Građani se boje da će zbog pogodovanja investitorima Zadar izgubiti mediteranski štih

U dupkom punoj Velikoj vijećnici Grada Zadra, na javnom izlaganju V. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Zadra okupilo se stotinjak zainteresiranih građana, koji su se dobrim dijelom razišli nakon prvih sat vremena. Nezadovoljstvo koje se među građanima moglo čuti pred ulazom, u tri sata dugoj raspravi značajno je okopnjelo pa se većina pitanja građana ticala njihovih privatnih parcela.

Javna rasprava o izmjenama i dopunama Prostornog plana službeno je započela 28. studenog, a Grad je već zaprimio više od 400 prijedloga. Prijedlozi se nastavljaju zaprimati sve do 5. siječnja, a potom će zeleno svjetlo Prostornom planu trebati dati gradski vijećnici.

Zelenilo na Puntamici

Raspravu u Velikoj vijećnici moderirao je Matko Segarić iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo. Podsjetio je da su zadnje izmjene Prostornog plana usvojene 2019. godine, a odluka o V. izmjenama i dopunama donesena je godinu dana kasnije. Grad je u konačnici sa Zavodom za prostorno uređenje ugovor potpisao koncem travnja 2021. godine.

Darko Kasap, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra na javnom je izlaganju pred građanima istaknuo glavne ciljeve koji se predloženim izmjenama plana žele postići.

– Tri godine traju ove izmjene i dopune. U očekivanju budućega GUP-a, nadam se da će one unaprijediti grad. Četiri su ključne stvari: javno zelenilo, određene društvene namjene, hoteli i turizam te određeni urbanistički parametri. Posljednja točka izaziva najviše pažnje i rasprave, kazao je Kasap.

Javnu raspravu u Gradskoj upravi otvorila je Lucija s Puntamike, koja je istaknula kako u njenom kvartu nema zelene površine, na što je Segarić kazao da će se razmotriti inicijativa da se zelena površina, uz parking, osigura iza Yachtinga.

Valentina se potom oštro osvrnula na stanje u Petrčanima, kritizirajući dozvoljavanje gradnje na pet katova.

– Tko je pisao dozvolu za takvo nešto? Mi nemamo ništa od Falkensteinera, oni ni ne dolaze u naše selo. Na glavnoj javnoj plaži u Petrčanima, dva su bara zauzela trećinu plaže, di će se ljudi kupati, di parkirati? Parking treba biti iznad crkve, što znači da se treba promijeniti granica građevinskog područja. Od benediktinki je sve dozvoljena gradnja, a nas mještane nitko ništa ne pita, kazala je Valentina.

Ni j od javnog interesa

– Predlažem da se visina zgrada limitira na šest katova, ne treba nam viših zgrada jer ovaj grad treba imati mediteransku vizuru, da zgrade ne strše iznad Bilog briga. Osim toga, bolničko parkiralište mora ostati javno zato da se tamo ne grade garaže i hoteli. A na Maloj pijaci na Relji je predviđena konferencijska dvorana, a ispod nje garaža. Tamo nijedna zgrada nema podrum, tamo graditi garažu je suludo, kazao je Stipčević.

Isti se građanin osvrnuo i na ukidanje DPU-a za Kosu.

– Čitav Sokin brig nema šansu izlaza prema Supernovoj, ako se ne napravi tih 400 metara ceste. Plan postoji, ali se ne realizira zbog tromosti i nerada, upozorio je.

Iako je gradonačelnik Dukić ranije istaknuo da se izmjenama Prostornog plana ne širi područje gradnje, već se čuva javni prostor i smanjuje betonizacija, građani se ipak, izgleda, ne slažu u potpunosti s njegovom ocjenom.

– Jako mi je žao da uopće u današnje vrijeme, nakon pilanja šume i kada je sve zapušteno, da Grad hoće napraviti uslugu privatnom investitoru da na teniskim terenima napravi zgradu. Da ne govorim što bi to bilo za more, već je katastrofa kad je mala južina, do Uskoka će se moći sve zatrpati. Taj je teren je nasut, ispod je more, kazao je Joso.

– Kakvi su rezoni za razmišljanje da se na Punti grade zgrade na moru, a sve površine za djecu udaljene su od obale, upitao je jedan Zadranin.

Stanko se osvrnuo na područje SAS-ove tvornice, na kojem je planirana zona visoke izgrađenosti.

– U tom prostoru nema ni j od javnog interesa. Načinom gradnje u posljednjih 20 godina Zadar gubi mediteranski štih. Tu se pogoduje jedino investitoru. Predviđene su zgrade do 10 katova, a volio bih da mi se objasni da su podzemne garaže predviđene na pet razina, kako mislite da ćemo živjeti ondje, pitao je Stanko.

Na pogodovanje investitorima upozorila je i nezavisna gradska vijećnica Akcije mladih Marjana Botić.

– U Dračevcu je za stambeno mješovite zone ostala obveza Urbanističkog plana, pa ljudi ne mogu sebi graditi kuće, a na Murvičkoj je skinuta obveza. Osim javnog interesa, Prostorni plan mora štititi građane, a ne investitore. U divljoj urbanizaciji dovoljno se pogodovalo investitorima, kazala je Botić.

I građani mogu biti investitori

– Moje pitanje je zašto sada nema hotela u gradu Zadru? Dostigli smo rekordne turističke brojke i ako želimo novu razinu turizma, moramo dizati kvalitetu, a to je infrastruktura i hoteli visoke kategorije. Urbanistički plan uređenja ide u smislu da se sačuva područje, razradi infrastruktura. Nije se išlo pogodovati investitorima, kazao je Kasap.

Moderator se također osvrnuo na pogodovanje investitorima, istaknuvši da je svaki urbanistički plan pogodovanje investitorima. To znači, pojasnio je, da se planom omogućuju investicije, pri čemu i građani mogu biti investitori.

Gradski vijećnik i predsjednik zadarskog SDP-a Daniel Radeta predložio je da jedan od uvjeta bilo koje gradnje treba biti da se Grad upiše na zelenu površinu, tako da ona bude neotuđiva.

– Vlasniku je u interesu da se zelenilo održava. Na području ispod Višnjika napravile su se zgrade, zelene površine se ne održavaju. Grad bi se mogao upisati kao vlasnik i tako bi 30 posto ostalo sačuvano i spriječile bi se bilo kakve manipulacije, kazao je Radeta, na što je Kasap odgovorio da to zakonski nije moguće.

Petar Kozina, predsjednik Društva arhitekata Zadra pohvalio je suradnju Grada, struke i civilnih udruga te kazao da je većina njihovih primjedbi već uvažena.