Gradsko vijeće u kojem HDZ prvi put nije imao većinu je ‘na zalasku‘. Evo što ga je obilježilo

Iako su se problemi s gradskim proračunom kontinuirano javljali tijekom čitavog četverogodišnjeg mandata zadarskog Gradskog vijeća u kojem HDZ po prvi puta nije imao većinu, ipak se problem prostornog uređenja može izdvojiti kao glavni »lajtmotiv« ovoga saziva.

Posljedice prekomjerne betonizacije i pogodovanja investitorima odavno su golim okom vidljive diljem hrvatske obale, a da nisu zaobišle ni Zadar najbolje pokazuje činjenica da su građani u dva navrata zbog toga izašli na ulice – najprije zbog Maraska parka, pa onda i zbog Vruljice.

(Ne)transparentnost

Prva redovna sjednica Gradskog vijeća, održana u kolovozu 2021. godine, kao da je bila foršpan za ostatak saziva – maratonska sjednica potrajala je 20 sati (pri čemu je dio točaka prebačen je za rujan). HDZ se tek trebao naviknuti na to da, iako imaju izvršnu vlast, nemaju većinu u Vijeću, što je značajno utjecalo na dinamiku rasprave o prijedlozima vladajućih.

U rujnu oporbena većina pokreće prvu značajniju inicijativu i od izvršne vlasti zahtijeva uvođenje otvorenog i transparentnog proračuna Grada Zadra. No, na realizaciju je trebalo pričekati više od godinu dana, do konca 2022. godine.

Osim veće transparentnosti u korištenju javnog novca, oporba i vlast na početku u mandata odmah zaratili i zbog netransparentnog načina imenovanja.

Naime, na istoj toj rujanskoj sjednici oporba u Gradskom vijeću smijenila je troje članova Upravnog vijeća Znanstvene knjižnice Zadar, jer su za ravnateljicu predložili (aktualnu ravnateljicu) Marijanu Senkić Klapan, pa su je, nakon što je Gradsko vijeće zbog netransparentnog načina izbora taj prijedlog odbilo, imenovali vršiteljicom dužnosti.

Ta je odluka, kako su isticali oporbeni vijećnici, označila kraj HDZ-ove stranačke (samo)volje.

I na idućoj sjednici, održanoj u listopadu 2021. godine, također se provlači tema transparentnosti – oporba odbija izglasati rebalans proračuna, prvenstveno zbog Košarkaškog kluba Zadar, koji je tako trebao primiti tri milijuna kuna.

Vijećnici su u tom slučaju tražili veću transparentnost bilo da je riječ o odabiru trenera i igrača ili pak trošenju novca. Do prosinca je HDZ ipak postigao dogovor s Akcijom mladih i Meštrovićevim nezavisnima, pa rebalans tada prolazi, a KK Zadar dobiva 2,5 milijuna kuna.

Ričardov sprovod

Na to je SDP-ov Daniel Radeta odgovorio objavom Ričardove osmrtnice, pa Meštrović na sljedeću sjednicu, održanu 22. prosinca, dolazi u lijesu.

Na istoj toj sjednici izglasava se proračun za 2022. godinu, a zbog »neracionalnih i neutemeljenih« oporbenih amandmana, Dukić obustavlja primjenu proračuna, koji je nakon korekcija usvojen.

Planirani proračun od 48,8 milijuna kuna Grad je morao umanjiti za 1,7 milijuna kuna, koliko je otišlo na usvojene amandmane gradskih vijećnika.

No, s obzirom na to da gradonačelnik može samostalno preusmjeriti do pet posto gradskog proračuna, to je i učinio nakon što je proračun »prošao«, oporbeni amandmani tako su pali u vodu. Ovaj manevar kojim je Dukić izigrao njihovu volju bio je dobra lekcija za oporbu, koji su u narednim godinama predlagali značajno »skuplje« amandmane.

Rasprava o prostornom planiranju u Zadru zahuktava se u ožujku 2022. godine, na 10. sjednici, kada oporbena većina s 14 glasova odbija HDZ-ov pokušaj prodaje nekadašnjih prostora HAK-a na Relji.

