VODAN