Internet novog doba u Sukošanu, Galovcu, Sv. Filipu i Jakovu i Škabrnji

Projekt razvoja širokopojasne infrastrukture na području općina Galovac, Sukošan, Sveti Filip i Jakov i Škabrnja, koji je započeo 2018. godine, uspješno je priveden kraju. Realiziran je pod vodstvom Općine Sukošan, u partnerstvu s općinama Galovac, Sveti Filip i Jakov te Škabrnja s ciljem izgradnje svjetlovodne mreže do kućanstava, poslovnih i javnih korisnika. Projektom je značajno unaprijeđena komunikacijska infrastruktura na području ovih četiriju općina u Zadarskoj županiji.

U ime nositelja projekta načelnik Općine Sukošan Ante Martinac podsjetio je kako su svi radovi završeni u roku, dok je voditelj projekta Tomislav Majnarić kazao kako je osnovna značajka projekta mreža koja ostaje u trajnom javnom vlasništvu četiriju općina partnera.

Spajanje u novoj godini

– Zajednička tvrtka Kotar net d.o.o. nije pružatelj usluga krajnjim korisnicima, to ostaju postojeći tržišni operateri, dok će tvrtka upravljati mrežom i iznajmjivati kapacitete tržišnim subjektima, pojasio je Majnarić dodavši kako su glavni okvirni ugovori već potpisani.

– Operateri će u novoj godini početi akvizirati i spajati korisnike u mrežu, koja je sada kvalitetnija i modernija, dodao je.

Za 16 projekata nije bilo potrebno ishoditi ni potvrdu glavnog projekta, ni građevinsku dozvolu, iz Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, jer obuhvaćaju postavljanje svjetlovodnih kabela u postojeću kabelsku kanalizaciju HT-a i na postojeće stupove HEP ODS-a, te postavljanje manjih kabinetskih tzv. distribucijskih čvorova i dva veća glavna čvora u Sukošanu i Galovcu. Za pet projekata je bilo potrebno ishoditi potvrdu glavnog projekta, jer su obuhvaćali izgradnju nove kabelske kanalizacije u dijelovima Sukošana, Sv. Filipa i Jakova i Sv. Petra na Moru, te na trasi od Prkosa do Škabrnje.

Projektom razvoja širokopojasne infrastrukture izgradila se nepokretna pristupna širokopojasna mreža sljedeće generacije u NGA bijelim područjima u četiri jedinice lokalne samouprave. Te mreže predstavljaju osnovni infrastrukturni preduvjet za povećanje intenziteta i kvalitete korištenja suvremenih usluga i aplikacija temeljenih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama kod privatnih korisnika (kućanstava), poslovnih korisnika i javnih korisnika.

– Sve se aktivnosti na izgradnji završavaju, a pregledi su većim dijelom već obavljeni. Ovo je jedan od pet istovjetnih projekata izgradnje svjetlovodne mreže koje provode JLU-i, dok ostalih 16 rade telekomunikacijske tvrtke. Bitno je naglasiti razliku između bijelih i sivih područja, jer samo su bijela područja mogla biti dijelom projekta, a za njih je utvrđeno da, tijekom pripreme projekta, nije postojala kvalitetna usluga interneta, objasnio je Majnarić.

Dva glavna čvora

Pristup internetu s brzinama od nekoliko stotina megabita po sekundi, koje se mogu povećati do jednog gigabita po sekundi i više, surfanje internetom velikim brzinama, gledanje velikog broja televizijskih i videosadržaja, rad od kuće i videokonferencije najvažnije su usluge koje postaju dostupne, kvalitetnije i pouzdanije u odnosu na postojeće usluge.

Za razliku od većine telekomunikacijskih mreža koje su u vlasništvu privatnih operatora, svjetlovodna mreža u projektu ostaje u trajnom javnom vlasništvu svih općina u projektu, slično kao i ostala javna infrastruktura. Na taj način mreža u projektu bit će otvorena svim operaterima pod jednakim uvjetima.

– Osim klasičnih svjetlovodnih kablova izgrađena su dva glavna čvora, po jedan u Sukošanu i Galovcu i 12 kabinetskih manjih distribucijskih čvorova. Kotar net d.o.o. jedini je mogao sklopiti ugovore o korištenju postojeće infrastrukture kako bi se izbjegli iskopi i postavljanje novih stupova, kazao je Majnarić.

Bijela područja

Bijela područja inače obuhvaćaju korisnike kojima trenutno nije dostupan pristup internetu s brzinom od najmanje 30 Mbit/s. Bijela područja nalaze se u svim naseljima na području ove četiri općine, tako da će svjetlovodnom mrežom, uz naselja uz more, biti pokrivena

i sva naselja u unutrašnjosti. Radi se o 4.500 adresa s preko 7.500 korisnika.

Martin Rogoznica iz tvrtke Konektor d.o.o. u ime izvođača projekta dodao je kako je kroz idejni projekt formirano 12 distribucijskih čvorova.

– To su centralne točke za sam razvoj distribucijske mreže do krajnjih korisnika, a izgrađene su i dvije centralne stanice, kazao je Rogoznica.

Svjetlovodna mreža izgrađena projektom ostat će u trajnom javnom vlasništvu općina. Poslovi upravljanja i održavanja izgrađenom mrežom povjereni su zajedničkom trgovačkom društvu koje su osnovale sve četiri općine – Kotar net d.o.o. Svjetlovodnom mrežom upravljat će se po tzv. veleprodajnom poslovnom modelu.