Osim toga, na Meštrovićev prijedlog zaustavlja se najavljeni projekt izgradnje zaobilaznice, koji je dio vijećnika protumačio kao pokušaj širenja građevinske zone.

Nova fronta bitke oko prostornog planiranja otvorena je skidanjem s dnevnog reda odluka o izradi urbanističkih i detaljnih planova, a s tom je praksom oporba nastavila do kraja saziva.

Vijećnici potom u svibnju 2022. jednoglasno usvajaju prijedlog da se dvorane Jazine proglasi kulturnim dobrom od lokalnog značaja, s ciljem da se spriječi moguće rušenje, te ponovno odbijaju HDZ-ov pokušaj prodaje bivšeg prostora HAK-a, a onda u lipnju odbijaju Prijedlog Zaključka o pretvaranju tražbine Grada Zadra u procesu preoblikovanja Hrvatskog nogometnog kluba Zadar iz sportske udruge za natjecanje u sportsko dioničko društvo.

Bez mjesnih odbora

U rujnu oporba ponovno odbija pokušaj prodaje prostora HAK-a, a protive se i osnivanju Javne ustanove »Centar za suvremenu umjetnost, kulturu i mlade« te prenošenju osnivačkih prava nad Znanstvenom knjižnicom Zadar na Sveučilište u Zadru, a koncem studenog prihvaćaju prijedlog rebalansa proračuna.

Ovaj put većina sredstava rebalansom usmjerena je na SC Višnjiku, za koji je od 20 milijuna bilo rezervirano 12,5 milijuna. Nedugo zatim iz KK Zadar stiže apel da je Klub pred stečajem.

Na 16. sjednici Gradskog vijeća, održanoj 22. prosinca, oporba izglasava proračun za 2023. godinu, vrijedan 105 milijuna eura, a bez glasova HDZ-ove koalicije jer su se protivili oporbenim amandmanima koji su glasovima vijećnika uglavljeni u proračun.

Gradonačelnik Dukić ubrzo izglasani proračun obustavlja zbog amandmana s nezakonitim izvorom financiranja, a proračun je na koncu usvojen tek u svibnju.

U srpnju Gradsko vijeće odobrava financiranje Košarkaškog kluba Zadar s.d.d. za razdoblje od 2024. do 2026. godine u ukupnom iznosu 2.664.000 eura, tri mjeseca kasnije održava se tematska sjednica o osnivanju Centra za mlade (koji, valja napomenuti, do danas nije osnovan iako su u prostorije uselili prvi korisnici).

Nedugo zatim Vijeće osnivačka prava nad Znanstvenom knjižnicom ipak prenosi na Sveučilište u Zadru, no knjižnična građa pri tom ostaje u vlasništvu Grada.

Na istoj sjednici oporba odbija raspisati izbore za članove mjesnih odbora u Zadru, kojima je mandat odavno istekao – izbori su se, naime, trebali održati još 2022. godine.

No, oporba se u listopadu usprotivila raspisivanju izbora iz više razloga, najprije iz financijskih – jer su suci imenovani u Povjerenstvo za provedbu izbora za članove vijeća mjesnih odbora tražili (pre)visoke naknade – od 450 do 1000 eura.

Drugi, još važniji razlog, je to što mjesne odbore vide kao političke poligone vladajućeg HDZ-a, koji su obezvrijeđeni provedbom projekta Kvart ipo, napose ako se u obzir uzme da odbori nemaju niti ovlasti niti vlastite proračune.

Na koncu do danas izbori za mjesne odbore nisu raspisani. Osim mjesnih odbora, Grad Zadar čitav protekli mandat nije oformio niti Savjet mladih – mandat je članovima istekao još u ožujku 2021. godine.

Loša infrastruktura

Još jedna važna odluka donesena na 22. sjednici, održanoj 17. listopada 2023. godine, prihvaćanje je Sporazuma kojim je otvoren put preoblikovanju HNK Zadra u sportsko dioničko društvo.

