Foto: Mislav Klanac
Otvoriti vrata svog doma djetetu ili starijoj osobi koja je spletom životnih okolnosti ostala na vjetrometini društva, bez obitelji i adekvatne skrbi, jedna je od najplemenitijih odluka na koje možemo donijeti. Istaknule su to u razgovoru s nama članice Tima za udomljavanje Zadarske županije pravnica Tina Morić, socijalna radnica Martina Ninčević te psihologinja Roberta Stručić, s kojima smo, povodom Dana otvorenih vrata njihovog Tima, razgovarali o izazovima udomiteljstva, te osvješćivanju javnosti o potrebi socijalne i društvene osjetljivosti prema članovima zajednice čija je sigurnost ugrožena.
Svakodnevno rade s više od 40 udomiteljskih obitelji na području naše regije, savjetuju ih, pomažu im u rješavanju pravnih i socijalnih pitanja te pružaju psihosocijalnu podršku u procesu prilagodbe i navikavanja na novog člana obitelji.
Otkad su oformljeni, krajem 2023. godine, počeli su raditi s tri nove udomiteljske obitelji. Potrebe zajednice složne su, daleko su veće od broja udomiteljskih obitelji koje su trenutno aktivne.
Udomljavanje se ne odnosi samo na pomoć djeci i maloljetnicima, koji zbog niza razloga bivaju izuzeti iz svojih bioloških obitelji, već se odnosi i na pomoć starima i nemoćnima koji nemaju druge obitelji.
I mladi i stari
– Sustav razlikuje srodničke i tradicionalne udomiteljske obitelji. Dok se potonje odnose na obitelji koje primaju nepoznatu osobu iz sustava, srodničke obitelji udomitelji su koji primaju članove svoje obitelji.
U kontekstu naše regije 42 udomiteljske obitelji s kojima radimo nedovoljne su u odnosu na naše, ali i nacionalne potrebe, s obzirom na to da se mi bavimo udomiteljstvom na nacionalnoj razini. Društvo sve više prepoznaje elemente zanemarivanja u obiteljima i potrebu da se pojedinca izdvoji iz obitelji.
Sve smo svjesniji i potreba osoba treće dobi koje više ne mogu boraviti same u kućanstvu te trebaju cjelodnevnu skrb, kazala je Morić, dok je Stručić pojasnila kako je godinama intencija sustava ka deinstitucionalizaciji, te smještaju što manje djece i starijih u domove.
Udomitelji jesu suradnici sustava, ali istovremeno imaju određene odveze koje trebaju ispunjavati. Izrađuju zajednički plan koji prati potrebe korisnika te imaju obvezu pisanja izvješća o stanju i napretku osobe koja im je povjerena na udomljavanje.

– Smještajem u obiteljima daje im se ono što nisu mogli imati u svojim biološkim obiteljima. Povećanje broja udomiteljskih obitelji zato je naš krajnji cilj, jer trebaju nam čvrsti temelji na kojima bi počivao sustav socijalne skrbi, naglasila je Stručić, a Ninčević je dodala kako vrše uparivanje udomitelja i korisnika prema njihovim zajedničkim obvezama i karakteristikama.
Zadaća udomitelja prvenstveno je da skrbi o mentalnom zdravlju korisnika, pružanju obitelji i sigurnog okruženja u kojem može pokazati svoje potencijale.
– Ako govorimo o djeci, ona moraju steći osjećaj da su u svojoj obitelji, tj. kod udomitelja ne bi smjela postojati razlika između udomljene i biološke djece. Ako govorimo o odraslim korisnicima, tu prvenstveno mislimo na skrb o hrani, higijeni i njihovim zdravstvenim potrebama, kazala je Morić.
Nije tradicija
– Udomitelji su izrazito humani pojedinci, koji najčešće imaju vlastite obitelji, ali istovremeno drugima žele pružiti istu ljubav i sigurnost.
Djeca sa svojim udomiteljima najčešće budu povezana cijeli život, neka ostaju živjeti u obitelji te ju ne napuštaju nakon 26. godine. Plemenitost je zato prvi pridjev kojim možemo opisati udomitelje, istaknula je Morić, jer udomiteljstvo je cjelodnevna skrb o nekome.
