Daniel Radeta: Treba razdvojiti status obiteljskog iznajmljivača od velikih igrača

Zadar svaku novu sezonu dočeka s nekoliko tisuća kreveta u turizmu više. Problem je to koji godinama traje, a koji je posljedično doveo do porasta cijena nekretnina i stanarina, ali i sve većeg broja praznih stanova, koji se u turističke svrhe koriste tek nekoliko mjeseci u godini. Kako bi stali na kraj tom problemu, u Vladi su pokušali s izmjenama Zakona o upravljanju i održavanju zgrada dokinuti praksu registriranja i prenamjene apartmana u stambenim zgradama.

Kako bi potencijalni iznajmljivač u stambenoj zgradi mogao registrirati apartman za najam u turizmu, prema novom bi prijedlogu Zakona trebao priskrbiti suglasnost barem 80 posto stanara, odnosno suvlasnika zgrade.

Prema novom zakonu, strože bi se kažnjavale i preinake po zgradama i povećao iznos pričuve za iznajmljivače, a sve prvenstveno kako stotine stranih radnika ne bi bilo smješteno u neljudskim uvjetima i barem malo kontrolirao rast cijena nekretnina i porast ležajeva u turizmu.

No, najavljene izmjene zakona tako dobro nisu sjele zadarskim predstavnicima obiteljskih iznajmljivača, koji upozoravaju kako bi puno korisnije bilo zakonski definirati razlike između obiteljskih i profesionalnih iznajmljivača te posljedično te dvije kategorije pružatelja smještaja u turizmu i različito porezno opterećivati.

Diskriminacija iznajmljivača

Gradski vijećnik i predsjednik zadarske Udruge malih iznajmljivača Daniel Radeta upozorio kako je ovakav prijedlog izmjena Zakona samo vatrogasna mjera koja neće imati realnih posljedica na tržište nekretnina, a samo će dodatno penalizirati male iznajmljivače.

– Svakako sam za uređivanje zakonskog okvira iznajmljivanja u turizmu. No, zabranama se ništa neće postići, jer više se treba poraditi na poreznom opterećivanju iznajmljivača sukladno njihovu statusu i broju jedinica koje iznajmljuju.

Zakonski bi zato trebalo razdvojiti status obiteljskog iznajmljivača, koji ili iznajmljuje smještaj unutar svog kućanstva ili nekretninu u kojoj stanuje privremeno iznajmljuje u turizmu od velikih igrača koji posjeduju više smještajnih jedinica.

Na kraju dana svi plaćaju isti paušal, a razlike u zaradi mogu biti astronomske, stava je Radeta, koji dodaje i kako smatra da se priča s brojem apartmana u stambenim zgradama zapravo prenapuhuje.

– Jako se dobro treba razmisliti kome je iznajmljivanje egzistencija, a kome dodatna zarada. Oni koji svoje vlastite domove iznajmljuju za turizam odriču se svog komfora i mira radi dodatne zarade i to treba imati u vidu kada se rade zakonske izmjene. Pohlepa onih koji koriste naše postojeće zakonodavstvo zapravo je puno veći problem, upozorio je Radeta. Bolje porezno opterećenje velikih igrača u privatnom smještaju, poručio je, polučilo bi puno bolje rezultate. A što se tiče kontrole cijena »kvadrata«, smatra kako ova mjera neće imati nikakvog utjecaja na sada već previsoke cijene nekretnina.

– Potrebno je osmisliti novi, bolji i učinkovitiji model stambenog zbrinjavanja jer nikog se ne može natjerati na prodaju nekretnina ili opciju dugoročnog iznajmljivanja.

Model po kojem bi mladi do krova nad glavom došli subvencioniranim kreditima i učinkovitim modelom javnog vlasništva nekretnina sigurno bi polučio željene efekte.

Suludo je da se novac u državnu blagajnu pokušava namaći ovim putem nakon što su dužnosnici sami sebi izglasali povećanje primanja. Na ovaj se način pohlepa vlastodržaca prelama preko leđa građana, zaključio je Radeta.

Ishitrena odluka

Sličnog je stava i poznati zadarski obiteljski iznajmljivač Klaudio Grdović, koji je upozorio da je suludo očekivati da će ovakve ishitrene odluke uroditi plodom.

– Pitanje je što se zapravo smatra stambenom zgradom i hoće li novom zakonu podlijegati i obiteljske kuće s odvojenim stanovima.

U situaciji kada sve više stranih državljana kupuje nekretnine u Hrvatskoj možete doći u situaciju da se vlasništvo u nekoj zgradi dijeli pola-pola, tj. da su polovina vlasnika stanari, a ostatak strani vlasnici koji nekretninom mogu raspolagati po svom vlastitom nahođenju.

Što će se tada događati? Ovakav je prijedlog donesen bez promišljanja o njegovim posljedicama i ne drži vodu, poručio je Grdović, kazavši kako je potrebna bolja kontrola profesionalnih iznajmljivača, koji posjeduju veliki broj nekretnina.

– U situaciji kada strani državljanin postane vlasnikom nekretnine u Hrvatskoj i na temelju toga može tražiti pravo boravišne dozvole on automatski prestaje biti turistom u našoj zemlji, a poznavajući naše običaje, turistima bi prestali biti i njihovi prijatelji i rođaci, koji bi u tom objektu eventualno odsjeli.

Time ne samo da se šteti turističkoj industriji već se i čini još veći kaos u ionako kaotičnoj gospodarskoj grani, čije je zakonodavstvo puno rupa, rezimirao je Grdović, upozorivši kako je smiješno misliti da bi se zabranom registriranja apartmana u zgradama spustila cijena »kvadrata«.

– Nekretnine su u nas još uvijek najsigurniji oblik ulaganja. Nisu stranci glupi, pa da najednom odustanu od kupnje nekretnina, koje su možebitno povoljnije nego u njihovim matičnim zemljama, a osim toga im se dodatno pruža i prilika za jeftinija ljetovanja i zarada na crno, jer realno, skoro je nemoguće da inspektor stranog državljana zatekne u prekršaju, dodao je Grdović.

Domaćin – temelj kvalitete

Za kraj smo o ovoj temi razgovarali i s direktoricom Turističke zajednice grada Zadra Ivom Bencun koja drži kako tržište ima zadnju riječ. Ograničiti broj apartmana u stambenim zgradama, naglasila je, važno je zbog domaćeg stanovništva, koje trpi zbog stalnog komešanja, buke i fluktuacije turista.

– Neki su naravno pristojni, a neki ne, na što se unaprijed ne može utjecati. Upravo je zato važno dati glas onima koji od turizma ne žive, već s njim dijele svakodnevicu.

Kada bi se suvlasnici našli u takvoj situaciji uputno bi bilo da vlasnici apartmana dodatnim ulaganjima u sigurnost, čistoću i urednost zajedničkih prostorija kompenziraju mir koji turizam narušava, kako bi se susjedima ipak omogućila kakva-takva korist, pojasnila je Bencun, dodavši kako je smještaj kod domaćina u interesu turističke industrije.

– Problem nastaje u praćenju reda i redovitom provjeravanju prijava na terenu. Obuhvat posla i manjak ljudi – inspektora i komunalnih redara uvelike otežava funkcioniranje sustava, stava je Bencun.

Na kraju priče, zakon se retroaktivno ne može primijeniti na postojeće iznajmljivače u stambenim zgradama i time se u prvom redu diskriminira potencijalne nove iznajmljivače, dok se zapravo realno ne postiže nikakvo rješenje problema.

TZ GRADA ZADRA