Australski investitor Mark Ivančić postao je tako vlasnikom 75 posto dionica, a Grad se ugovorom obvezao da će s 300 tisuća eura financirati omladinski pogon te da će osigurati korištenje sportske infrastrukture za klub u opsegu i na način kako ju je klub do tada koristio.

U studenom 2023. godine vijećnici odbijaju izglasati poskupljenje odvoza otpada dok se u pogon ne stavi CGO u Biljanima Donjim te dok se ne zatvori odlagalište Diklo, a s dnevnog reda su skinute izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja »Maraska park«.

Mjesec dana ranije, građani su prosvjedovali pokušavajući spasiti jednu od nekoliko preostalih zelenih oaza u gradu. U prosincu 2023. godine izglasava se nezakonit proračun za 2024. godinu, koji je ozakonjen tek u rujnu 2024. godine i to iz šestog pokušaja.

U siječnju 2024. godine konačno javnu raspravu prolaze nove dopune i izmjene Prostornog plana uređenja Grada Zadra. Prostorni plan uređenja Grada Zadra donesen je prije više od 20 godina, a u međuvremenu je mijenjan u četiri navrata.

Odluku o izradi V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Zadra Gradsko vijeće potvrdilo je 22. prosinca 2020. godine. Grad je u konačnici sa Zavodom za prostorno uređenje ugovor potpisao koncem travnja 2021. godine, a dokument konačno na javnu raspravu dolazi od 28. studenog 2023. do 31. siječnja 2024. godine.

Do kraja mandata, više od godinu dana kasnije, PPU nije stigao do gradskih vijećnika na glasovanje.

To ih, doduše, nije iznenadilo. Naime, oporba predložene izmjene PPU-a vidi kao nastavak politike pogodovanja investitorima i prekomjerne betonizacije, koja ne samo da narušava prepoznatljive mediteranske vizure, nego se i na druge načine negativno zrcali na svakodnevicu Zadrana, bilo da je riječ o nesnosnim prometnim gužvama ili neadekvatnoj infrastrukturi.

Zbog toga su i očekivali da HDZ neće PPU uputiti na glasovanje Gradskom vijeću, sve dok u tom predstavničkom tijelu ne budu imali dovoljno ruku za izglasavanje dokumenta kojim se investitore u hotelski smještaj planira privući na način da im se neposredno uz hotele omogući gradnja stambenih zgrada.

Kako tumači oporba, iako u Vijeću nisu imali dovoljno ruku da PPU »prođe«, HDZ-u je bilo važno krenuti u izradu PPU-a prije nego li su na snagu stupili restriktivniji Pravilnik o prostornim planovima te Zakon o prostornom uređenju.

Otpad – bolna točka

Saga o prostornom planiranju u Zadru zapečaćena je u gradskoj vijećnici nakon posljednje sjednice u ovom sazivu – ondje je, naime, nedavno održana javna rasprava na kojoj se okupilo 60-ak Arbanasa ogorčenih zbog načina na koji se pristupa prostornom planiranju u njihovu kvartu.

Prije toga, u veljači, Zadrane je na noge digla gradnja zgrade u parku Vruljica. No, kao i u slučaju nizu drugih projekata koje bi građani mogli opisati kao sporne i nepoželjne, i u Vruljici je, kako su ocijenili vladajući, sve po zakonu.

Osim prostornog planiranja, zadnju godinu mandata obilježile su i visoke cijene odvoza otpada zbog otvaranja Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje, koje su izazvale revolt među vijećnicima s obzirom na to da odlagalište Diklo i dalje, unatoč obećanjima, nije zatvoreno niti je započela njegova sanacija.

Nakon što su vijećnici izglasali povećanje cijena, osjećali su se izigrani od strane izvršne vlasti, pa su odluku o povećanju cijena odvoza otpada poništili, kao i odluku o izradi izmjena i dopuna PPU-a. No, na inicijativu gradonačelnika Dukića, na koncu su poništene odluke od stavljanju odluka van snage.

Posljednje tri sjednice Gradskog vijeća održane su bez gradonačelnika i predstavnika gradske uprave, a kao razlog bojkota Dukić je naveo sustavno donošenje nezakonitih odluka.