Roditeljstvo je samo po sebi dovoljno stresno, dok udomiteljstvo takve obveze diže na viši nivo. Period prilagodbe, na novu obitelj i njezine članove kod djece je zato iznimno stresno razdoblje koje zahtijeva kompromis obje strane.
– Svaka je prilagodba priča za sebe, prožeta iskustvima, a ponekad i traumama koje je dijete donijelo sa sobom. Od udomitelja se zato traži iznimna pozornost u prepoznavanju potreba djeteta, dodala je Stručić.
Udomljavanje u nas i dalje, poručuju, nije uobičajena socijalna praksa, ne zbog negativnih predrasuda, već manjka udomiteljske kulture i tradicije. Udomljavanje se, dodaju, sve manje uklapa u moderan stil života, što pokušavaju promijeniti upravo razgovorom i edukacijama.
– Potencijalni udomitelji moraju imati čistu kaznenu i prekršajnu evidenciju, njihova obitelj mora biti neopterećena nasiljem, moraju nam dati potvrde da su zdravstveno sposobni ispunjavati svoju dužnost.

Kad dozvolu dobiju, s njima smo uvijek u kontaktu, posjećujemo ih i kontroliramo te surađujemo, objasnila je Morić, dok je Ninčević naglasila kako se udomiteljem može postati do navršene 60. godine života, a dozvola za udomljavanje obnavlja se svake tri godine.
Rad na terenu
Zloupotrebe udomiteljskog statusa, kažu, postoje, no još uvijek takve incidente nisu zabilježili na području naše regije.
Njihov se radni dan zato ne svodi na rad u kancelariji, već terenski rad s udomiteljskim obiteljima, kojima pomažu svim aktivnostima i svakodnevnim obvezama. Redovito surađuju sa županijskim Obiteljskim centrom te kroz promotivne i obrazovne aktivnosti potiču udomiteljstvo.
– Osim obnove dozvola, vršimo i procjene potencijalnih udomiteljskih obitelji, naglasila je Ninčević, objasnivši kako su udomiteljske obitelji zapravo pod kontinuiranim nadzorom Tima. Djecu kojima se zbog žurnog izdvajanja iz obitelji u 24 sata udomitelj ne pronađe, najčešće se smještaju u domove u Splitu i Karlovcu. Na takve situacije u prosjeku naiđu jednom mjesečno.
Potencijalnim novim udomiteljima zato poručuju kako su uvijek otvorene za razgovor, jer pitanja, strahovi i motivi su uvijek individualni.
– Mi smo tu da im pomognemo sa svim dilemama. Krajnji cilj svih je naših aktivnosti povećanje broja udomiteljskih obitelji, jer to je iznimno hrabra odluka. Otkad radimo dodijelili smo dvije nove dozvole, a treću obrađujemo, što je za nas jako pozitivan iskorak ka boljemu sutra za sve korisnike u potrebi, zaključila je Ninčević.
Autor: Nikolina Lucić
najnovije
najčitanije
Ostali sportovi
2. Futsal liga
Malom Parizu mjesni derbi, kriza Sukošana
Zadar & Županija
vrijedno djelo
Plenković će papi darovati knjigu koju je uredila zadarska profesorica
Zadar & Županija
PITANJE SA SKUPŠTINE
Mate Lukić: Županija plaća liječenje Egipćanina optuženog za napastvovanje! Bolnica: Nije istina
KK Zadar
ABA liga, 9. kolo
Košarkašima Zadra večeras u goste stiže Vienna, protivnik po mjeri ali i vrlo opasan
Footopis
MARSEJSKI RULET
Doživjeli su bolno prizemljenje, odgojili su zvijezde, a sada žele svrgnuti ‘kralja’ s trona
Crna Kronika
Nesreća
ZAVRŠEN OČEVID 26-godišnjeg radnika pregazio 19-godišnji kolega
Zadar
NE ZNA SE KRIVAC
OBRAT! Šibenski aktivist uhićen zbog sumnje da je razbio spomen-ploču sad će tužiti policiju
Zadar
Nova funkcija
Bivši župan postao savjetnik, evo gdje će raditi
Scena
ĐURĐICA BARLOVIĆ
Pjevačka ikona preminula je prije 33 godine u zadarskoj bolnici, ostavila je neizbrisiv trag
Hrvatska
UŽASNE UVREDE!